Poslovni broj: P-4804/2023

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Draganu Ramljaku kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice RB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po pun. Miši Živaljiću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika ad 1) TB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ad 2) FB iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Nikici Bojkić, odvjetnica u Splitu, radi utvrđenja ništetnosti, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 06. prosinca 2024 u nazočnosti tužiteljice osobno sa punomoćnikom Mišo Živaljić odvjetnik u Splitu te punomoćnika tuženika Nikice Bojkić, na ročištu za objavu 30. prosinca 2024.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da Ugovor o darovanju “U Splitu, 06.05.2015. godine”, ovjeren kod javnog bilježnika Borica Kovačević pod brojem OV-1473/15 od 14.05.2015. godine, kojim je prednik tuženika pod 1) TB, OIB: [osobni identifikacijski broj], JB, darovao drugotuženiku OB, OIB: [osobni identifikacijski broj], stan u [adresa], u naravi stan u visokom prizemlju, označen brojem 5, površine 53,00 m2, koji se nalazi u zgradi sagrađenoj na čest. zem. [katastarska čestica] ZU 13029, PU 19, gubi pravni učinak prema tužitelju u dijelu u kojem je potrebno za ispunjenje i naplatu tužiteljevog potraživanja prema dužniku, prvotuženom TB u iznosu od 8.769,09 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana 07.03.2002. god. pa do dana 30.06.2002. god. po stopi od 18% godišnje, od 01.07.2002.god. do 31.12.2007.god. po stopi od 15% godišnje, od 01.01.2008.god. do 30.06.2014. god. po stopi iz čl.29. st.2. ZOO, koja se određuje svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za osam postotnih poena, od 01.07.2014. do 31.07.2015. godine po stopi zakonske kamate koja je jednaka referentnoj stopi uvećanoj za 5 postotnih poena, a temeljem čl. 11. a Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, te koja od 01.08.2015. godine do 31.12.2022. teče po stopi iz čl. 29. st.2. Zakona o obveznim odnosima koja se određuje svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje duže od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. sa kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate, po referentnoj stopi, odnosno stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, uvećanoj za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa, koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, te u iznosu od 2.973,11 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana 26.03.2015. godine do 31.07.2015. godine, po stopi zakonske kamate koja jednaka referentnoj stopi uvećanoj za 5 postotnih poena, a temeljem čl. 11. a Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, te koja od 01.08.2015. godine pa do 31.12.2022. godine teče po stopi iz čl. 29. st.2. Zakona o obveznim odnosima koja se određuje svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje duže od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. sa kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate, po referentnoj stopi, odnosno stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, uvećanoj za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa, koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, pa sve do isplate.

II. Drugotužena BB, OIB: [osobni identifikacijski broj], dužna je dopustiti da tužiteljica RB, OIB: [osobni identifikacijski broj], svoje potraživanje prema dužniku, prvotuženiku TB, OIB: [osobni identifikacijski broj], kao sljedniku JB, u iznosu od 8.769,09 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana 07.03.2002.god. pa do dana 30.06.2002.god. po stopi od 18% godišnje, od 01.07.2002.god. do 31.12.2007.god. po stopi od 15% godišnje, od 01.01.2008.god. do 30.06.2014. god. po stopi iz čl.29. st.2. ZOO, koja se određuje svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za osam postotnih poena, od 01.07.2014. do 31.07.2015. godine po stopi zakonske kamate koja je jednaka referentnoj stopi uvećanoj za 5 postotnih poena, a temeljem čl. 11. a Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, te koja od 01.08.2015. godine do 31.12.2022. teče po stopi iz čl. 29. st.2. Zakona o obveznim odnosima koja se određuje svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje duže od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. sa kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate, po referentnoj stopi, odnosno stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, uvećanoj za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa, koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, te u iznosu od 2.973,11 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana 26.03.2015. godine do 31.07.2015. godine, po stopi zakonske kamate koja jednaka referentnoj stopi uvećanoj za 5 postotnih poena, a temeljem čl. 11. a Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, te koja od 01.08.2015. godine pa do 31.12.2022. godine teče po stopi iz čl. 29. st.2. Zakona o obveznim odnosima koja se određuje svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje duže od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. s kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate, po referentnoj stopi, odnosno stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, uvećanoj za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa, koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, pa sve do isplate, namiri prodajom navedenih nekretnina i to stana u [adresa], u naravi stan u visokom prizemlju, označen brojem 5, površine 53,00 m2, koji se nalazi u zgradi sagrađenoj na čest. zem. [katastarska čestica] ZU 13029, PU 19, u roku od 15 dana te im se nalaže da trpe namirenje predmetnog tužiteljevog potraživanja prodajom navedene nekretnine.

III. Utvrđuje se da je ništetan i bez pravne važnosti Ugovor o darovanju “U Splitu, 20. svibnja 2011. godine” ovjeren kod javnog bilježnika Borica Kovačević pod brojem OV-1395/11 dana 25.05.2011. godine, kojim je JB darovao stan u [adresa], prvotuženiku HB, OIB: [osobni identifikacijski broj], u naravi stan na IV. katu, označen brojem 15, površine 49,04 m2, koji se nalazi u zgradi sagrađenoj na čest. zem. [katastarska čestica] ZU 12866, PU 49, temeljem kojeg Ugovora je kod zemljišno knjižnog odjela Općinskog suda u Splitu u predmetu pod brojem Z-6078/11 provedena uknjižba, da je ništetan i bez pravne važnosti upis i prijenos prava vlasništva sa JB na prvotuženika HB izvršen po rješenju suda u predmetu ovog suda broj Z-6078/11, pa se ovlašćuje tužitelj da temeljem ove sudske odluke u zemljišnim knjigama može zatražiti i postići brisanje predmetnog zemljišno knjižnog upisa i uspostavu ranijeg zemljišno knjižnog stanja, sve u roku od 15 dana.

IV. Nalaže se tuženicima pod 1) i pod 2) u roku od 15 dana, solidarno i pod prijetnjom ovrhe, za slučaj protivljenja ovoj tužbi, tužitelju naknaditi parnični trošak u iznosu od 9.625,00 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana zaključenja rasprave pred sudom dana 30. prosinca 2024., prvog stupnja po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, uvećanoj za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa, koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, pa sve do isplate.

Obrazloženje

1. U tužbi zaprimljenoj kod ovog suda dana 14.9.2015. tužiteljica je navela da je protiv tuženika JB vodila spor radi naknade štete pod brojem P-930/08 koji je okončan u korist tužiteljice pravomoćnom presudom. Da je predmet isplate bio iznos od 66.070,75 kn sa zakonsko0m zateznom kamatom koja teče od 7. ožujka 2002.g. kao isplata parničnog troška u iznosu od 22.409,93 kn. Da nakon ishođenja klauzule pravomoćnosti i ovršnosti u postupku pod posl. br. Pi-773/14 je tužiteljica obaviještena da bi se JB nalazio u Poljskoj kod svoje supruge, tužene ad 2. Da je JB na ročištu od 17. lipnja 2015. izjavio da nema namjeru postupiti po pravomoćnoj presudi i da joj neće ništa platiti. Da je tužiteljica pokušala naplatiti svoje potraživanje ovrhom na nekretninama budući je tužitelj vlasnik dvaju dvosobnih stanova u [adresa], a potraživanje tužiteljice je prešlo 200 000,00 kn. Da uvidom u zemljišne knjige je tužiteljica utvrdila da je pok. JB prenio vlasništvo jednom a potom i drugog stana na ime tuženika ad 1 i ad 2. Da je do prijenosa vlasništva došlo isključivo radi oštećenja tužiteljice kao vjerovnika, a da su to tuženici ad 1 i ad 2 znali te da su se ostvarili uvjeti za pobijanje predmetnih pravnih poslova iz čl. 69 ZOO-a.

2. U svom odgovoru na tužbu od 19.10.2015. tuženici ad 1 i ad 2 su naveli da u cijelosti osporavaju tužbu i tužbeni zahtjev, istakli su prigovor nedostatka aktivne legitimacije, prigovor prekluzije, a usprotivili su se i predloženoj privremenoj mjeri. Također su naveli da tužiteljica nije pridonijela bilo kakav dokaz da je tuženik bio insolventan, pa da bi ona bila oštećena. Da tužiteljica nije učinila vjerojatnim postojanje pravnog interesa za vođenje ovog postupka. Također su naveli da su netočni navodi da je pok. JB izjavio da nema namjeru postupiti po pravomoćnoj presudi i da joj nikada neće platiti. Da je u tijeku i revizijski postupak, te da pok. JB osim predmetnih nekretnine je vlasnik i drugih nekretnina i to upravo u [adresa] te da nisu ispunjeni uvjeti za pobijanje dužnikovih pravnih radnji te je predloženo da se tužbeni zahtjev odbije i obveže tužiteljicu na plaćanje parničnog troška.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je u dokazne svrhe pregledao i pročitao zemljišno knjižni izvadak za predmetne nekretnine, zapisnik iz spisa Pi-773/14 od 17. lipnja 2015., zaključak Ovr-5654/10 od 21. studenog 2011., presudu Županijskog suda u Splitu Gžo-337/13, reviziju u istom predmetu, izvadak iz zemljišne knjige za K. O. [katastarska općina] od 2.2.2017., popis katastarskih čestica za K. O. [katastarska općina] na ime pok. JB, povijesne ZK izvatke, pregled presude Općinskog suda u Sinju pod. posl. br. P-930/08, izvadak iz zemljišne knjige od 2.4.2017., obračun kamata Fine, ugovor o darovanju od 20. svibnja 2011.te 6.5.2015., preslik osobne iskaznice, ugovor o prodaji stana od 7.9.2001., porezno rješenje od 8. srpnja 2015., iskaz tužiteljice VB, iskaz tuženika ad 1) HB, iskaz tužene ad 2) FB, podaci Porezne uprave Split ispostave Sinj od 25.8.2020., spisi ovog suda posl. br. P- 1996/20 i P-923/19spis Općinskog suda u Sinju P-362/02.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Punomoćnici parničnih stranaka su popisali trošak.

6. Iz ovako provedenog dokaznog postupka među strankama nije sporno da je tužiteljica ima dospjelo potraživanje prema pok. JB temeljem pravomoćne presude Općinskog suda u Sinju pod br. P-930/08 u iznosu od 66.070,75 kn glavnice i parničnog troška od 22.400,93 kn.

7. Iz ovako provedenog postupka među strankama se ukazalo spornim da li je pok. JB zaključio ugovore o darovanju sa tuženicima ad 1 i ad 2 u namjeri da na takav način onemogući tužiteljicu u namjeri svoga dospjelog potraživanje, te da li pok. JB osim dva predmetna stana ima u vlasništvu drugih nekretnina iz kojih bi tužiteljica mogla naplatiti svoje potraživanje.

8. U svom iskazu tužiteljica RB je navela kako je ona uspjela u parnici koja se vodila pred Općinskim sudom u Sinju pod brojem P-930/08 i da je njoj da temeljem pravomoćne presude u tom predmetu je njoj pok. JB trebao isplatiti iznos od 66.000,00 kn odnosno ¼ vrijednosti kuće u [adresa]. Da joj je trebao platiti i parnični trošak. Navela je kako zna da je zaključen ugovor o darovanju između pok. JB i tužene ad 2 vezano za stan u [adresa]. U trenutku kada je dospjelo njeno potraživanje pok. JB da nije imao druge imovine osim ova dva stana i to stana [adresa] i [adresa]. Navela je da ona nije pokušala naplatiti ovo potraživanje u Ovršnom postupku za života JB. Da je saznala za ugovor o darovanju u predmetu koji se vodio kod sutkinje Mirjane Rubić. Također je navela da joj je pok. JB rekao da nikada neće naplatiti svoje dospjelo potraživanje, i da ona tek tada doznaje za ugovor o darovanju. Da ne zna kada je točno sačinjen ugovor o darovanju, ali zna da je zaključen između pok. JB i tužene ad 2. Da nema saznanja da li je pok. JB osim kuće u [adresa] imao u vlasništvu i drugih nekretnina, ali moguće da je nešto naslijedio iza smrti svoje žene, odnosno njene pok. svekrve ZB rođ. R iz [adresa]. Navela je da ne zna da li je pok. JB imao u vlasništvu cijele nekretnine ili idealni dio, ali zna da je pok. njena svekrva imala i druge braće i sestara. Da je pok. JB imao mirovinu ali ne zna kolika je ona bila. Navela je i da nije zatražila podatke o imovini koju bi navodno imao pok. JB u [adresa] te podatke o visini mirovine, a kada je dospjelo njeno potraživanje iz razloga što je njoj pok. JB kazao da joj ništa neće platiti na ime njenog dospjelog potraživanja.

9.U svom iskazu tuženik pod 2) HB je naveo da je njemu njegov pok. otac Stipe Kurbaša 2011. darovao stan u [adresa], dok je u drugom stanu na adresi [adresa] nastavio živjeti sa tuženom ad 2. Da njemu ništa nije poznato o ugovoru o darovanju zaključen između pok. JB i tužene ad 2, te da mu nije poznato ništa o bilo kakvom potraživanju tužiteljice prema njegovom pok. ocu JB. Da je njegov pok. otac JB je naslijedio i druge nekretnine u [adresa] iza smrti njegove majke ZB. Osim ove kuće da he bilo i drugih čestica zemalja, ukupno 10 čestica zemlje. Te čestice zemlje da je naslijedila njegova pok. majka ZB i ona je naslijedila 3/5. Da je bilo je ukupno 5 nasljednika i dvije sestre da su se odrekle u korist njegove majke pok. ZB. Naveo je da je njegov otac za života imao mirovinu od 3000-3500 kn. Naveo je da je tužiteljica živjela u stanu [adresa] do 2012. te da nikada nije živjela u stanu [adresa], koji je njemu darovan. Da mu nije poznato da bi na česticama u Brnazma bilo upisano 30-90 suvlasnika za svaku česticu. Da su u stanu [adresa], za vrijeme stanovanja tužiteljice u tom razdoblju živjeli i on i njihova kćerka AB. Da tužiteljica od njega nije tražila dobrovoljno ispunjenje tražbine po presudi Općinskog suda u Sinju, te nama saznanja da li je tužiteljica tražila dobrovoljno ispunjenje obveze po istoj presudi. Naveo je da ne zna da li je bila kakva ovrha na mirovini pok. JB. Naveo je da je u vlasništvu je bilo 3/5 od 3500 kvadrata zemljišta u Sinjskom polju a bilo je i dr. čestica, a radi se o čest. 3437 površine 3034 m2 i ista se nekretnina nalazi u Sinjskom polju. Naveo je da je pok. JB prije smrti imao karcinom prostate nekih 6 godina prije smrti kada mu je dijagnosticiran.

10. U svom iskazu tužena pod 2 BB je navela da je ona pok. JB upoznala 2000 godine, i tada da je ona imala u vlasništvu stan u [adresa] površine 49 m2. Ona i JB da su počeli zajedno živjeti 2003 g. Navela je da je ona prodala svoj stan u [adresa] za iznos od 82 000 DEM, te da nakon toga ona i pok. JB kupuju stan u [adresa] na adresi [adresa], na način da dio kupovne cijene daje ona, odnosno ovaj iznos od 82 000 DEM, a ostatak kupovne cijene daje pok. JB od sredstava koje je dobio prodajom kuće u [adresa]. Navela je da ne zna i ne sjeća se kolika je bila kupovna cijena tog stana na adresi [adresa]. Tada u 2003. da su u tom stanu [adresa] živjeli ona i pok. JB. Također je navela da da je pok. JB umro u kolovozu 2017.godine, a prije smrti je bolovao 6 godina od karcinoma prostate i ona da je vodila brigu njemu. Da su oni platili porez za kupnju stana u [adresa]. U ovom stanu u [adresa] samo da su živjeli ona i pok. JB. Navela je da je pok. JB imao mirovinu od 3 300,00 kn. Pok. JB da njoj nikada nije govorio o nekakvom potraživanju tužiteljice prema njemu. Da su ona i JB s živjeli zajedno, ali nikada nisu zaključili brak. Navela je i da je njoj pok. JB darovao stan na adresi [adresa] i to je bilo 2015. godine iz razloga što je ona dala dio kupovne cijene za stan u [adresa]. Navela je da su na adresi [adresa] su živjeli tužiteljica, tuženik ad 1 i njihovo malodobno dijete. Također je tužena navela da joj nije poznato da bi dugi niz godina pok. JB vodio parničene postupke protiv tužiteljice VB, jer joj pok. JB nije ništa govorio gdje ide i što radi ni njoj ni drugim osobama. Da su dolazile plave kuverte sa suda ali nju pok. JB nije upoznao sa sadržajem istih, iako je navela da joj je poznato da su između tužiteljice i pok. JB postojali nekakvi problemi. Također je navela da je inicijativa da se zaključi ovaj predmetni ugovor bila upravo pok. JB jer je ona do njegove smrti vodila brigu o njemu, a i prodala je svoj stan u [adresa]. Navela je da ne zna tko je sastavio predmetni ugovor o darovanju niti tko ga je ispisao, te da ona nije odlazila u javnog bilježnika da se ovjeri, a ne zna ni je li pok. JB odlazio ovjeriti ugovor. Navela je da njoj nije poznato da bi ovaj ugovor o darovanju bio zaključen mjesec dana nakon pravomoćne presude Općinskog suda u Sinju po kojoj je pok. JB trebao tužiteljici isplatiti iznos koji sa kamatama od preko 200 000 kn, te o tome nema nikakvih saznanja. Da je ona imala povjerenje u pok. JB, te da se zato nije odmah uknjižila kada je stan kupljen. Nadalje je navela kako je ona predlagala tužiteljici isplatiti iznos od 10 000 Eura iz razloga da završi sve postupke koje tužiteljica vodi prema njoj. Da se 2013. preselila u stan [adresa] iz razloga što pok. JB tada nije mogao popeti se na 4 kat, a ovaj stan se nalazi na visokom prizemlju i to je bio razlog preseljenja, a pok. JB je već tada darovao stan u [adresa] svome sinu HB. Navela je da je ovaj stan na adresi [adresa] bio u jako lošem stanju i bio je devastiran. Da su ona već za života pok. JB ulagali u ovaj stan [adresa], i uložili u adaptaciju stana iznos od 100 000 kn. Da pok. JB nije imao nikakvu ovrhu na mirovini.

11. Čl. 66. ZOO-a (NN 35/05 i 41/08) propisano je i to st. 1. da svaki vjerovnik čija je tražbina dospjela na isplatu, i bez obzira kada je nastala može pobijati pranu radnju svog dužnika koja je poduzeta na štetu vjerovnika, dok je st. 2. propisano da se smatra da je pravna radnja poduzeta na štetu vjerovnika ako zbog nje dužnik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikove tražbine.

12. Čl. 322. ZOO-a propisano je da ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske prisilnim prosima ili moralom društva, ništetan je, osim ako cilj povrijeđenog prava ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu, ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje štio drugo.

13. Iz ovako provedenog dokaznog postupka, zaključak je ovog suda da predmetni ugovor o darovanju od 20. svibnja 2011. g. koji je JB darovao tuženiku ad 2 HB predmetni stan u naravi ništav pravni posao, iz razloga što ne sadrži klauzulu o predaji nekretnina u posjed kao ni klauzulu o prihvatu dara, pa se radi o ništetnom pravnom poslu.

14. Prema odredbi Čl. 479. st. 2. ZOO-a ugovor o darovanju bez prave predaje stvari mora biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili solmenizirane privatne isprave. Da se radi o darovanju bez predaje u posjed potvrđuje činjenica da tuženik nakon darovanja i dalje ima prebivalište na adresi [adresa].

15. Prema mišljenju ovog suda, svrha ovoga darovanja je bila žurno ošteti tužiteljicu kao vjerovnika. Te kako se radi o ništetnom pravnom poslu ne primjenjuju se prekluzivni rokovi iz Čl. 328. ZOO-a.

16. U odnosu na ugovor o darovanju od 6.5.2015. radi se o pravnom poslu direktno zaključenom iz razloga sprječavanja naplate novčanog iznosa kojeg je tuženik ad 2 dužan tužiteljici po pravomoćnoj presudi Općinskog suda u sinju pod br. P-930/08. Da osim navedenih nekretnina pok. JB nije imao druge vrjednije nekretnine osim onih u K. O. [katastarska općina] koje je temeljem dopisa Ministarstva financija Porezne uprave nisu dostatne za naplatu tužiteljičinog duga.

17.Zbog svega iznesenog, zaključak je ovog suda da su ova dva pravna posla zaključana između pok. JB i tuženika ad 1 i ad 2 zaključeni s namjerom da se spriječi tužiteljicu, u naplati svoga dospjelog pravomoćnog potraživanja.

18.Dakle, pravni prednik tuženika, znajući da je tužiteljici dužan znatna novčana sredstva, pred sudom izjavljuje da joj nikada ništa neće platiti, nakončega tužiteljica utvrđuje da je u nakani da joj ništa ne plati obje svoje nekretnine darovao sinu i izvanbračnoj supruzi.

19. Dakle, radi se o pravnim poslovima kojima je cilj namjerno oštetiti vjerovnika. Sud je tijekom postupka utvrdio sve potrebne činjenice, tužiteljica je svoj tužbeni zahtjev postavila sukladno važećoj sudskoj praksi te su tuženici nastavili osporavati i preinačeni tužbeni zahtjev, ne tražeći donošenje nikakve posebne sudske odluke kojom je sud prihvatio preinačenje tužbenog zahtjeva.

20. Neprekidni navodi tuženika kako je pok. tuženik još nekoliko mjeseci prije svoje smrti imao mirovinu od koje je tužiteljica mogla naplatiti iznos koji je tada premašivao 25.000,00 eur, a danas je bliži iznosu od 50.000,00 eur, pa budući da je tužiteljica isto propustila učiniti, da joj ne bi pripadalo pravo osporavati pravne poslove kojima je istoj tuženik nanio materijalnu štetu, pokazuju da tuženici kao pravni sljednici pok. JB i dalje ne priznaju pravomoćnu sudsku odluku i smatraju da su ovi darovni ugovori učinjeni isključivo u dobroj namjeri prema njima i u nikakvoj lošoj namjeri prema tužiteljici, a sami su svjesni da su obaveze pok. JB na ovaj način trojno pokušali zaobići.

21. Kako tuženici nisu savjesni prilikom sklapanja navedenih ugovora, jer se radi o bivšem suprugu tužiteljice, kao i izvanbračnoj supruzi tuženika, koji su poznavali namjeru njihovog prednika da ošteti tužiteljicu, kojoj namjeri su se pridružili, radi se o pravnim poslovima koji ne proizvode nikakve učinke te ostaje pravno pitanje jesu li isti pobojni ili ništetni, a na koje odgovor može dati sud.

U svakom slučaju tužiteljici pripada pravo naplatiti potraživanje od tuženika temeljem najmanje dvije zakonske osnove, pa istaknuti prigovori predstavljaju samo daljnji pokušaj opstrukcije ovog sudskog postupka.

22. Da ponašanje tuženika nikada nije bilo usmjereno prema vraćanju duga njihovog prednika, dokazuje i situacija koja se dogodila tijekom trajanja ovog postupka, kada je tužiteljica u jednom trenutku u isključivoj namjeri da se svi postupci među strankama okončaju na miran način, predložila da joj tuženici zajedno podmire iznos od 20.000,00 eur, nakon čega je tužena pod 2) pristala da tužiteljici isplati 15.000,00 eur ako će tuženik pod 1) istoj isplatiti 5.000,00 eur, nakon čega je tuženik pod 1) odustao od dogovora jer nije želio podmiriti dogovoreni iznos od 5.000,00 eur. Alternativa bilo kakvom dogovoru tuženicima je vođenje parnica koje među strankama traju od 2000-e godine do danas, dakle, 24 godine.

23. Tužiteljica, od svoje pravomoćno utvrđene bračne stečevine, koja predstavlja iznos od 66.070,75 kn sa zakonskom zateznom kamatom od 7.3.2022. do 2024. godine, kao i troškova parničnog postupka u iznosu od 23.400,93 kn s kamatom od dana 26.03.2015. godine, nije do danas naplatila nikakav novčani iznos od tuženika koji su univerzalni sukcesori pok. JB i koji i dalje izmišljaju razloge zbog kojih istoj ne bi podmirili nikakvu naknadu.

. 24.Bespredmetni su tako prigovori tuženika koji bi prebijali potraživanje tužiteljice sa njihovim potraživanjem iz nekih drugih parničnih postupaka koje jetužiteljica vodila u svezi najamnine za stan koji je koristila sa svojom kćerkom ili iz postupka u kojem je ista tražila utvrđenje ulaganja u nekretninu.

Radi naprijed navedenog tuženici su po više osnova dužni tužiteljici dopustiti naplatu predmetnog iznosa koji se sastoji od glavnice, kamata i troškova parničnog postupka.

25. Zbog svega iznesenog, ispunile su se zakonske pretpostavke za pobijanje dužnikovih pravnih radnji, s time da su oba ugovora zaključena upravo da bi se onemogućilo tužiteljicu u naplati svoga dospjelog potraživanja pa je tužbeni zahtjev trebalo u cijelosti usvojiti i odlučiti kao u izreci ove presude.

26. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154.st.1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 57/11 i 25/13, dalje: ZPP) a isti troškovi se sastoje od sastava tužbe 250 bodova, sastava podneska od 30.9.2016., 11.5.2017. i 8.5.2020. svako po 250 bodova, pristupa na ročište od 16.1.2017., 4.4.2017., 6.6.2017., 21.11.2019., 24.2.2020., 15.6.2020., 14.9.2020. svako po 250 bodova, pristupa na ročište od 12.06.2024, 16.09.2024, 06.12.2024, sastava podneska od 17.09.2024, svaka po 275 bodova, odnosno ukupno 3.850 bodova što uz vrijednost boda s paušalom od 2,00 eura daje iznos od 7.700,00 eura koji iznos je uvećan na ime 25% PDV-a odnosno 1.925,00 eura pa zbrajajući te iznose dolazi se do iznosa od 9.625,00 eura.

U Splitu, 30. prosinca 2024.

S U D A C

DRAGAN RAMLJAK

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana objave odluke. Žalba se podnosi putem ovog suda za županijski sud u 3 primjerka.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika

- u spis