REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: Pr-2687/2019-74
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Dariu Partlu, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ZE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Milanu Rimayu, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatska radiotelevizija, Zagreb, Prisavlje 3, OIB: 68419124305, zastupanog po punomoćnici Tamari Crnkić Gotovac, odvjetnici u Zagrebu, radi nedopuštenosti otkaza, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 12. studenog 2024. u prisutnosti tužitelja i punomoćnika tužitelja Milana Rimaya, odvjetnika, i punomoćnice tuženika Tamare Crnkić Gotovac, odvjetnice, 30. prosinca 2024.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja ZE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koji glasi:
"I. Utvrđuje se da je nezakonita i nedopuštena odluka o redovitom otkazu ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika, koju je tuženik donio dana 30.7.2019. godine, te da stoga radni odnos tužitelja kod tuženika nije prestao.
II. Nalaže se tuženiku da tužitelja vrati na posao i to na poslove koje je tužitelj obavljao temeljem ugovora o radu od 3.10.2018. godine, odnosno druge odgovarajuće poslove, u roku od 15 dana."
II. Nalaže se tužitelju ZE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tuženiku Hrvatska radiotelevizija, Zagreb, Prisavlje 3, OIB: 68419124305, naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.750,00 eur, sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 31. prosinca 2024. do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.
2 P o s l
o
v
n i b r
o
j: P r
-
2 6
8 7 /
2019-74
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je bio zaposlen kod tuženika na poslovima ravnatelja ustrojbene poslovne jedinice Tehnologija. Tuženik je tužitelju odlukom o redovitom otkazu ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika 30.7.2019. otkazao ugovor o radu od 30.10.2018. te u obrazloženju odluke o otkazu navodi povrede radne obveze koje tužitelju stavlja na teret.
2. Tužitelj ističe da su razlozi za otkaz pravno i činjenično neosnovani, a otkaz je nedopušten.
3. Vezano za povredu radne obveze koja bi se sastojala u verbalnom i fizičkom nasrtaju na člana Uprave i direktora Trgovačkog društva Odašiljači i veze d.o.o. RE navodi se da je točno da je tužitelj bio 2.7.2019. na prezentaciju u restoranu Baltazar u Zagrebu i točno je da se tom prigodom susreo s RE. Tužitelj se tijekom događaja g. RE obratio uljudno i pristojno, zapitavši ga kad će na kavu, no potonji je reagirao na neprimjeren način, odnosno iznio je neutemeljene optužbe na račun tužitelja, a tužitelj je g. RE potom usmeno upozorio da nije ni vrijeme ni mjesto za takav razgovor te se udaljio. Nije točno da je tužitelj u toj prigodi g. RE primio za desno uho i opsovao.
4. Vezano za povredu radne obveze koja bi se sastojala u neprimjerenom ponašanju prema radnicima u PJ Tehnologija na način da ih omalovažava, da komunicira s radnicima na vulgaran način, da povisuje ton i ima agresivan način te da omalovažava kolegice, tužitelj navodi da je to netočno i poriče takve tvrdnje tuženika.
5. Vezano za tvrdnju tuženika o tužiteljevom nepoznavanju Engleskog jezika i odbijanju komunikacije sa stranim poslovnim partnerima tužitelj navodi da ima potvrdu o "B2" razini poznavanja Engleskog jezika i u smislu komunikacije na Engleskom jeziku nikad nije imao problema. Isto tako, taj navod ne može predstavljati nikakvo skrivljeno ponašanje tužitelja.
6. Vezano za tvrdnju tuženika da tužitelj ne razumije razliku između pojmova standardnog jamstva i odgovornosti za materijalne nedostatke uvjeta održavanja te da inzistira na obvezivanju na rokove, jamstvo i održavanje isključivo prema onome kako on to definira, ističe se da se radi o neosnovanim tvrdnjama te da iste predstavljaju napad na tužitelja na osobnoj i profesionalnoj razini.
7. Vezano za tvrdnju da tužitelj zahtjeva da mu se dostave tehničke specifikacije i dokumentacija o nabavi koju onda daje trećim osobama na uvid te da je pojedinim radnicima tuženika prijetio da u postupcima nabave ne smiju biti izabrani određeni ponuditelji, tužitelj poriče da je postupao na navedeni način, odnosno tužitelj je u cijeloj svojoj profesionalnoj karijeri vodio računa o načelima transparentnosti i zakonitosti postupaka nabave, pri čemu se ističe da je procedura izbora ponuditelja izvan tužiteljeve ingerencije te nikad nije bio član povjerenstva koje o tome donosi odluke.
8. Vezano za povredu radne obveze da je projekt Studio 12, kojega je bio koordinator planirao nerealno i nepotpuno i da postoje nedostaci u pripremi projekta, ističe se da se ni u navedenom slučaju ne može raditi o skrivljenom ponašanju radnika,
3 P o s l
o
v
n i b r
o
j: P r
-
2 6
8 7 /
2019-74
a ako su uopće postojali određeni nedostaci i problemi u pripremi projekta, tužitelj je na to trebao biti upozoren, što se nije dogodilo, pri čemu su njegova izviješća o projektu prihvatila najviša tijela tuženika. Studiju o predmetnom projektu tužitelj je izložio na sjednici Ravnateljstva i ista je bila tada usvojena, a na sjednici Nadzornog odbora 4.7.2019. tužitelje je elaborirao projekt te na izričit upit članice Nadzornog odbora gđe. OE prihvaća li iznijeti izvještaj o projektu glavni ravnatelj odgovorio je potvrdno.
9. Budući je predmetna odluka o otkazu nedopuštena, obzirom tužitelj nije počinio niti jednu naprijed navedenu povredu radne obveze koja mu se stavlja na teret, podnio je zahtjev za zaštitu prava u roku od 15 dana od primitka odluke o otkazu, a kako tuženik u naknadnom i zakonskom roku nije udovoljio njegovom zahtjevu, tužitelj je podnio tužbu sudu te istom predlaže utvrditi da je nezakonita i nedopuštena odluka o redovitom otkazu ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika od 30.7.2019. te da stoga radni odnos tužitelja kod tuženika nije prestao te predlaže naložiti tuženiku da tužitelja vrati na posao, na poslove koje je tužitelj obavljao temeljem otkazanog ugovora o radu od 3.10.2018., odnosno druge odgovarajuće poslove.
10. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik navodi da je 16.7.2019. zaprimio pisanu prijavu o incidentu u restoranu Baltazar na održavanju prezentacije Dell EMC Modernize IT i obilježavanju 30 godina postojanja društva Kodeks d.o.o. kojem je događaju tuženik nazočio kao ravnatelj PJ Tehnologija. U istoj se navodi da je na tom događaju tužitelj neprimjereno, fizički i verbalno nasrnuo na direktora društva Odašiljači i veze d.o.o. RE kojeg je u jednom trenutku primio za uho i opsovao ga "marš u pm". Tuženik je zaprimio i pisanu prijavu zaposlenika PJ Tehnologija u kojoj se isti pritužuju na neprimjeren odnos tužitelja prema njima i drugim kolegama, te navode neprimjerenu i vulgarnu komunikaciju tužitelja, omalovažavanje i nepodnošljivu atmosferu u poslovnoj jedinici. Također se ukazuje da tužitelj koristi za kolegice pogrdne izraze, primjerice "kokoši", daje neprimjerene izjave poput "žene ne mogu biti dobri rukovoditelji", također vrijeđa i glavnog ravnatelja kojeg naziva "debeli kreten" ili "poglavnik", iskazuje aluzije seksualne primjedbe i priča neprimjerene doskočice i viceve, zabranjuje rukovoditeljima u svojoj poslovnoj jedinici komunikaciju s ravnateljima drugih poslovnih jedinica, nastupa agresivno, povisuje ton i vrijeđa sugovornike. Nadalje, tužitelj je prijavljen da ne razumije engleski jezik, a to je uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta za koje ima sklopljen ugovor o radu, isto tako da ne razumije razliku između određenih bitnih pojmova, inzistira na obvezivanju na rokove, na jamstvo i održavanje isključivo prema načinu na koji on to definira.
11. Tužitelj zahtjeva dostavu tehničke specifikacije i dokumentacije o nabavi, koju potom daje na uvid trećim osobama i to jednom od potencijalnih ponuditelja, te tako narušava tržišnu utakmicu.
12. Tužitelj je imenovan koordinatorom projekta Studio 12, a rok za realizaciju projekta je bio 1.9.2019. Elaboratom provedenim od strane ravnatelja PJ Produkcija HE utvrđeno je da je projekt nerealno planiran u vremenskom i financijskom smislu, da je nepotpun i da nisu razrađeni ključni dijelovi projekta, niti detaljan plan prelaska sa sadašnjeg studija na novi, nisu evaluirani rizici, niti je detaljno isplaniran grafički element, niti je donesena konačna odluka o dinamici, vrsti i nabavi režije koja mora biti uključena u cijenu projekta, pa je slijedom navedenog bilo potrebno 4 P o s l
o
v
n i b r
o
j: P r
-
2 6
8 7 /
2019-74
napraviti novi dokument i novu prezentaciju za Ravnateljstvo i Nadzorni odbor tuženika, a to je dovelo do kašnjenja u realizaciji projekta.
13. Naprijed opisano ponašanje imalo je za posljedicu trajni i potpuni gubitak povjerenja tuženika u tužitelja kao radnika.
14. Prije otkaza tužitelju tuženik je proveo zakonitu proceduru savjetovanja s radničkim vijećem o predmetnom otkazu i radničko vijeće je izrazilo suglasnost s namjeravanim otkazom. Isto tako je prije otkazivanja tužitelju omogućeno iskazivanja obrane te je tužitelj u svojoj obrani odbacio navode o povredama koje mu se stavljaju na teret. Dakle, tuženik je u postupku donošenja odluke o otkazu ispunio sve svoje zakonske obveze.
15. Slijedom navedenog, predlaže se odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan. 16. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u ugovor o radu od 1.10.2018. (str. 4-5 spisa), odluku o redovitom otkazu ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja od 30.7.2019. (str. 6-8 spisa), zahtjev za zaštitu prava s preslikom povratnice (str. 9-11 spisa), Pravilnik o radu iz siječnja 2015. (str. 20-66 spisa), Pravilnik o izmjena i dopunama Pravilnika o radu iz prosinca 2018. (str. 67-73 spisa), Opća pravila o radu i ponašanju iz svibnja 2013. (str. 74-83 spisa), pisanu informaciju o incidentu od 15.7.2019. (str. 84-58 spisa), prijavu više radnika PJ Tehnologija od 12.7.2019.( str. 86-87 spisa), informaciju o stanju projekta Studio 12 od 15.7.2019. (str. 88-89 spisa), zapisnik sa sjednice Ravnateljstva HRT-a od 19.11.2018. (str. 90-96 spisa), očitovanje radničkog vijeća od 29.7.2019. (str. 98 spisa), poziv na iznošenje obrane (str. 99-100 spisa), e-mail korespondenciju (str. 118-134, 147-148 spisa), izvješće o provedenom ispitivanju opravdanosti i analizi tržišta (str. 137-146 spisa), Statut HRT-a (str. 167-185 spisa), odluku o razrješenju ravnatelja PJ Tehnologija (str. 186 spisa), zapisnik sa sastanka u uredu glavnog ravnatelja 17.7.2019. (str. 189 spisa), te je proveo dokaze saslušanjem svjedoka FE (str. 221-222 spisa), TE (str. 222-223 spisa), ME (str. 223-224 spisa), ČE (str. 233-234 spisa), ĐE (str. 234-236 spisa), ŠE (str. 243-245 spisa), JE (str. 260-261 spisa), GE (str. 261-262 spisa), RE (str. 286-287 spisa), NE (str. 305-307 spisa), VE (str. 307-308 spisa), ĆE (str. 321-322 spisa), KE (str. 322 spisa), PE (str. 322-323 spisa), HE (str. 355-356 spisa), CE (str. 374-375 spisa) i tužitelja (str. 375- 377 spisa).
17. Svi provedeni dokazi ocijenjeni su sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku.
18. Tužbeni zahtjev je neosnovan.
19. Predmetna odluka o otkazu zbog skrivljenog ponašanja radnika donesena je 30.7.2019. a utvrđeno je uvidom u žig na istoj da je objavljena na oglasnoj ploči 12.8.2019. Tužitelj je uložio protiv odluke o otkazu zahtjev za zaštitu prava 30.8.2019., a uvidom u povratnicu utvrđeno je da ju je tuženik zaprimio 2.9.2019. Tuženikovim Pravilnikom o radu, čl. 105 st. 3, propisno je da će se dostava smatrati obavljenom istekom roka od 2 dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču. Dakle, kako je utvrđeno da je odluka o otkazu stavljena na oglasnu ploču 12.8.2019., to proizlazi da 5 P o s l
o
v
n i b r
o
j: P r
-
2 6
8 7 /
2019-74
se dostava smatra obavljenom 14.8.2019. te je od 15.8.2019. počeo teče rok za izjavljivanje zahtjeva za zaštitu prava, koji sukladno Zakonu o radu iznosi 15 dana, a kako je utvrđeno da je tužitelj putem pošte poslodavcu podnio zahtjev za zaštitu prava 30.8.2019, proizlazi da ga je podnio u Zakonom o radu propisanom roku. Nadalje, utvrđeno je da je poslodavac zaprimio zahtjev za zaštitu prava 2.9.2019. te istom nije udovoljio, a tužitelj je tužbu radi utvrđenja nedopuštenosti predmetne odluke o otkazu podnio sudu 30.9.2019., stoga proizlazi da je tužbu podnio u roku propisanom u čl. 133 st. 2 ZPP-a.
20. Među strankama nije sporno da je tužitelj bio zaposlenik tuženika na temelju ugovora o radu sklopljenog 3.10.2018., na poslovima radnog mjesta ravnatelja ustrojbene Poslovne jedinice Tehnologija, a koji je ugovor sklopljen na temelju činjenice da je radnik odlukom glavnog ravnatelja HRT-a od 2.10.2018. imenovan na to mjesto. Člankom 12 ugovora stranke su utvrdile da se predmetni ugovor može redovito otkazati.
21. Utvrđeno je da je prije donošenje odluke o otkazu od 30.7.2019. glavni ravnatelj HRT-a donio odluku od 17.7.2019. o razrješenju tužitelja dužnosti ravnatelja Poslovne jedinice Tehnologija te predmetna odluke prileži spisu na (str. 186 spisa). Nije sporno među strankama da je protiv odluke o razrješenju tužitelj podnio tužbu sudu te se postupak vodio pod poslovnim brojem Pr-2503/20219, a uvidom u navedeni spis utvrđeno je da je doneseno rješenje o prekidu postupka, koje je ukinuto rješenjem Županijskog suda u Vukovaru Gž R-19/2024 te je postupak vraćen na suđenje sudu prvog stupnja i vodi se pod poslovnim brojem Pr-721/2023. Međutim, predmetna odluka o otkazu ugovora o radu ne temelji se na odluci o razrješenju tužitelja dužnosti ravnatelja, već na povredama radne obveze koje je tuženik naveo u obrazloženju odluke o otkazu, a koje stavlja tužitelju na teret, stoga sudska odluka u predmetu u kojom se odlučuje o odluci o razrješenju dužnosti ravnatelja nije od utjecaja na odluku o dopuštenosti otkaza ugovora o radu.
22. Tuženik je tužitelju otkazao predmetni ugovor odlukom o otkazu od 30.7.2019. (odluka o redovitom otkazu ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika).
23. U obrazloženju predmetne odluke o otkazu navode se postupci i propusti tužitelja za koje tuženik smatra da predstavljaju povrede radne obveze, odnosno skrivljeno ponašanje radnika, a te su: da je 2.7.2019. u restoranu Baltazar u Zagrebu, tijekom održavanja prezentacije i poslovnog okupljanja, verbalno i fizički nasrnuo na direktora tvrtke Odašiljači i veze RE, da se neprimjereno ponašao i na neprihvatljiv način komunicirao prema radnicima u PJ Tehnologija, da ne razumije engleski jezik zbog čega izbjegava komunikaciju sa stranim predstavnicima / proizvođačima, da iskazuje aluzije seksualne prirode i priče neprimjerene viceve i doskočice, da ne razumije razliku između pojmova standardnog jamstva i odgovornosti za materijalne nedostatke uvjeta održavanja, da tehničku specifikaciju i dokumentaciju o nabavi, za koju zahtjeva da mu se dostavi, daje na uvid trećim osobama, potencijalnim ponuditeljima, i tako narušava tržišnu utakmicu i prijeti radnicima da u postupcima nabave ne smiju biti izabrani određeni ponuditelji te da je kao koordinator Projekta Studio 12 isti nerealno planirao u vremenskom i financijskom smislu, da nije razradio ključne dijelove projekta, da nije evaluirao rizike i nije napravio protokol
6 P o s l
o
v
n i b r
o
j: P r
-
2 6
8 7 /
2019-74
eliminacije tih rizika, nije donio konačnu odluku o dinamici i vrsti nabave režije koja mora biti uključena u cijenu projekta, te je došlo do kašnjenja u realizaciji projekta.
24. Vezano za povredu radne obveze od 2.7.2019., koja se dogodila u restoranu Baltazar u Zagrebu, za vrijeme održavanja prezentacije Dell EMC Modernize IT, i potom poslovnog okupljanja u povodu obilježavanja 30 godina postojanja tvrtke Kodeks d.o.o., nedvojbeno je utvrđeno iz iskaza tužitelja i svjedoka RE da je tužitelj prisustvovao tom događaju te je utvđeno da je g. RE dostavio tuženiku pisanu informaciju o incidentu koji se dogodio na prezentaciji te ista prileži spisu. U pisanoj informaciji se navodi da je 2.7.2019. u restoranu Baltazar došlo do neprimjerenog verbalnog i fizičkog nasrtaja tužitelja na člana Uprave i direktora Odašiljača i veza RE te je u jednom trenutku tužitelj primio g. RE za desno uho i izgovorio mu "marš u p.m.". Saslušan kao svjedok g. RE je potvrdio navod iz te pisane informacije, odnosno da je te prigode, nakon što je g. RE odbio prijedlog tužitelja da daju zajedničku ponudu u jednoj jedinici ponuditelja s HT-om te nakon što je tužitelj ponovno nametnuo tu temu, tužitelj fizički i verbalno napao g. RE, povukao ga za uho i poslao ga u "onu stvar". Iz iskaza tužitelja proizlazi da nije bilo nikakvog fizičkog ili verbalnog nasilja prema g. RE, već proizlazi da je isti počeo njega vrijeđati, na što je tužitelj odgovorio da nije ni mjesto ni vrijeme za takve rasprave, nakon čega je čučnuo pored g. RE i rekao mu da probleme koje ima treba rješavati s glavnim ravnateljem, nakon čega je otišao. Sud ocjenjuje iskaz tužitelja u dijelu u kojem je naveo da nije fizički i verbalno nasrnuo na g. RE na domjenku u restoranu Baltazar 2.7.2019. kao neživotan i neuvjerljiv. Naime, nedvojbeno je da su u restoranu tog dana bili g. RE i tužitelj i da su komunicirali, a po stavu suda, ukoliko se tužitelj, nakon što ga je g. RE verbalno izvrijeđao, kako tvrdi tužitelj, povukao, ne bi bilo ni životno i logično da bi nakon toga g. RE kao ravnatelj Odašiljača i veza uputio pisanu informaciju o tome što se konkretno dogodilo između g. RE i tužitelja na domjenku u restoranu Baltazar, pri čemu valja navesti da je g. RE saslušan kao svjedok detaljno opisao sadržaj komunikacije između njega i tužitelja, odnosno uzrok neslaganja, koji je bio poslovne prirode, te precizno opisao i način na koji je tužitelj najprije fizički, potegnuvši g. RE za uho, a potom i verbalno, nasrnuo (uputivši mu psovku) na njega. Valja također navesti da je u ovom postupku utvrđeno da tužitelj na tom domjenku nije bio kao privatna osoba, već kao predstavnik poslodavca, a navedeno proizlazi iz iskaza svjedoka NE, tadašnjeg ravnatelja koji je naveo da je tužitelj tamo išao po njegovom nalogu i da je predstavljao HRT jer on kao glavni ravnatelj nije mogao ići, pri čemu između HRT i tvrtke Odašiljači i veze postoji čvrst poslovni odnos i povezanost te je taj odnos reguliran i Zakonom o HRT-u. Tužitelj je naveo da je na domjenku bio kao privatna osoba, po pozivu tvrtke Kodeks, no valja navesti da ne samo iz iskaza svjedoka NE, već i iz prijave koju je uputio tuženiku g. RE proizlazi da se radilo o poslovnom događanju, odnosno održavanju prezentacije Dell EMC Modernize IT i poslovnog okupljanja povodom obilježavanja godišnjice tvrtke Kodeks d.o.o., a ne o privatnom događaju te se i u obavijesti o incidentu navodi da je tužitelj tamo bio kao predstavnik tuženika, stoga u konkretnom slučaju sud ocjenjuje kao neživotan iskaz tužitelja da je bio te zgode nazočan kao privatna osoba. Neovisno o navedenom, tužitelj je nedvojbeno na tom događaju stupio u kontakt s predstavnikom poslovnog subjekta koji je s tuženikom u poslovnom odnosu. Dakle, konkretne prigode tužitelj je fizički i verbalno nasrnuo na ravnatelja tvrtke koja je u povezanom poslovnom odnosu s tvrtkom tužitelja, pa navedeno postupanje tužitelj predstavlja tešku povredu radne obveze, budući je tužiteljev
7 P o s l
o
v
n i b r
o
j: P r
-
2 6
8 7 /
2019-74
naprijed opisani postupak neprimjeren i neprihvatljiv prema rukovoditelju tvrtke s kojim tvrtka ima poslovni odnos.
25. Tužitelj je 24.10.2024. dostavio u spis podnesak uz koji je priložena i preslika zapisnika s ročišta održanog u predmetu Pr-2503/2019 na kojem je saslušan kao svjedok IE. Međutim, tužitelj u ovom postupku nije predložio da se iskaz ovog svjedoka, dan u drugom predmetu, koristi kao dokaz u ovom postupku, niti su se stranke oko toga suglasile, pa ga sud ne može ocjenjivati. Međutim, za ukazati je da sve i da se taj iskaz koristi kao dokaz u ovom postupku ne bi bio od utjecaja na naprijed navedeno utvrđenje suda. IE je u iskazu naveo da nije vidio nasrtaj tužitelja na g. RE, ali to ne dokazuje da se taj nasrtaj nije dogodio. Također valja navesti da je taj svjedok naveo u svom iskazu da se na događaju u restoranu Baltazar s g. RE pričalo o sportskoj temi i privatno, a ne o poslu, a to je u potpunoj suprotnosti s iskazom svjedoka RE koji je naveo da se između njega i tužitelja odvijao razgovor o poslovnoj temi. Iskaz svjedoka IE je i u suprotnosti s iskazom tužitelja. Naime, tužitelj je naveo da je te prigode g. RE njega vrijeđao, dok je g. IE u iskazu naveo da je atmosfera bila ugodna i vesela te da nije uočeno nikakvo komešanje.
26. U odnosu na povredu radne obveze neprimjerenog ponašanja prema radnicima u PJ Tehnologija utvrđeno je uvidom u prijavu od 12.7.2019. da je više radnika te poslovne jedinice (ĐE, GE, JE, ŠE i PE) podnijelo pisanu prijavu protiv tužitelja. U istoj se navodi da je njegovim stupanjem na dužnost ravnatelja PJ Tehnologija narušena radna atmosfera unutar navedene poslovne jedinice, da je nepodnošljiva, iznimno stresna i demotivirajuća. U prijavi se navodi da tužitelj u komunikaciji ne dozvoljava iskazivanje vlastitog mišljenja i nameće svoj stav, a ako postoji razlika u mišljenjima, nastupa agresivno prema suprotnoj strani, viče, baca predmete, vrijeđa i slično, također da je zabranio djelatnicima komunikaciju prema ostalim ravnateljima poslovnih jedinica. Tužitelj omalovažava kolege, većinom kolegice, GE, SE, ZEM, ĐE, REM. Sve žene u poslovnoj jedinici nazvao je "kokošima" i slično. Navodi se da tužitelj u prisustvu muških i ženskih kolega iskazuje aluzije seksualne prirode u vidu viceva i doskočica, pa stvara neugodnu situaciju. Saslušani kao svjedoci, ĐE, GE, JE, ŠE i PE potvrdili su da su se potpisali na navedenu prijavu koja je datirana s 12.7.2019. Svjedok ĐE je iskazala da je potpisala zajedno s kolegama prijavu jer se gomilalo nezadovoljstvo i djelatnici su se osjećali neugodno na poslu duže razdoblje zbog ponašanja tužitelja, a ideja je bila da se prijava preda ravnatelju HRT-a. Navela je da se prema njoj tužitelj ponašao neprimjereno u smislu agresivne komunikacije i u smislu što je vikao na nju. Također je svjedočila situaciji kada je na jednom kolegiju počeo nekontrolirano vikati na kolegu ĆE, a svjedok je zbog ponašanja tužitelja prema njoj pokušavala pronaći drugi posao, te je zbog njega osjećala strah i zbog njega na posao dolazila s "grčem u želucu". Isto tako je čula da tužitelj omalovažava kolegice na način da govori da su "kokoške“ i da „laprdaju". Svjedok GE potvrdila je da je potpisala navedenu prijavu te je u svom iskazu navela da je imala s tužiteljem neprimjerenu korespondenciju, i to takvu da je u njoj spominjao "seks", u e mail korespondenciji s tužiteljeve strane navodilo se "ako se razgovaralo o seksu jesu li to trebali napraviti na stolu", te je takav mail upućen i drugim radnicima, sve se događalo zbog činjenice da su neki radnici rezali luk na radnom stolu. Od drugih djelatnika također je doznala o tužiteljevim verbalnim
8 P o s l
o
v
n i b r
o
j: P r
-
2 6
8 7 /
2019-74
ispadima prema drugim djelatnicima, ali osobno ih nije čula. Potvrdila je da joj se tužitelj ispričao zbog opisane e-komunikacije. Svjedok JE naveo je da se tužitelj par puta zaderao na njega, ali to nije uzimao k srcu jer je to bio njegov stil, no potvrdio je da je potpisao prijavu protiv tužitelja, a na upit suda zašto ju je potpisao, ukoliko nije uzimao k srcu tužiteljeve postupke prema njemu i drugim djelatnicima, odgovorio je da bez obzira na navedeno misli da se radilo o neprimjerenim verbalnim ispadima tužitelja prema njemu i drugim radnicima i u trenutku potpisivanja prijave protiv tužitelja mislio je da tužitelja treba prijaviti te je potvrdio da je tužitelj vikao i na njega i na druge radnike te da ga nitko nije nagovarao potpisati prijavu. Opisao je konkretan verbalan ispad tužitelja prema njemu, kada je tijekom telefonskog razgovora kojeg je vodio s njim u vezi angažiranja nekoga za uslugu snimanja iz zraka, pri čemu je HRT angažirao drugu osobu, a ne osobu koju je tužitelj predložio, vikao na svjedoka i koristio izraz da mu se "je…". Naveo je da je tužitelj na kolegijima znao tadašnjeg glavnog ravnatelja nazivati „poglavica“ ili „debeli“, te je izjavio za žene "da ne mogu biti dobri rukovoditelji". Svjedok ŠE naveo je da je tužitelj ponekad u razgovoru s njim iskazivao nervozu, ali nije ga nazivao neprimjernim imenima, na jednom ili više kolegija glavnog ravnatelja nazvao je "debeli poglavica" ili "debeli poglavnik", ponekad je znao početi kolegij riječima "napokon su samo muškarci pričali", pa bi ispričao neki seksistički vic na račun žena, a reakcije kolega bile su uglavnom kiseli osmjesi, no na te viceve nitko nije konkretno reagirao niti upozoravao tužitelja da je to neprimjereno jer se osjećao strah, budući je tužitelj njima bio nadređen, a svjedok je u razgovoru s drugim kolegama shvatio da i oni smatraju njegove šale i izjave neprimjerenima. Naveo je da je tužitelj na kolegijima bio vulgaran prema ženama i omalovažavao ih je. Svjedok PE u svom je iskazu također potvrdio da je potpisao prijavu protiv tužitelja te je naveo da je tužitelj znao podizati glas, no da je prijavu protiv tužitelja potpisao kako bi se solidarizirao s kolegama te nije imao razloga ne vjerovati im, iako nije osobno imao neugodna iskustva s tužiteljem i nije prisustvovao svakom kolegiju kojega je tužitelj vodio. Čuo je da tužitelj glavnog ravnatelja HRT-a naziva poglavica. Kada mu je predočena prijava od 12.7.2019., koju je potpisao, svjedok je izjavio da stoji iza onoga što je potpisao te da je vjerovao kolegama koji su se također potpisali na prijavu. Također je naveo da je tužitelj znao psovati na kolegijima.
27. Navedeno prijavu od 12.7.2019. potpisali su ĐE, GE, JE, ŠE i PE, njihova imena i potpisi nalaze se na prijavi, a da su je potpisali, potvrdili su i u svojim iskazima. Njihovi iskazi u bitnom se podudaraju te iz njih proizlazi da je tužitelj u komunikaciji s podređenim djelatnicima poslovne jedinice koje je bio ravnatelj pokazivao neprimjerenu agresivnost i vikao je na djelatnike, omalovažavao ih i koristio vulgarne izraze. Iz iskaza svjedoka proizlazi da je na kolegijima koje je vodio tužitelj imao neprimjerenu komunikaciju, pričao je vulgarne viceve, zbog čega su sudionici na sastanku osjećali nelagodu, a davao je i seksističke i neprihvatljive komentare na račun žena, u pojedinim slučajevima neprimjereno je komunicirao putem e-maila s drugim djelatnicima, a omalovažavao je i tadašnjeg glavnog ravnatelja na način da je apostrofirao njegove fizičke osobine.
28. Slijedom navedenog, sud iskaze ovih svjedoka ocjenjuje kao životne i uvjerljive. Valja navesti da iz iskaza svjedoka potpisnika izjave ne proizlazi da ih je bilo tko nagovarao da potpišu prijavu protiv tužitelja te što u prijavi treba stajati. Iskaze svjedoka, potpisnike prijave protiv tužitelja, potvrđuju iskazi drugih saslušanih svjedoka u ovom postupku, g. NE, glavnog ravnatelja HRT-a u spornom razdoblju, koji je naveo da su mu se neki članovi tehničkog kolegija žalili na ponašanje tužitelja,
9 P o s l
o
v
n i b r
o
j: P r
-
2 6
8 7 /
2019-74
koje je bilo arogantno i vulgarno te da je vrijeđao zaposlenice po spolnoj osnovi te da mu je preneseno da je tužitelj njega kao glavnog ravnatelja nazivao pogrdnim imenima, primjerice "debeli poglavnik", svjedoka FE koji je iskazao da je s tužiteljeve strane bilo neumjesnih pošalica i prema muškarcima i prema ženama, te da se sjeća kako je kolegica ĐE bila potresena zbog jednog tužiteljeva komentara koji joj je bio upućen, TE koji je naveo da je tužitelj imao osebujan stil vođenja kolegija, pri čemu misli na to da je tužitelj znao pričati vulgarne viceve i vikati, svjedoka ČE, koji je bio rukovatelj Odjela TV centrala s pogonima u PJ Tehnologija, dok je tužitelj bio ravnatelj, koji je naveo da se tužitelj neprimjereno ponašao na poslu, izderavao se na djelatnike i vrijeđao ih, što je svjedok osjetio i na svojoj koži, konkretno na sastanku, ton je bio kao verbalna agresija, da se na sastancima na pogrdan način izražavao o glavnom ravnatelju, nazivajući ga "debeli, poglavica i slično" te je na sastancima pričao i seksističke viceve, zbog čega su se neki osjećali nelagodno, iako ih je pričao sa željom da ispadne duhovit, te je čuo da je kolegice nazvao "kokoškama" ali ne u njihovoj prisutnosti, već u prisutnosti isključivo muških kolega. Dakle i drugi svjedoci, osim potpisnika prijave protiv tužitelja, potvrdili su neprimjerene postupke i neprihvatljivu komunikaciju tužitelja prema drugim zaposlenicima tuženika.
29. Iz iskaza svjedoka ĆE, CE, ME i KE proizlazi da nisu vidjeli ili čuli da bi tužitelj omalovažavao druge djelatnike, da bi s njima neprimjereno komunicirao (iako je svjedok ME iskazala da je tužitelj jedne zgode vikao na nju, ali joj se poslije ispričao), no navedeni iskazi po stavu suda ne dovode u pitanje uvjerljivost iskaza svjedoka, potpisnika prijave protiv tužitelja, kao i svjedoka FE, TE, ČE i NE, vezano za ponašanje tužitelja prema drugim djelatnicima te na način na koji je komunicirao s istima.
30. Slijedom naprijed navedenog, sud ne prihvaća kao životan i uvjerljiv iskaz tužitelja u dijelu u kojem je naveo da nije vrijeđao druge zaposlenike, da nije vikao na njih, da nije bio vulgaran i da nije kroz neprimjerene komentare omalovažavao žene. Posebice valja ukazati na činjenicu da i iz tužiteljeva iskaza proizlazi da je u pojedinim situacijama komunicirao s djelatnicima na neprimjeren način, npr. sa djelatnicom GE putem e-komunikacije, te je tužitelj opisao kako je i zbog čega tekla ta e- komunikacija, te što je djelatnici GE odgovorio e-mailom ("a što da je emisija o seksu i majmunima") te je potvrdio da se zbog navedenog ispričao djelatnici GE, što je ista također potvrdila u svom iskazu, no po stavu suda sama tužiteljeva isprika ne znači da je njegov odnos prema drugim zaposlenicima i način na koji je s istima komunicirao prihvatljiv, a osobito kad se uzme u obzir činjenica utvrđena dokazima provedenim u ovom postupku da se tužitelj neprimjerno ponašao i neprihvatljivo komunicirao s više djelatnika i u više situacija, pa i na kolegijima koje je vodio. 31. Predmetnom spisu prileže Opća pravila o radu i ponašanju tuženika od 22.5.2013. u kojima se navodi u točki II da tuženik očekuje od svih svojih zaposlenika primjereno i profesionalno ponašanje tijekom obavljanja svih društvenih i poslovnih zadaća i aktivnosti. Neprimjereno ponašanje prema kolegicama i kolegama, verbalna ili fizička agresivnost i slični oblici ponašanja, nisu dopušteni u okruženju HRT-a. Sud je na temelju dokaza provedenih u ovom postupku utvrdio da u navedenom dijelu, naprijed citiranom, tužitelj nije poštovao Opća pravila o radu i ponašanju i njegovo utvrđeno ponašanje prema drugim djelatnicima tuženika, zbog čega ga je pet djelatnika i potpisanom pisanom izjavom prijavilo, predstavlja osobito tešku povredu 1 0 P o s l
o
v
n i b r
o
j
: P r
-
2 6
8 7 /2019-74
radne obveze jer neprimjerena komunikacija prema drugim djelatnicima, bilo vikanjem, bilo uporabom psovki, bilo upućivanjem pogrdnih izjava prema glavnom ravnatelju, šalama na račun ženskog spola, ili drugim neprimjerenim šalama, zbog čega su neki djelatnici osjećali nelagodu, nije prihvatljivo u poslovnom okruženju te narušava radnu atmosferu na radnom mjestu, a što su i potvrdili svjedoci potpisnici prijave protiv tužitelja, a poglavito kada takvo ponašanje dolazi od nadređenog rukovoditelja, ravnatelja poslovne jedinice.
32. U predmetnoj odluci o otkazu tužitelju se stavlja na teret da ne razumije engleski jezik, a da je to uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta ravnatelja poslovne jedinice. Po mišljenju suda postojanje ili nepostojanje stručne kvalifikacije za obavljanje poslova određenog radnog mjesta, ili postojanje ili ne postajanje određene vještine ne može predstavljati povredu radne obveze. Eventualno bi povredu radne obveze moglo predstavljati ako bi se utvrdilo da je prilikom zasnivanja radnog odnosa radnik u pogledu stručnih vještina kojima raspolože doveo poslodavca u zabludu, ali to tuženik u ovom postupku nije ni tvrdio ni dokazivao niti je to navedeno u odluci u otkazu u tom smislu, pri čemu se napominje da iz iskaza tadašnjeg ravnatelja UE proizlazi da je tužitelj priložio potvrdu o poznavanju engleskog jezika. U prijavi od 12. srpnja koju je protiv tužitelja potpisalo 5 djelatnika navodi se da tužitelj zbog vlastitog nepoznavanja engleskog jezika odbija komunikaciju sa stranim predstavnicima, a iz iskaza svjedoka UE proizlazi da su ga drugi djelatnici izvijestili o tome da tužitelj ne poznaje engleski jezik. Međutim, činjenicu da radnik raspolaže ili ne raspolaže određenim stručnim znanjima ili vještinama nije moguće utvrđivati iz iskaza svjedoka i njihovih opaski, pa ni u konkretnom slučaju nije moguće iz iskaza svjedoka utvrđivati koliko je stupanj poznavanja stranog jezika tužitelja, a kako je navedeno, iz iskaza svjedoka UE proizlazi da je tužitelj poslodavcu dostavio potvrdu o poznavanju stranog jezika.
33. Tuženik u ovom postupku nije dokazao da je tužitelj izbjegavao odnosno odbijao komunikaciju sa stranim predstavnicima / proizvođačima i iz kojih razloga te se napominje da tuženik u odluci u otkazu ni u ovom postupku nije navodio s kojim stranim predstavnicima / proizvođačima je tužitelj odbijao komunikaciju, pa stoga nije ni moguće utvrditi da je počinio ovu povredu radne obveze.
34. U odluci u otkazu se navodi da je radnik (tužitelj) prijavljen da ne razumije razliku između određenih pojmova, između standardnog jamstva i odgovornosti za materijalne nedostatke uvjeta održavanja. U ovom postupku je utvrđeno da su potpisnici prijave protiv tužitelja 12.7.2019. naveli i to da tužitelj ne razumije razliku između standardnog jamstva i odgovornosti za materijalne nedostatke uvjeta održavanja, dakle prijavili su tužitelja za navedeno, ali iz toga ne slijedi da je tužitelj počinio bilo kakvu povredu radne obveze u navedenom smislu, niti je tuženik u odluci u otkazu i u ovom postupku navodio konkretne situacije kada je tužitelj iskazao nerazumijevanje između određenih pojmova, odnosno standardnih jamstava i odgovornosti za materijalne nedostatke uvjeta održavanja stvari.
35. Predmetnom odlukom u otkazu stavlja se tužitelju na teret da je kao koordinator Projekta Studio 12 isti nerealno planirao u vremenskom i financijskom smislu, te nepotpuno te da nisu razrađeni ključni dijelovi projekta niti je napravljen detaljni plan prelaska s postojećeg studija na novi, a sve to je rezultiralo sa kašnjenjem u realizaciji projekta, budući je bilo potrebno napraviti novi dokument i novu
1 1 P o s l
o
v
n i b r
o
j
: P r
-
2 6
8 7 /2019-74
prezentaciju za Ravnateljstvo i Nadzorni odbor HRT-a. Nije sporno da je tužitelj bio imenovan koordinatorom Projekta Studio 12. Iz iskaza svjedoka FE proizlazi da je kasnila realizacija tog projekta, ali za to nije bio odgovoran tužitelj, već tehnička služba nije sve mogla odraditi u rokovima, a rokovi su se postavljali bez konzultacija sa stručnom službom. Plan prelaska s postojećeg studija na novi je bio napravljen i napravio ga je svjedok te je napravljane i evaluacija rizika i protokol. Bila je izrađena i dinamika režije koja je bila uključena u cijenu, iz objektivnih razloga dolazilo je do prolongiranja pojedinih dijelova projekta, a jedan objektivan razlog je i taj da je prostor u kojem je trebalo realizirati projekt bio predmet sudskog postupka i sve do pravomoćnosti okončanja istog tamo se nije moglo raditi. Iz iskaza svjedoka ME proizlazi da je tužitelj u sklopu Projekta Studio 12 od zaposlenika tražio da postupaju u skladu sa zadacima i pratio ih je kako rade, a iz iskaza svjedoka ČE proizlazi da je projekt kasnio zbog tužiteljeva inzistiranja na planu 3 plus 4. Naime, taj projekt nije bio dobro planiran zbog financija, a tužitelj je inzistirao na održavanju opreme 3 plus 4, što bi značilo da se oprema održava 3 godine iz sredstava za kupovinu i još 4 godine iz sredstava za održavanje, a to bi povećalo početnu cijenu kupovine. Nakon što je svjedok preuzeo ravnateljstvo odlučeno je da će video zid biti manji od prvotnog planiranog je jer to bilo povoljnije. Iz iskaza svjedoka ŠE proizlazi da se prije tužiteljeva angažiranja na projektu odvilo planiranje i budžetiranje istog, odnosno prije nego što je postao ravnatelj PJ Tehnologija, također proizlazi da je ideja o izradi novog studija išla od glavnog ravnatelja, a vizualno je rješenje bilo završeno u ožujku ili travnju 2019. Točno je da je tužitelj tražio promjenu jamstva s jedne na tri godine, pa je, da bi se to uklopilo u budžet, smanjen video zid. Iz iskaza svjedoka JE proizlazi da je tužitelj vezano za Projekt Studio 12 tražio produljenje garancija. Iz iskaza svjedoka NE proizlazi da se nisu poštivali rokovi vezano za Projekt Studio 12, a da su ga inženjeri obavijestili da se stvari na tom projektu ne obavljaju stručno, a radilo se o nekim tehnološkim procesima koje svjedok ne zna objasniti. Tužitelj je kao koordinator bio zadužen za utvrđivanje rokova realizacije, a točno je da je Projekt Studio 12 postojao prije nego je tužitelj počeo raditi. Iz iskaza svjedoka ŽE proizlazi da je Projekt Studio 12, s obzirom na njegovu vrijednost, morao imati suglasnost Nadzornog odbora, kojega je svjedok član, i nakon što je tužitelj prezentirao projekt, glavni ravnatelj je zatražio suglasnost Nadzornog odbora, ali je isti nije dao, odnosno tražila se dodatna dokumentacija i očitovanje glavnog ureda i ravnateljice Informativno medijskog servisa. Nakon toga, Nadzorni odbor nije dobio službenu dokumentaciju za taj projekt, a novi ravnatelj Tehnologije g. ČE rekao je svjedoku da je došlo do pogrešnog obračuna kvadrature video zida, da je nakon toga pala vrijednost projekta pa da više nije potrebna suglasnost Nadzornog odbora, i to se dogodilo 2020. Iz iskaza svjedoka HE proizlazi da je surađivao s tužiteljem na Projektu Studio 12 i elaboratu za isti kao ravnatelj PJ Produkcija te je preuzeo koordinaciju od tužitelja na tom projektu, i to u trenutku kada je tehnička služba u sklopu elaborata projekta izradila troškovnik u kojem su bili povišeni troškovi u odnosu na ranije troškove, a koji je već ranije bio na Ravnateljstvu. Troškovnik s povećanim troškovima bio je zbog drugačijih tehničkih rješenja, odnosno većeg ekrana u odnosu na raniji, svjetlećeg stola koji se može micati i slično, no nakon ponovne analize troškovi su srezani. Svjedok nema saznanja da je bilo pogrešaka ili povreda u postupanju tužitelja dok je ovaj obavljao poslove koordinatora projekta, niti mu je glavni ravnatelj isticao konkretne primjedbe na račun tužitelja kako koordinatora. Svjedok je prisustvovao barem na desetak sastanaka na kojima se raspravljao o Projektu Studio 12 no ne sjeća se da je bilo primjedaba na rad tužitelja. Iz iskaza svjedoka CE proizlazi da je za vrijeme 1 2 P o s l
o
v
n i b r
o
j
: P r
-
2 6
8 7 /2019-74
tužiteljeva rukovođenja Projektom Studio 12 planirani iznos za projekt smanjen, no nije mu poznato iz kojeg razloga, također misli da nije bio napravljen detaljan plan prelaska sa starog na novi studio, niti su evaluirani rizici, niti protokoli evaluacije rizika.
36. Iz iskaza tužitelja proizlazi da je bio koordinator Projekta Studio 12, a za što se prijavio u prosincu 2018. Prije svega je trebalo napraviti dizajn studija, i to do travnja 2019., te je požurivao da se to napravi upućivanjem dopisa i u komunikaciji s g. HE. Dizajn je dostavljen u travnju, ali s obzirom na ponuđeno rješenje video zida ustanovljeno je da je na tržištu bio samo jedan dobavljač, i to je tužitelj prezentirao na Ravnateljstvu, nakon čega je Ravnateljstvo jednoglasno dalo novi nalog scenografiji da se naprave tri rješenja koja će biti unificirana, kako bi moglo biti više ponuda i tada je ravnatelj naložio tužitelju da pripremi stanje, da se radi o iznosu većem od 10 milijuna i da to mora ići na Nadzorni odbor te da se prolongira uređenje studija do daljnjega zbog problema prostora i naloga pravne službe da se tamo ne smije ništa raditi. Projekt se mijenjao i odustajalo se od nekih rješenja. Tužitelj je potvrdio da nije bila napravljana dokumentacija koja se navodi u odluci o otkazu, a vezano za Projekt Studio 12, ali to nije bilo moguće dok je tužitelj bio voditelj projekta.
37. Iz iskaza svih saslušanih svjedoka i tužitelja nedvojbeno proizlazi da je tužitelj bio imenovan koordinatorom Projekta Studio 12 te da je taj projekt kasnio, da je dolazilo do izmjena u tom projektu, prije svega vezano za veličinu video zida, koja je veličina video zida smanjena, kako bi se takav video zid uklopio u financijsku konstrukciju. Utvrđeno je da prvotni plan Nadzorni odbor nije prihvatio, te je zatražena dorada i daljnja dokumentacija, no također je utvrđeno da je naknadnim smanjenjem financijske vrijednosti projekta prestala obveza da plan odobri Nadzorni odbor. Nedvojbeno je utvrđeno iz e-mail (str. 364 spisa) upućenog od strane g. HE da je isti izrazio nezadovoljstvo vođenjem projekta, odnosno pristupa vođenju investicija, budući da se na Nadzorni odbor šalje dokument koji ima znatno više planirane cijene. Međutim, niti iz iskaza svjedoka HE, niti iz iskaz drugih svjedoka, ne proizlazi da je u konkretnom slučaju tužitelj postupao mimo svojih ovlasti ili nemarno, a sama činjenica da je imao određene prijedloge i rješenja koji su eventualno iziskivali povećanje troškovnika ne može predstavljati povredu radne obveze od strane tužitelja. Također valja navesti da iz iskaza svjedoka proizlazi da je do kašnjenja projekta dolazilo i iz razloga za koje tužitelj nije odgovoran, primjerice zbog pravnih sporova u vezi prostora gdje se projekt trebao realizirati. Predmetnom spisu prileži zapisnik sa sjednice Ravnateljstva HRT-a od 6.6.2019. iz kojega je razvidno da glavni ravnatelj HRT-a informira ravnateljstvo da je HRT stupio u posjed prostora na Trgu (prostor gdje se realizirao Projekt Studio 12), a tužitelju je otkazan ugovor o radu 30.7.2019., dakle HRT je stupio u posjed tog prostora manje od 2 mjeseca prije otkaza tužitelju. Nadalje, iz iskaza tužitelja utvrđeno je da je bilo potrebno napraviti dizajna studija, a to je posao kojeg obavlja Odjel scenografija, Poslovna jedinica Produkcija, a isti ne spada u nadležnost tužitelja, a izrada dizajna studija preduvjet je za daljnje razrade plana te je iz navedenog razvidno da dijelovi realizacije Projekta Studija 12 nisu bili u potpunosti u nadležnosti tužitelja, niti je tužitelj mogao utjecati na brzinu odvijanja svih radnji potrebnih za realizaciju projekta. Iz iskaza svjedoka HE utvrđeno je da je scenografija bila dijelom u njegovoj nadležnosti. Također valja navesti da pisani dokument Informacija o stanju Projekta Studija 12 od 15.7.2019. iz koje je tuženik crpio saznanja o povredi radne obveze od strane tužitelja ukazuje na određene propuste, ali ne i da je tužitelj za iste odgovoran te nadalje valja navesti da je na istom naznačeno ime HE kao osobe koja ga je sastavila, no isti je saslušan na ročištu 1 3 P o s l
o
v
n i b r
o
j
: P r
-
2 6
8 7 /2019-74
11.7.2024. naveo, nakon što mu je taj dokument predočen, da je moguće da ga je sastavio, ali da to ne može potvrditi te da nema njegovog potpisa na tom dokumentu. Dakle, iz iskaza navedenog svjedoka nije bilo moguće utvrditi da je isti sastavio taj dokument, a tuženik na okolnost utvrđenja činjenice da je upravo g. HE sastavio taj dokument nije predlagao daljnje dokaze, pri čemu je iz iskaza svjedoka HE utvrđeno da na sastancima na kojima je on sudjelovao i na kojima se raspravljalo o Projektu Studio 12 nije bilo primjedaba na rad tužitelja, te da je on s tužiteljem imao korektnu suradnju i nikakvih problema. Slijedom navedenog, ni iskaz g. HE ne potvrđuje da bi se za manjkavosti u realizaciji projekta koje se navode u dopisu od 15.7.2019. smatralo odgovornim tužitelja. Nedvojbeno je utvrđeno u ovom postupku da konkretni dokumenti koji se navode u odluci o otkazu, vezano za Projekt Studio 12, nisu izrađeni, a to je potvrdio i tužitelj u svom iskazu. Međutim, niti iz jednog dokaza ne proizlazi da bi to bilo zbog tužiteljevog nemarnog pristupa poslu ili zanemarivanja posla, ili zbog tužiteljeve nestručnosti. Na navedeno ne upućuju niti e-mailovi u koje je sud izvršio uvid, iz istih je razvidna isključivo poslovna komunikacija između tužitelja i djelatnika FE, HE i glavnog ravnatelja tuženika. Slijedom navedenog, u konkretnom slučaju tuženik nije dokazao da je tužitelj počinio ovu povredu radne obveze, odnosno da je Projekt Studio 12 krivnjom tužitelja nerealno planiran u vremenskom i financijskom smislu, da je zbog krivnje tužitelja nepotpuno planiran i da krivnjom tužitelja nisu sačinjeni svi potrebni elementi tog Projekta.
38. U odluci o otkazu također se navodi da je tužitelj narušavao tržišnu utakmicu na način da mu se dostave tehničke specifikacije i dokumentacija po nabavi, koju je onda dao na uvid trećim osobama, odnosno jednom od potencijalnih ponuditelja, ali ni u odluci u otkazu ni tijekom postupka tuženik nije navodio o kojim se konkretno poslovima radi, odnosno koji su to konkretni potencijalni ponuditelji, niti su ih svjedoci saslušani u ovom postupku navodili. Isto tako iz iskaza svjedoka saslušavanih u ovom postupku nije utvrđeno da bi tužitelj prijetio radnicima vezano za postupak nabave, da ne smiju biti izabrani određeni ponuditelji te da je inzistirao na Trgovačkom društvu Kodeks.
39. Tužitelj je dobio redoviti otkaz ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja, a takav se otkaz može dati ako radnik krši obveze iz radnog odnosa. U ovom postupku tuženik nije dokazao da je tužitelj počinio sve povrede radne obveze koje mu stavlja na teret predmetnom odlukom o otkazu, ali je u ovom postupku dokazano da je tužitelj počinio određene povrede radne obaveze koje mu se stavlja na teret odlukom o otkazu, i to povredu radne obveze 15.7.2019. kada je verbalno i fizički nasrnuo na domjenku u restoranu Baltazar na direktora tvrtke poslovnog partnera tuženika te da je njegov odnos prema dijelu zaposlenika tuženika, i to zaposlenika koji su bili raspoređeni u poslovnu jedinicu koje je bio rukovoditelj, bio neprimjeren, odnosno da je bila neprihvatljiva i neprimjerena komunikacija tužitelja prema tim zaposlenicima, a što je dovelo da narušavanja radne atmosfere u njegovoj poslovnoj jedinici, a navedeno ponašanje tužitelja po stavu suda predstavlja tešku povredu radne obveze i opravdava donošenje odluke o otkazu zbog skrivljenog ponašanja radnika.
40. U ovom postupku je utvrđeno da je prije donošenja predmetne odluke o otkazu tuženik ispunio svoje zakonske obveze te je tužitelju omogućio iznošenje obrane. Predmetnom spisu prileži poziv tužitelju na iznošenje obrane, s pozivom da je iznese najkasnije do 19. srpnja 2019. te je razvidno da je tužitelj iznio obranu u pisanom obliku te ista prileži spisu (str. 102-104 spisa) te je nadalje utvrđeno da je prije 1 4 P o s l
o
v
n i b r
o
j
: P r
-
2 6
8 7 /2019-74
donošenja odluke o otkazu tuženik proveo savjetovanje o namjeravanoj odluci s radničkim vijećem te spisu prileži priopćenje o namjeravanoj odluci o otkazu od 22.7.2019., upućen radničkom vijeću. (str. 97 spisa) te očitovanje radničkog vijeća (str. 98 spisa), u kojem radničko vijeće izvješćuje poslodavca da je većinom glasova suglasno s prijedlogom poslodavca o namjeravanoj odluci o redovitom otkazu ugovora o radu. Navedeno proizlazi iz iskaza svjedoka VE, člana radničkog vijeća, koji je naveo da je radničko vijeće dobilo nacrt odluke o otkazu, zajedno s određenom dokumentacijom, koja je sadržavala izjavu g. RE, ako i očitovanje tužitelja, pri čemu je radničko vijeće glasalo o namjeri poslodavca, a svjedok je glasao protiv donošenja odluke o otkazu tužitelju.
41. Slijedom svega naprijed navedenog odbijen je tužbeni zahtjev radi utvrđenja da predmetna odluka o otkazu nije zakonita ni dopuštena te radi utvrđenja da radni odnos tužitelja kod tuženika nije prestao i radi vraćanja tužitelja na rad, na poslove koje je obavljao temeljem otkazanog ugovora o radu, ili druge odgovarajuće poslove.
42. Odluka o zakonskoj zateznoj kamati temelji se na članku 29. stavak 1. ZOO- a, a odluka o visini zakonske zatezne kamate temelji se na članku 29. stavak 2. ZOO- a do 31.07.2015., a od 01.08.2015. do isplate na članku 3. ZID ZOO (NN 78/15).
43. Odluka o parničnom trošku temelji se na članku 154. stavak 1. i 155. stavak 1. i 2. ZPP-a, a u svezi s člankom 164. stavak 1. istog Zakona, a tuženiku zastupanom po punomoćnici odvjetnici odmjeren je parnični trošak sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (OT) i to tbr. 7/2, kojom je propisano da odvjetniku pripada jednokratna nagrada od 250 bodova, koja obuhvaća najviše do 4 radnje za svaki prvostupanjski postupak, u postupcima iz radnih odnosa, osim u procijenjenim predmetima. Dakle, tuženiku je priznata jednokratna nagrada od 250 bodova za 4 radnje i to: za sastav odgovora na tužbu 28.. 10. 2019, za pristup na ročište 20.1.2020., za pristup na ročište 4.6.2020. i za pristup na ročište 7.10.2020., a nadalje mu je priznato sukladno tbr. 7/2 za svaku daljnju radnju nagrada u visini od 50 bodova OT, i to za: ročište 10.2.2021., ročište 12.5.2021., ročište 13.1.2022., ročište 10.5.2022., ročište 8.3.2023., ročište 6.12.2023., ročište 10.4.2024., ročište 11.7.2024. i ročište 12.11.2024., a to je daljnjih 450 bodova OT, odnosnu ukupno 700 bodova OT, , što obračunato s vrijednošću boda s paušalom od 2,00 eur za jedan bod iznosi 1.400,00 eur, a što uz obračunati PDV od 25% iznosi 1.750,00 eur.
44. Tuženiku u parnični trošak nije priznat podnesak s nadnevkom 22.8.2024. jer nije bio potreban za vođenje postupka.
45. Iz navedenih razloga odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu 30. prosinca 2024.
Sudac:
Dario Partl
1 5 P o s l
o
v
n i b r
o
j
: P r
-
2 6
8 7 /2019-74
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana, računajući od dana dostave prijepisa ove presude. Žalba se podnosi Županijskom sudu, putem ovog suda, pismeno u četiri jednaka primjerka.
DNA:
1. Tužitelju po punomoćniku
2. Tuženiku po punomoćniku
