REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl.br. Pn-1831/2020-105

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda, Nives Šimunović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice KZH, iz [adresa], Jurja [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] (kao pravne sljednice sada pokojne KZ), zastupane po punomoćniku Zoranu Galiću, odvjetniku u [adresa], protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 zastupanog po punomoćniku Damiru Salahoviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o. u Zagrebu, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene dana 16. svibnja 2024. godine, u prisutnosti zamjenice punomoćnika tužiteljice ZZ, odvjetničke vježbenice, i punomoćnika tuženika Damira Salahovića, odvjetnika, dana 30. prosinca 2024. god.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 isplatiti tužiteljici KZH, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] s osnova naknade štete slijedeće iznose:

- s osnova neimovinske štete iznos od 454,25 eura, sa zateznom kamatom tekućom od dana 06. lipnja 2013. godine do 31. prosinca 2022. godine, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a, od dana 01. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. godine do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna topa koja j na snazi na dan 01. srpnja te godine, dok je referentna topa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana. II Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 isplatiti tužiteljici KZH, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s osnova naknade imovinske štete slijedeće iznose:

- s osnova imovinske štete za tuđu pomoć, iznos od 8,36 eura,

- s osnova imovinske štete za uništeni osobni automobil iznos od 199,09 eura

- s osnova imovinske štete za prijevoz oštećenog automobila iznos od 18,44 eura,

sve sa zateznom kamatom tekućom na sve svaki dosuđeni iznos imovinske štete počevši od dana 06. lipnja 2013. godine do 31. prosinca 2022. godine, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a, od dana 01. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. godine do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna topa koja j na snazi na dan 01. srpnja te godine, dok je referentna topa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi se navodi da je dana 31. listopada 2012. godine došlo do prometne nezgode u Bjelovaru, u kojoj se sudjelovala pravna prednica tužiteljice, sada pokojna KZ kao vozač osobnog vozila registarske oznake [registarska oznaka]. Navodi se da, unatoč tome što je protiv tužiteljice podnesena prekršajna prijava radi ne držanja dovoljnog razmaka u odnosu na vozilo ispred sebe, pretežni krivac za ovu prometnu nezgodu je RZ koji je upravljao traktorom reg. oznake [registarska oznaka]. na koji je bilo priključeno neosigurano priključno vozilo na kojem su se nalazile tri bale sijena. Osim toga, priključno vozilo nije bilo osvijetljeno, a nezgoda se dogodila po mraku. Navodi se da je traktor štetnika bio osiguran kod tuženika u vrijeme štetnog događaja, nadalje da je tom prilikom pravna prednica tužiteljice zadobila teške tjelesne ozljede, te je odmah hospitalizirana. Navodi se da je kod nje došlo do povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, da je pretrpjela jake fizičke bolove i strah, da su kod nje zaostale trajne posljedice u vidu smanjenja životnih aktivnosti, te da joj e trebala pomoć i njega druge osobe. Osim toga, prednica tužiteljice je pretrpjela i imovinsku štetu na vozilu i za prijevoz uništenog automobila.

2. Prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu u podnesku od dana 23. rujna 2024. godine, tužiteljica potražuje:

- naknadu neimovinske štete u iznosu od 9.085,00 eura, koji iznos umanjuje s obzirom da priznaje svoju suodgovornost od 75% (radi doprinosa nastanku prometne nezgode što iznosi 2.271,25 eura), te priznaje još 20% suodgovornosti (radi nevezivanja sigurnosnim pojasom), pa potražuje 1.817,00 eura,

- naknadu imovinske štete s osnova tuđe pomoći u iznosu od 167,23 eura, što umanjuje za 75% suodgovornosti, što iznosi 41,81 eura, te još za 20% suodgovornosti pa potražuje iznos od 33,45 eura

- naknadu imovinske štete s osnova uništenog osobnog automobila u iznosu od 796,34 eura, što umanjuje za 75% suodgovornosti, pa potražuje iznos od 199,08 eura

- naknadu imovinske štete s osnova prijevoza uništenog automobila u iznosu od 73,76 eura, što umanjuje za 75% suodgovornosti, pa potražuje iznos od 18,44 eura, sve sa zateznom kamatom tekućom od 06. lipnja 2013. godine do isplate, te uz naknadu parničnog troška, sa zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate.

3. U odgovoru na tužbu tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu. Osporava pasivnu legitimaciju i odgovornost za štetu, navodeći da je za nastanak štete isključivo odgovorna tužiteljica koja je upravljala osobnim vozilom pod utjecajem alkohola, te nije prilagodila brzinu vožnje vidljivosti i preglednosti, pa je radi ne držanja potrebnog razmaka među vozilima udarila u stražnji dio prikolice koja je bila zakvačena za traktor. Navodi se da tužiteljica nije bila vezana sigurnosnim pojasom, što proizlazi iz zadobivenih ozljeda i štete na vozilu. Prigovara visini štete na vozilu preko iznosa od 6.000,00 kn, te u cijelosti osporava osnovanost i visinu zahtjeva za naknadom imovinske štete zbog troškova prijevoza, jer tuženik nije zaprimio račun HAK-a na koji se tužiteljica poziva u tužbi. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev i obvezati tužiteljicu da naknadi tuženiku troškove parničnog postupka.

4. Tijekom cjelokupnog postupka provedeni su dokazi pregledom dopisa PPP Bjelovar, police osiguranja, prijave štete na vozilu, izvida štete, računa HAK-a, medicinske dokumentacije, odštetnog zahtjeva, očitovanja tuženika o odštetnom zahtjevu, saslušanjem pravne prednice tužiteljice, sudskomedicinskim - prometnim i vještačenjem, medicinskim vještačenjem, pregledom dopisa Opće bolnice Bjelovar,.

5. Nakon provedenih dokaza i ocjene istih, utvrđeno je da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske štete radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i imovinske štete u vidu tuđe pomoći, potom imovinske štete na automobilu i troška prijevoza uništenog automobila, a navedena šteta nastala je u prometnoj nezgodi prilikom sudara njezinog automobila i traktora s prikolicom.

7. Među strankama nije sporan štetni događaj.

8. Sporna je pasivna legitimacija tuženika, odgovornost, osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.

9. Provedeno je sudskomedicinsko - prometno vještačenje koje je povjereno vještacima dr. Davoru Mayeru i Nevenu Erešu, dipl. ing.

10. Prometni vještak Neven Ereš dipl. ing. je u svom mišljenju naveo da provedena analiza pokazuje da je vozilo tužiteljice svojim prednjim dijelom naletjelo na stražnji dio prikolice traktora osiguranika tuženika, pri čemu su uzdužne simetrale vozila u trenutku sudara bile približno paralelne uz promjenu brzine vozila tužiteljice od oko 40 - 45 km/h.

11. Vještak dr. Mayer je naveo da su medicinskom obradom tužiteljice utvrđene ozljede i postavljene dijagnoze: natučenje čeonog dijela glave s krvnim podljevom, natučenje prsnog koša i trbuha, serijski prijelomi prednjih okrajaka rebara obostrano, nagnječenje oba plućna krila s izljevom u prsišta, natučenje prsnoslabinskog dijela kralježnice. Utvrdio je da je u dinamici odigravanja prometne nezgode kakva je utvrđena prometnim vještačenjem, tijelo tužiteljice u trenutku naleta njenog vozila na prikolicu, silovito poletjelo prema naprijed i posljedično tome došlo u kontakt s čvrstim preprekama ispred mjesta sjedenja, pri čemu su nastale ozljede (ozljede glave - udar o vjetrobransko staklo, ozljede prsnog koša - udar prsima o obruč upravljača). Vještak je utvrdio da priroda i raspored zadobivenih ozljeda u kontekstu utvrđene dinamike nesreće upućuju na zaključak da tužiteljica u trenutku sudara nije bila vezana sigurnosnim pojasom, jer bi u suprotnom, pojas ograničio polijetanje tijela prema naprijed, pa bi kontakt glave i prsa s preprekama bio izbjegnut, a time i nastanak ozljeda gore opisanim mehanizmom. Vještak je utvrdio da bi natučenje prsnoslabinskog dijela kralježnice moglo nastati neovisno o vezivanju pojasom, prilikom sekundarnog gibanja tijela unazad i nalijetanja leđima na naslon sjedala.

12. U podnesku od 21. travnja 2016. g. tužiteljica je iznijela svoje prigovore na nalaz i mišljenje vještaka. Navela je da je bila vezana sigurnosnim pojasom ali da je jače građe, te da je radi toga sjedila vrlo blizu volana, tako da se prilikom suda prednjim dijelom tijela nabila na volan, te da pretpostavlja da je glavom udarila u vjetrobransko staklo. Osim toga, navela je da se nalazila u automobilu Renault Twingo, koji je jedan od najmanjih vozila na tržištu. Predložila je da se vještaci usmenim putem očituju na prigovore.

13. Na ročištu dana 11. svibnja 2016. godine vještak Ereš je naveo da j na temelju stanja spisa utvrdio sudarni položaj i promjenu brzine vozila tužiteljice. Naveo je da u spisu nije bilo dokumentacije na temelju koje je mogao sa sigurnošću utvrditi je li sigurnosni pojas za mjesto vozača bio oštećen. Navodi da neovisno o konstituciji osobe vozača, kada je vozač vezan sigurnosnim pojasom, tehnički je isključena mogućnost deformacije upravljača koja je vidljiva na fotografiji F 18 fotoelaborata policije. Isto tako, konstrukcija vozila ne bi omogućavala kontakt glave osobe na mjestu vozača s vjetrobranskim staklom, da je ta osoba pravilno vezana. Naveo je da činjenica da je auto malih vanjskih dimenzija, ne znači da je isto malo u unutrašnjosti kabine vozila, pa stoga činjenica vanjskih dimenzija ne utječe na mogućnosti kontakta određenih dijelova tijela s opisanim dijelovima vozila.

14. Na istom ročištu vještak dr. Mayer je ustrajao u tvrdnji da tužiteljica nije bila vezana sigurnosnim pojasom, jer pojas i kod osoba krupnije građe sprječava udar glavom o vjetrobransko staklo i udar prsima o upravljač, a upravo su u ovim zbivanjima nastale ozljede tužiteljice. Vještak je razdvojio ozljede koje je tužiteljica istoj prometnoj situaciji mogla zadobiti da je bila vezana sigurnosnim pojasom. Naveo je da bi u tom slučaju svakako bila izbjegnuta ozljeda glave, s dopušta mogućnost nastanka ponekih ozljeda prsnog koša s time da bi očekivani opseg ozljeda nastalih usprkos korištenju pojasa bio manji. Konkretno, vještak je mišljenja da je moguće da bi tužiteljica zadobila prijelome pojedinih rebara, ali drugim mehanizmom od onoga koje je stvarno djelovao kritične zgode, a taj mehanizam je nalijetanje tijela na zategnuti sigurnosni pojas. Natučenje prsno-slabinskog dijela kralježnice moglo bi nastati neovisno o uporabi pojasa.

15. Provedeno je prometno vještačenje po vještaku Nevenu Erešu dipl. ing. radi utvrđivanja dinamike nastanka prometne nezgode. Vještak je utvrdio da je vozilo prednice tužiteljice svojim prednjim dijelom naletjelo na stražnji dio prikolice traktora osiguranika tuženika, pri čemu su uzdužne simetrale vozila u trenutku sudara bile približno paralelne. Za izračun brzine kretanja oba vozila neposredno prije štetnog događaja, nema elemenata, dok je brzina vozila prednice tužiteljice u trenutku sudara iznosila oko 69,8 km/h. Provedena analiza pokazuje da su se neposredno prije sudara oba vozila kretala u istom smjeru istom desnom polovinom kolnika, što znači da je tehnički neprilagođena brzina kretanja vozila prednice tužiteljice bila uzrokom nastanka predmetnog štetnog događaja. Da se prednica tužiteljice kretala prilagođenom brzinom u dometu svoje vidljivosti do najviše 60 km/h, tada bi pravovremenim kočenjem uspjela zaustaviti svoje vozilo prije mjesta sudara i do sudara ne bi došlo. Isto tako, do sudara ne bi došlo da je vozilo osiguranika tuženika bilo osvijetljeno na tehnički pravilan način, jer bi u tom slučaju prednica tužitelja mogla uočiti osvijetljeno vozilo na udaljenosti od najmanje 80 m, pa bi tada pravovremenim kočenjem čak i manjeg intenziteta uspjela zaustaviti svoje vozilo prije mjesta sudara i do sudara ne bi došlo.

16. Pregledan je dopis Opće bolnice Bjelovar i pojašnjenje Postaje prometne policije Bjelovar (list 138 spisa) iz koje proizlazi da je došlo do greške prilikom vađenja krvi tužiteljici, kada je dezinfekcija učinjena alkoholom što nije po pravilima struke niti po protokolu za takva postupanja.

17. Saslušana je tužiteljica koja je navela da je državna cesta kojom se kretala bila neosvijetljena, jer je s obje strane ceste šuma. Navela je da nije vidjela nikakvo svjetlo ispred sebe niti trokut, da nije primijetila vozilo ispred sebe sve dok nije udarila u vozilo, tako da uopće nije stigla kočiti. Navela je da joj je po izlasku iz bolnice trebala pomoć druge osobe, koju joj je pružala kćerka.

18. U pogledu odgovornosti za nastanak štetnog događaja, utvrđeno je da je prednica tužiteljice u znatno većem omjeru odgovorna za nastanak prometne nezgode. Sama tužiteljica priznaje svoju suodgovornost za nastanak štetnog događaja od 75%, koji omjer prihvaća i ovaj sud.

19. Naime, tužiteljica se kretala neprilagođenom brzinom kretanja (69,8 km/h) s obzirom na uvjete na cesti i okolnost vožnje u noćnim uvjetima. Da je vozila manjom brzinom do 60 km/h, uspjela bi zaustaviti svoje vozilo prije mjesta sudara i do sudara ne bi došlo. Odgovornost osiguranika tuženika je u činjenici da njegovo vozilo nije bilo osvijetljeno na tehnički pravilan način, jer da je bilo osvijetljeno, tužiteljica bi ga prije uočila i uspjela bi zaustaviti svoje vozilo prije sudara.

20. U pogledu suodgovornosti radi nevezivanja sigurnosnim pojasom, tužiteljica je priznala svoju suodgovornost od 20 %. Takva priznata suodgovornost primjerena je s obzirom da je uslijed nevezivanja pojasom, prednica tužiteljica zadobila teže tjelesne ozljede nego što bi zadobila da je bila vezana.

21. Dakle, tužiteljica je ukupno priznala svoju suodgovornost od 95% koja se odnosi na neimovinsku štete i tuđu pomoć, dok je za štetu na vozilu i trošak prijevoza vozila priznata suodgovornost od 75%.

22. Radi utvrđivanja osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva, provedeno je medicinsko vještačenje koje je povjereno stalnim sudskim vještacima neurologu dr. Davorki Paladino i kirurga - traumatologa dr. TZ. Prema nalazu i mišljenju vještaka, proizlazi da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila slijedeće ozljede:

- natučenje i krvni podljev u području čeonog dijela glave

- natučenje prsnog koša i trbuha

- prijelome prednjih okrajaka rebara u području obje polovice prsnog koša

- nagnječenje oba plućna krila

- nakupljanje tekućeg sadržaja u obje polovice prsno koša

- izraženije desno

- natučenje prsnoslabinskog dijela kralježnice

- trzajnu povredu vrata

23. Prema nalazu i mišljenju vještaka tužiteljica je trpjela fizičke bolove jakog intenziteta u trajanju od 8 dana, bolove srednjeg intenziteta u trajanju od 2 tjedna, te bolove blažeg intenziteta 3 mjeseca.

24. Vještaci su utvrdili da je tužiteljica pretrpjela tzv. primarni strah koji je u trenutku ozljeđivanja bio kratkotrajan i intenzivan, kao posljedica objektivno nastale životne opasnosti. U daljnjem tijeku liječenja trpjela je tzv. sekundarni strah koji nastaje kao posljedica zabrinutosti za konačni ishod liječenja i strah od aktivnog sudjelovanja u prometu, kao posljedice akutne reakcije na stres, i to strah jačeg intenziteta u trajanju od 10 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 1 mjesec, te strah slabijeg intenziteta u trajanju od 3 mjeseca.

25. Prema nalazu i mišljenju vještaka kod tužiteljice su zaostale trajne posljedice od ukupno 15%.

26. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je tužiteljici tijekom liječenja bila potrebna tuđa pomoć nakon otpusta iz bolnice, tijekom 6 tjedana u trajanju od 2 sata dnevno zbog nemogućnosti samozbrinjavanja i obavljanja težih poslova u domaćinstvu, dakle ukupno 84 sata.

27. Tuženik je prigovorio nalazu i mišljenju medicinskih vještaka, navodeći da su previsoko ocijenili trajne posljedice, te da nisu razdvojili na koje ozljede se odnose utvrđene trajne posljedice, niti u čemu se ogledaju. Tuženik navodi da vještaci nisu na pravilan način izvršili uvid u zdravstveni karton tužiteljice s obzirom na njezino ranije zdravstveno stanje.

28. Vještaci dr. Davorka Paladino i dr. TZ očitovali su se usmenim putem na ročištu dana 07. srpnja 2016. godine na prigovore tuženika i na nalaz i mišljenje vještaka sudske medicine. Naveli su da je prilikom usmenog očitovanja na ročištu (list 154 spisa) vještak dr. Mayer naveo da je tužiteljica mogla zadobiti prijelome pojedinih rebara i da je imala sigurnosni pojas, te da je unatoč uporabi pojasa, mogla zadobiti natučenje prsno slabinskog dijela kralježnice. Dr. Paladino i dr. TZ su izjavili da su trajne posljedica ocijenili sa 15% i da se one odnose na opisane prijelome rebara i natučenje pluća, dok ostale ozljede nisu rezultirale trajnim posljedicama, pa stoga navodi da nema potrebe da mijenjaju svoju ocjenu, pri kojoj ostaju. Objasnili su da je tužiteljica zadobila prijelome prednjih okrajaka rebara obostrano, sa nestabilnim segmentom dijela prednje stjenke prsnog koša sa posljedičnim nagnječenjem pluća i nakupljanjem tekućeg sadržaja unutar obje polovice prsne šupljine. Objasnili su da se trajne posljedice ogledaju u podacima nalaza pulmologa od 06.03.2013.g. iz kojeg se vidi da je parcijalni tlak kisika u arterijskoj krvi snižen, a osim toga, tužiteljica ima smanjenu hodnu prugu, te ima bolnost u području obje stjenke prsnog koša. Posljedice su ogledaju u smanjenoj funkciji pluća i stjenke prsnog koša.

29. S obzirom na ponovljene prigovore tuženika i navode da je tužiteljica imala od ranije određenih problema u vezi s plućima i srcem, vještaci dr. Paladino i dr. TZ izradili su pisano očitovanje na prigovore tuženika (list 171 - 174 spis) u kojem su komentirali zapise iz zdravstvenog kartona tužiteljice i naveli da je tužiteljici postavljena kao glavna dijagnoza povišenog krvnog tlaka, te da je u nekoliko navrata upućena na pregled internisti. Izjavili su da nisu kompetentni tumačiti nalaz spirometrije, pa se predložili pribaviti mišljenje vještaka - pulmologa.

30. Po prijedlogu tuženika, sud je odredio vještačenje po specijalisti pulmologu dr. HZ, koja je utvrdila da se kod tužiteljice radi o trajnim tjelesnim posljedicama koje su nastale uslijed zadebljanja oplućnice i blage respiratorne insuficijencije, a očituju se u vidu povremenih bolova i pritiska u prsnom košu. Utvrdila je da tužiteljica trpi trajne posljedice s pulmološke strane ok oko 3%, koji postotak se uklapa u procjenu kirurga- traumatologa i neurologa, tako da zajednički, sveukupno sa pulmološkom procjenom, trajne posljedice iznose 15% . Navela je da se fizički bolovi, strah i tuđa pomoć uklapaju u procjenu vještaka kirurga-traumatologa i neurologa.

31. Kako je tuženik ostao kod svojih prigovora koje se odnose uglavnom na trajne posljedice, svi troje vještaka su se očitovali pisanim putem dana 12.03.2019.g. u kojem su, u bitnome naveli, da su dominantne ozljede kod tužiteljice prijelomi prednjih okrajaka rebara u području obje polovice prsnog koša, nagnječenje oba plućna krila, nakupljanje tekućeg sadržaja u obje polovice prsnog koša. Naveli su da je (uslijed istovremenog oma prednjih okrajaka rebara, kao posljedica nastala nestabilnost prednje stjenke prsnog koša, što se manifestiralo patološkom mobilnošću iste pri svakom udahu i izdahu. Posljedično tome, da tužiteljica ima potrebu pojačanog rada dišne muskulature.

32. Tuženik je isticao da vještaci nisu odgovorili na njihove upite i prigovore, pa su vještaci sačinili još jedno pisano očitovanje dana 13.06.2019.g u kojem su se detaljno očitovali kako u pogledu zapisa u zdravstvenom kartonu, tako i u pogledu ponovljenih prigovora.

33. Na ročištu dana 16. svibnja 2024.g. i 05. prosinca 2024.g. tuženik je naveo da nema prigovora na nalaz i mišljenje vještaka i suglasno s tužiteljskom stranom izjavio da nije potrebno pozivati medicinske vještake na ročište radi usmenog očitovanja.

34. Uzevši u obzir sve navedeno, utvrđeno je da je kod tužiteljice došlo do povrede prava osobnosti propisane odredbom čl. 19. ZOO/05, a nalazom i mišljenjem vještaka utvrđene su činjenice i okolnosti (fizičke boli, strah, duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti), koje utječu na pravičnu novčanu naknadu, a propisane su čl. 1100. st. 2. ZOO/05.

35. U smislu članka 19. ZOO/05, pravo je svake osobe na zdravlje, kako tjelesno tako i duševno. Tužiteljici je povrijeđeno navedeno pravo, te je pretrpjela neimovinsku štetu. Slijedom toga, ima pravo na isplatu pravične novčane naknade.

36. Odlučujući o visini naknade neimovinske štete, sud je uzeo u obzir jačinu i trajanje fizičkih bolova, neugodnosti uslijed hospitalizacije i liječenja, karakter, jačinu i trajanje straha te trajne posljedice koje su utvrđene u omjeru od 15 %, a uzeta je u obzir i životna dob prednice tužiteljice koja je u vrijeme ozljeđivanja imala 71 godinu, pa je i sve posljedice i tegobe koje su zaostale teže podnosila i trpjela.

37. S obzirom na sve navedeno, po utvrđenju suda, tužiteljici pripada pravo na naknadu neimovinske štete u iznosu od 9.085,00 eura, kako je to zatražila. S obzirom na tužiteljevo priznanje suodgovornosti od 75%, a zatim i od 20%, dakle, ukupno 95%, odmjereni iznos naknade neimovinske štete je umanjen s obzirom na suodgovornost od 95%, pa je tužiteljici dosuđen s tog osnova iznos od 454,25 eura. U pravu je tuženik da tužitelj nije na pravilan način izračunao iznose umanjene radi suodgovornosti.

38. Tužiteljici je trebala tuđa pomoć za 84 sata. Ona je zatražila naknadu od 167,23 eura, odnosno 1,99 eura po 1 satu, što je manje nego što je satnica osoba koje se profesionalno bave takvom djelatnošću, čime se rukovodi sud pri odmjeravanju naknade ovog oblika štete. S obzirom da je kćerka pružala pomoć i njegu tužiteljici, te uzimajući u obzir suodgovornost od 95%, dosuđen je s ovog osnova iznos od 8,36 eura.

39. Što se tiče imovinske štete na automobilu tužiteljice, tuženik je priznao visinu štete od 6.000,00 kn (763,34 eura), ali nije priznao odgovornost. Tužiteljica je svoj zahtjev precizirala s obzirom na suodgovornost od 75%. Naime, u pravu je tužitelj da bi šteta na vozilu nastala u istom iznosu, bez obzira na vezivanje / nevezivanje sigurnosnim pojasom, pa je iznos umanjen samo za 75% suodgovornosti tužiteljice za nastanak prometne nezgode i dosuđen je iznos naknade od 199,09 eura.

40. Tužiteljica ima pravo na trošak prijevoza oštećenog vozila (vuču vozila) u iznosu od 73,76 eura. Ali i taj iznos je umanjen s obzirom na 75% njezine suodgovornosti za nastanak štetnog događaja, pa joj je dosuđen iznos od 18,44 eura.

41. Prema tome, tužiteljici je dosuđena naknada štete u ukupnom iznosu od 678,14 eura, dok je u preostalom iznosu od 1.387,84 eura, tužbeni zahtjev odbijen, kao neosnovan.

42. Dosuđene su tužiteljici zatezne kamate tekuće od dana 06. lipnja 2013. godine (od dana podnošenja odštetnog zahtjeva) do isplate, kako je to tužiteljica i tražila, jer je tuženik u zakašnjenju s ispunjenjem svog novčanog dugovanja, pa je u obvezi isplatiti tužiteljici i zatezne kamate, temeljem člana 1103. u svezi s člankom 29. st. 1. ZOO-a.

43. U odnosu na imovinsku štete za prijevoz vozila, imala bi pravo na zatezne kamate od plaćanja računa HAK-u, ali kako nije zatražila trošak od tada, to su joj dosuđene zatezne kamate od 06. lipnja 2013. g. do isplate.

44. Kamate teku od 06. lipnja 2013.g. do godine do 31. prosinca 2022. godine, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a, od dana 01. siječnja 2023. godine do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. godine do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna topa koja j na snazi na dan 01. srpnja te godine, dok je referentna topa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.

45. Odluka o parničnom trošku uslijedit će u zasebnom rješenju o trošku.

U Zagrebu, dana 30. prosinca 2024. god.

Sudac

Nives Šimunović

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave presude. Žalba se podnosi pismeno u četiri primjeraka, putem ovoga suda. O žalbi odlučuje županijski sud.

DNA

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tuženika