Poslovni broj: P-287/2023-56

Republika Hrvatska

Trgovački sud u Osijeku

Stalna služba u Slavonskom Brodu

Trg pobjede 13

35000 Slavonski Brod

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Osijeku, Stalna služba u Slavonskom Brodu, po sutkinji Vesni Vukelić, u pravnoj stvari tužitelja CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, V. Jagića 33, OIB: 26187994862, zast. po pun. Alenu Čičku, odvj. u OD Župić & partneri d.o.o. Zagreb, protiv tuženika LOVAČKO DRUŠTVO "SOKOL" KOŠKA, K. Domagoja 2, Koška, OIB: 95300189365, zast. po pun. Matku Mamiloviću, odvj. u Našicama uz sudjelovanje umješača na strani tuženika EUROHERC osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zast. po pun. Miroslavu Vegaru, odvj. u OD Grgić & partneri, radi isplate iznosa od 2.584,41 eur, nakon glavne javne rasprave zaključene dana 29.studenog 2024. u nazočnosti zamj. punomoćnika tužitelja, punomoćnika tuženika i zamj. punomoćnika umješača na strani tuženika, na ročištu za objavu presude 30. prosinca 2024.

p r e s u d i o  j e

I - Prihvaća se osnovanim tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

"Nalaže se tuženiku LOVAČKO DRUŠTVO "SOKOL" KOŠKA, K. Domagoja 2, Koška, OIB: 95300189365, isplatiti tužitelju CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, V. Jagića 33, OIB: 26187994862 iznos od 2.584,41 eur sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 20.9.2021. po kamatnoj stopi koja se do 31.12.2022. određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3% poena, a od 1.1.2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3% poena, sve u roku od 15 dana."

II - Tužbeni zahtjev odbija se kao neosnovan u dijelu kojim tužitelj potražuje zakonske zatezne kamate na iznos glavnog duga od 2.584,41 eur, koje teku počev od 31.8.2021. do 19.9.2021.

III - Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 1.495,15 eur u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi u bitnome navodi da je dana 30. kolovoza 2021. na prometnici između naselja Koška i Harkanovci došlo do izleta divljači iz lovišta kojim gospodari tuženik, a potom na vozilo koje se kretalo istom prometnicom, kojim je upravljao vlasnik vozila GK, na čijem vozilu je nastala imovinska šteta u iznosu 2.584,41 eur, koji iznos je tužitelj temeljem ugovora o osiguranju automobilskog kaska, isplatio vlasniku vozila. Smatra da se odgovornost tuženika treba prosuđivati u kontekstu odredbi Zakona o obveznim odnosima koje reguliraju odgovornost za štetu od opasne stvari uvažavajući postojeću sudsku praksu i pravna shvaćanja viših sudova, a sve u skladu s odredbama čl. 1063 i 1064 Zakona o obveznim odnosima u svezi s čl. 80 i 76 st. 2 Zakona o lovstvu uz poziv na odredbu čl. 963 st. 1 Zakona o obveznim odnosima kojom je propisano da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguravatelja po samom Zakonu do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu, te tužbom potražuje isplaćeni iznos uz pripadajuće kamate budući je tuženik u pokušaju mirnog rješenja odbio isplatu smatrajući da u konkretnom slučaju ne postoji njegova odgovornost. Predlaže Sudu radi utvrđivanja činjeničnog stanja i odgovornosti za štetu provesti dokaze uvidom u priložene isprave, saslušanjem predloženih svjedoka i provođenje prometno-strojarskog vještačenja.

2. Tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, a u odgovoru na tužbu u odnosu na štetni događaj od 30. kolovoza 2021., poziva se na policu osiguranja od odgovornosti sklopljenu između Ministarstva poljoprivrede i EUROHERC osiguranje d.d., te ujedno predlaže da se navedeno osiguravajuće društvo obavijesti o otpočetoj parnici. Nakon što je tuženik za zastupanje u ovoj parnici angažirao odvjetnika, odgovor na tužbu je dopunjen s navodima iz podneska punomoćnika od 5. siječnja 2024. u kom tuženik u cijelosti osporava osnovu tužbenog zahtjeva uz tvrdnju da iz tužbe ne proizlazi niti jedan dokaz koji upućuje na tuženikovu odgovornost te osporava da je vozač oštećenog vozila naletio na divljač, jer nije zatečena na mjestu događaja pa je moguće da je tužitelj udario u psa ili neku domaću životinju, dok iz priloženih dokaza nije jasno s koje strane kolnika je eventualno istrčala životinja, jer to ne proizlazi niti iz priloženog zapisnika po obavljenom očevidu. Također navodi da u MUP-u postoje kontakt podaci osoba tuženika koji po pozivu izlaze na lice mjesta, međutim takav poziv u konkretnom slučaju nisu zaprimili. Smatra da odgovornost za štetu leži isključivo na vozaču automobila jer je na dijelu ceste gdje se dogodila nesreća, prometnim znakom ograničena je brzina kretanja i nalazi se prometni znak A44 "divljač na cesti", koji je postavljen upravo na zahtjev tuženika u svrhu izbjegavanja naleta na divljač, zbog čega je vozač dodatno morao pojačati pažnju i prilagoditi brzinu kretanja. Navodi da prometnica na kojoj se dogodila nesreća nije lovište već površina izvan lovišta na kojoj je tuženik onemogućen u provedbi bilo kakvih mjera i radnji za zaštitu i lov divljači pa tako i za provođenje mjera sprečavanja šteta divljači, a te radnje i mjere je obavezna propisati i provoditi pravna osoba koja upravlja predmetnom cestom, u skladu s čl. 20 Zakona o lovstvu te smatra da je navedena pravna osoba i odgovorna za štetu temeljem odredbe čl. 50 Zakona o cestama. Ističe i prigovor promašene pasivne legitimacije, jer prema odredbi čl. Zakona o lovstvu divljač je dobro od interesa za RH i ima njezinu osobnu zaštitu, pa kako tuženik nije vlasnik divljači, ne može biti odgovoran za nastalu štetu već eventualno RH. Smatra kao i tužitelj da je u ovom postupku potrebno održati ročište i provesti dokazni postupak kako bi se potpuno utvrdilo činjenično stanje i odgovornost za štetu.

3. Nakon što je treća osoba EUROHERC osiguranje d.d. Zagreb, obaviješten o otpočetoj parnici, dostavio je svoju izjavu o stupanju u ovu parnicu u podnesku od 14. veljače 2024., a rješenjem posl. br. P-287/2023-17 od 12. ožujka 2024. prihvaćeno je njegovo sudjelovanje kao umješača na strani tuženika. Budući je umješač stupio u parnicu u trenutku kada je već bio prekludiran u iznošenju činjenica i predlaganja dokaza, Sud nije prihvatio činjenične navode i dokaze iz podneska od 14. veljače 2024.

4. Međutim, podnesak tuženika od 5. siječnja 2024. kojim dopunjuje navode iz odgovora na tužbu, Sud je prihvatio iz razloga što je odgovor na tužbu podnio predsjednik društva tuženika kao neuka osoba, a budući je tuženik naknadno izdao punomoć odvjetniku kao stručnoj osobi za zastupanje, Sud je dopunu prihvatio uvažavajući načelo pravičnosti i pravo pristupa sudu.

5. U ovoj pravnoj stvari radi se o sporu male vrijednosti, pa bi se trebao provoditi pisani postupak temeljem odredbe čl. 461 st. 3 Zakona o parničnom postupku (NN broj 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje ZPP), međutim s obzirom da su stranke u tužbi i odgovoru na tužbu predložile održavanje ročišta i provođenje predloženih dokaza, Sud je s obzirom na okolnosti slučaja ocijenio da se pravično vođenje postupka može osigurati samo u provedenom postupku uz izvođenje odgovarajućih dokaza radi utvrđivanja osnovanosti tužbenog zahtjeva i donošenja odluke o istaknutom prigovoru promašene pasivne legitimacije.

6. Predmet spora je regresni zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 2.584,41 eur, koji tužitelj potražuje od tuženika na ime onoga što je na temelju police kasko osiguranja platio radi popravka oštećenja na motornom vozilu nastalih u štetnom događaju od 30. kolovoza 2021., naletom na divljač.

7. U tijeku dokaznog postupka Sud je izveo dokaz uvidom u zapisnik o očevidu MUP-a PU Osječko-baranjske postaja Belišće, klasa: 211-04/21-O/8108, ur.br. 511-07-28/06-O-54-1/2021 od 30. kolovoza 2021., uz zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu PP Belišće od 30. kolovoza 2021., policu osiguranja automobilskog kaska br. 004021093882 od 4. prosinca 2020. uz uvjete za osiguranje, odštetni zahtjev temeljem iste police, prometnu i vozačku dozvolu za predmetno vozilo, zapisnik o popisu nastalih oštećenja na vozilu, račun za popravak oštećenog vozila izdan od Remix d.o.o. Osijek br. 4318 od 6. rujna 2021., obavijest o obračunu osigurnine, dokaz o isplati osigurnine, regresni zahtjev tužitelja od 6. travnja 2022., e-mail korespondenciju između tužitelja i tuženikovog osiguravatelja iz lipnja i kolovoza 2022. Saslušani su svjedoci GK i RK, NK, te zakonski zastupnik tuženika PK, a provedeno je i prometno vještačenje koje je povjereno pravnoj osobi za vještačenje BROD PROMET d.o.o., Slav. Brod, po stalnom sudskom vještaku Darku Konjeviću, dipl. ing. iz Slav. Broda. Predloženo biološko vještačenje dlake pronađene na prednjem bočnom desnom dijelu vozila, nije provedeno jer dlaka na očevidu nije izuzeta.

8. Između stranaka nije sporno da je dana **.**.2021. GK kao vozač i vlasnik vozila osiguranog kod tužitelja upravljao svojim vozilom i kretao se prometnicom između naselja Koška i Harkanovci, da je na vozilu nastala šteta koju je tužitelj po polici kasko osiguranja isplatio vlasniku vozila, a nije sporna niti visina štete budući tuženik u odgovoru na tužbu visinu nije osporavao.

9. Između stranaka sporna je osnova tužbenog zahtjeva, odnosno, jesu li oštećenja na vozilu nastala uslijed naleta divljači iz lovišta kojim gospodari tuženik, okolnost dinamike nastanka nezgode te pasivna legitimacija tuženika.

10. Prema priloženoj dokumentaciji PU postaje Belišće (službene zabilješke od 10. rujna 2021., zapisnika o očevidu od 31. kolovoza 2021. te zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu od 30. kolovoza 2021.), dana 30. kolovoza 2021. u jutarnjim satima, izvan naselja na odsjeku državne ceste D517 Valpovo-Koška dogodila se prometna nezgoda i to na udaljenosti od oko 1.200 m prije naseljenog mjesta Harkanovci gdje je zatečeno oštećeno vozilo reg. oznaka [registarska oznaka] kojim je upravljao vlasnik vozila GK, da je do nezgode došlo na asfaltnom suhom kolniku, u dnevnim uvjetima vožnje (sunčano), da je vozilo zatečeno na bankini s južne strane kolnika, a divljač za koju je vozač tvrdio da je uslijed njezina naleta došlo do oštećenja na vozilu, nije zatečena, dok su na vozilu uočena oštećenja u predjelu desnog bočnog dijela branika, prednjeg desnog svjetla i blatobrana, te maske motora i prednjeg desnog svjetla za maglu, a na prednjem bočnom desnom dijelu vozila uočeni su i tragovi nalik na dlaku. U smjeru zapada na bankini uz južni rub kolnika nalazi se postavljeni prometni znak opasnosti A33 "divljač na cesti", uz dopunsku ploču E02 "4000 m". U skladu sa zapisnikom o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu, vozač u vrijeme prometne nezgode nije bio pod utjecajem alkohola, da je o događaju obaviješten lovnik društva tuženika koji je na mjesto događaja pristupio u 9:30 sati.

11. U vrijeme štetnog događaja, oštećeno vozilo bilo je osigurano kod tužitelja policom kasko osiguranja br. 004021093882. U isto vrijeme postojao je i ugovor o osiguranju, zaključen između osiguravatelja EUROHERC osiguranje d.d. i Ministarstva poljoprivrede, te svih lovoovlaštenika u RH kao osiguranika (polica br. [broj police]).

12. Iz iskaza saslušanog svjedoka GK, proizlazi da se kretao cestom izvan naselja od oko 60 km/h, da je cesta vodila kroz šumu koja je bila s lijeve i desne strane kolnika, da je vozio u pravcu mjesta Harkanovci te nakon izlaska iz šume, na oko 100 m u jednom trenutku iznenada se pojavila krupna divljač koja je istrčala iz polja s desne strane ceste gledajući iz pravca njegovog kretanja, a iza nje išlo je i njezino mladunče, pretpostavlja da se radilo o košuti. Prva životinja pretrčala je cestu i udaljila se u nepoznatom pravcu prema polju koje se nalazi s lijeve strane ceste, dok je njezino mladunče - košuta, naletjelo na desni dio vozila te se udaljilo tako što se vratilo na mjesto iz kojeg je istrčalo na cestu, da se kontakt ostvario na površini desnog kolovoznog traka kojim se kretao, i to više pri desnom rubu ceste, da je o nezgodi obavijestio policiju, čiji su službenici izašli na lice mjesta, te nakon što je opisao na koji način je došlo do nezgode, zajedno s policijskim službenikom obišao je obližnje žbunje pored ceste, gdje se divljač vratila nakon udara u vozilo, da su mjesto pregledali na udaljenosti od oko 100 m te je u jednom trenutku vidio da policajac obavlja fotografiranje rekavši da je primijetio životinju koju on nije osobno vidio već samo fotografiju u mobitelu.

13. Iz iskaza svjedokinje RK, proizlazi da se u vrijeme štetnog događaja nalazila na mjestu suvozača u vozilu kojim je upravljao njezin suprug GK, da su se kretali cestom izvan naselja i dobro se sjeća da suprug nije vozio brzo, jer to inače ne radi, da su uvjeti u prometu bili povoljni, da se u jednom trenutku s njezine desne strane pojavila nekakva životinja koja je udarila u auto i pretrčala cestu, da se ne može točno izjasniti o kakvoj životinji je riječ jer je to bio trenutak, bila je u šoku i misli da se radilo o srni, a nakon što je došla policija, policijski službenik i njezin suprug su na licu mjesta tražili životinju koja je udarila u auto, da ju je policajac uspio pronaći i uslikao ju mobitelom.

14. Iz iskaza zakonskog zastupnika tuženika PK proizlazi da je predsjednikom lovačkog društva tuženika imenovan nakon štetnog događaja, da su inače u lovačkom društvu izabrane osobe koje su prijavljene policiji kao ovlaštene izlaziti na lice mjesta u slučaju naleta na divljač, trenutno su to 4 osobe, među kojima je i on sam, a o štetnom događaju i izlasku ovlaštenog lovnika na lice mjesta nema saznanja. Također navodi da u vrijeme štetnog događaja nije bio organiziran lov, jer se u mjesecu kolovozu lov ne provodi, a državna cesta na kojoj se dogodila nezgoda predstavlja granicu njihovog lovišta koja se nalazi s desne strane ceste gledajući iz pravca Koške u pravcu Harkanovaca.

15. Iz iskaza svjedoka NK proizlazi da je kritičnog dana zaprimio dojavu o naletu na divljač u blizini Harkanovačke šume, da je po dolasku na lice mjesta zatekao parkirano vozilo s desne strane ceste, te je po položaju vozila zaključio da je vozač nakon nezgode pomaknuo vozilo na bankinu, o čemu je sačinio fotodokumentaciju, da su na vozilu bila vidljiva oštećenja na desnoj strani, a da je s desne strane ceste udaljeno oko 30 m u kanalu, uočio divljač u ležećem položaju koja se pokušavala ustati, da je životinja bila nalik na srnu, te ju je uslikao mobitelom i kada je otišao do vozila po fotoaparat, što je trajalo svega nekoliko minuta, divljač se udaljila, da se radilo o divljači koja je udarila u oštećeno vozilo, zaključio je prema mjestu na kojem je zatečena i po tome što je teško disala, da je radi identifikacije životinje kontaktirao svog kolegu JK koji je član Lovačkog društva Sokol i njegov radni kolega koji radi na mjestu vođe sektora kojem je poslao fotografiju uslikane životinje preko Vibera, te je dobio odgovor da se radi o divljači koju lovci zovu tele, a radi se o mladom od jelena, da je o svemu sačinio službenu zabilješku, obavio očevid o čemu je sačinio zapisnik, te skicu lica mjesta i fotodokumentaciju koja prikazuje mjesto događaja, uočene tragove i oštećene dijelove vozila, da iako su na desnom braniku vozila bili vidljivi tragovi dlake, tragovi nisu izuzeti radi eventualne kasnije analize, jer za to nisu imali obvezu prema službenim uputama. Svjedok je nakon što su mu predočene fotografije br. 8 i 9 na listovima spisa 136 i 137 pojasnio da je upravo na tom mjestu zatekao divljač u ležećem položaju, zbog čega su i sačinjene fotografije, također navodi da je o štetnom događaju obaviješteno Lovačko društvo tuženika i da je u 9:30 sati na lice mjesta izašao lovnik, ali u službenoj zabilješci nije navedeno njegovo ime.

16. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka Darka Konjevića od 2. srpnja 2024. proizlazi da je na osnovu materijalnih činjenica utvrđenih u tijeku očevida, a uz primjenu podataka instituta "Institut fűr Wildunfall-Analyse" čiji podaci se primjenjuju u prometnim vještačenjima radi utvrđivanja geometrijskih dimenzija, težini, brzini te općim karakteristikama divljači bitnim za analize prometnih nesreća, utvrdio da je nalet na divljač ostvaren kao djelomični frontalni ulazni nalet pri kretanju divljači osobnom automobilu od desna prema lijevo, sa posljedičnom rotacijom divljači u smjeru okretanja kazaljke na satu i odbačaj od naprijed prema desno, a prema jedinom kriteriju poznatih oštećenja da je naletna brzina na divljač bila 30-40 km/h, da u tijeku prometno-tehničke analize nije utvrđen niti jedan kontradiktorni zaključak koji bi isključivao nalet vozila na divljač jer je iznenadnost posebno karakteristična za kretanje divljači od desna prema lijevo u odnosu na smjer kretanja vozila, a u konkretnom slučaju, prema udaljenosti mogućeg uočavanja divljači i pretpostavljenom vremenu kretanja do naleta pojave divljači, kao i činjenice da je zbog sjene na kolniku bila otežana mogućnost uočavanja divljači koja bi dolazila sa desna prema lijevo, za vozača, bila je prometno-tehnički iznenadna pa vozač u realnim prometno-tehničkim uvjetima prostorno i vremenski nije mogao spriječiti nalet. Nadalje, u svom nalazu, kao i na ročištu glavne rasprave, vještak ukazuje na mogućnost da se radilo o divljači manje tjelesne mase, što upućuje na tijelo laneta (mladunče košute, zvano tele) čija težina je znatno manja u odnosu na tijelo košute, zbog intenziteta i položaja oštećenja na vozilu.

17. Analizom svakog dokaza pojedinačno i svih dokaza u međusobnoj vezi, u odnosu na spornu vrstu zapreke na koju je naišao vozač GK, svojim vozilom i ostvario kontakt uslijed kojeg su nastala opisana oštećenja, zaključak Suda je da je vozač GK svojim vozilom ostvario kontakt s tijelom divljači koja se iznenadno pojavila iz odvodnog kanala s desne strane ceste, gledajući iz pravca kretanja vozila. Na takav zaključak upućuju i iskazi svih saslušanih svjedoka, a posebice NK, koji je jedini nezainteresiran za ishod ovog postupka jer se radi o službenoj osobi koja je u svojstvu policijskog službenika osobno obavila očevid, fotografiranje lica mjesta, zatečenih tragova i oštećenja na vozilu, o čemu je sastavljen zapisnik i službena zabilježba. Iskaz ovog svjedoka po sadržaju je logičan, uvjerljiv i životan te je u suglasju sa svim drugim izvedenim dokazima, dijelom je potvrđen iskazom GK, koji je tvrdio da se divljač, nakon udara u vozilo vratila na mjesto iz kojeg je istrčala na kolnik, odnosno iz odvodnog kanala s desne strane ceste gdje je zatečena i fotografirana od strane policijskog službenika.

18. Iste činjenice proizlaze i iz nalaza prometnog vještaka koji tvrdi da je pojava zapreke na cesti za vozača bila iznenadna a da je iznenadnost posebno karakteristična za kretanje divljači od desna prema lijevo u odnosu na smjer kretanja vozila, dok je u odnosu na vrstu divljači, mišljenja da se radilo o divljoj životinji manje tjelesne mase, te ukazao na mogućnost da se radilo o mladuncu košute (lane ili tzv. tele), a na to upućuju intenzitet i položaj oštećenja na vozilu.

19. U odnosu na tuženikov prigovor nedostatka objektivnih parametara za utvrđenje naletne brzine vozila, vrste prepreke na koju je vozač naletio kao i njegovu mogućnost uočavanja pojave divljači, prije kontakta, vještak je u pisanom nalazu i na ročištu glavne rasprave jasno obrazložio da u izostanku tragova kočenja vozila te zaustavnog položaja vozila nakon nezgode, zatim udaljenosti od zaustavnog položaja vozila i zaustavnog položaja divljači, naletna brzina se u takvom slučaju može utvrditi i to s visokim stupnjem prometno-tehničke pouzdanosti prema intenzitetu oštećenja vozila na koji način je utvrdio naletnu brzinu 30-40km na sat. U odnosu na vrstu zapreke vještak je također obrazložio kako je pored podataka koji proizlaze iz priložene dokumentacije Policijske uprave koristio i podatke njemačkog instituta: Institut fűr Wildunfall-Analyse koji se koriste za analizu prometnih nesreća kod naleta vozila na divljač kao i utvrđenog načina ulaznog naleta na divljač kao prepreku, koji nalet je ostvaren u vidu djelomičnog frontalnog ulaznog naleta pri kretanju divljači i vozila od desna prema lijevo, što je imalo za posljedicu odbačaj tijela divljači u smjeru kretanja uz otklon u desno u odnosu na smjer kretanja, koje činjenice potvrđuju i svi saslušani svjedoci. Vještak je također pojasnio da je prometno-tehnički pojava divljači u konkretnom slučaju bila iznenadna jer je pojava opasnosti bila kraća od vremena reagiranja kočenjem od 0,8 sekundi, a iznenadnost je posebno karakteristična za kretanje divljači od desna prema lijevo u odnosu na pravac kretanja vozila. Vještak u svom nalazu utvrđuje da prometno-tehničkom analizom u konkretnom slučaju nije utvrdio niti jedan kontradiktorni zaključak koji bi isključio nalet vozila na divljač.

20. S obzirom da je prometni vještak argumentirano u skladu s pravilima struke otklonio prigovore koje je tuženik imao u odnosu na pisani nalaz i mišljenje, to je sud nalaz i mišljenje prihvatio u cijelosti i na temelju njega kao i iskaza saslušanih svjedoka te priložene dokumentacije Policijske postaje Belišće od 30. kolovoza 2021. utvrdio da je dana 30. kolovoza 2021. vozač GK upravljao svojim vozilom reg. oznaka [registarska oznaka] i kretao se južnim prometnim trakom državne ceste broj 517 izvan naseljenog mjesta na suhom i čistom kolniku uz povoljne vremenske prilike u dnevnim uvjetima vožnje, te je na udaljenosti od oko 1200 metara prije ulaza u naseljeno mjesto Harkanovci došlo do naleta prednjeg desnog bočnog dijela vozila na divljač (lane, tzv. tele), koja je izašla na kolnik iz odvodnog kanala s južne strane kolnika, odnosno pojavila se vozaču s desne strane gledajući u pravcu njegovog kretanja koje mjesto predstavlja predio kojim gospodari tuženik, da je od siline udara divljač odbačena u odvodni kanal s južne strane kolnika te se nakon toga udaljila u nepoznatom smjeru a da su od siline udara na vozilu nastala oštećenja u predjelu prednjeg desnog bočnog dijela branika, prednjeg desnog svjetla, prednjeg desnog blatobrana, maske motora i prednjeg desnog svjetla za maglu.

21. Kod ovakvog utvrđenog činjeničnog stanja u odnosu na odgovornost tuženika mjerodavne su opće odredbe o odgovornosti za štetu propisane Zakonom o obveznim odnosima (NN broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 26/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje ZOO). S obzirom da se divljač na cesti smatra opasnom stvari iz razloga što predstavlja povećanu opasnost za nastanak štete, potrebno je primijeniti odredbe članka 1063-1067 ZOO-a kojima je uređena odgovornost za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti. Budući divljač na cesti predstavlja opasnu stvar, za nju odgovara njezin vlasnik bez obzira na krivnju. U ovom postupku utvrđeno je da je divljač na javnu površinu istrčavala iz lovišta kojim gospodari tuženik koje se nalazi uz prometnicu kojom se kretalo vozilo oštećenika pa za nastalu štetu od divljači odgovornost lovoovlaštenika prosuđuje se prema općim pravilima o odgovornosti za opasnu stvar.

22. Za štetu koju divljač nanese vozilima na javnoj cesti solidarno odgovaraju lovačko društvo koje gospodari lovištem po načelu uzročnosti iz gore navedenih odredaba ZOO-a, a pravna osoba nadležna za održavanje ceste po načelu presumirane krivnje iz čl. 1045 st. 1 ZOO-a zbog neodgovarajućeg održavanja prometnice. U takvoj situaciji oštećenik može u skladu s čl. 43 st. 1 ZOO-a, naknadu štete ostvarivati od oba solidarna dužnika odjednom ili svakog samostalno, a solidarni dužnik koji je štetu u cijelosti namirio može u regresnoj parnici zahtijevati od drugog dužnika da mu naknadu onaj dio štete koji je za njega platio a u ovoj parnici regresni zahtjev postavljen je samo u odnosu na lovoovlaštenika.

23. Pogrešan je stav tuženika da se u konkretnom slučaju za eventualnu odgovornost tuženika trebaju primijeniti odredbe članka 80 st. 6 Zakona o lovstvu prema kojoj za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi kao i lovoovlaštenik na čijem je području nastala šteta ako se utvrdi da je nastala zbog provođenja lova.

24. U ovom postupku nije utvrđeno da je vozač upravljao protivno prometnim propisima, čak naprotiv, vozio je prilagođenom brzinom, a u odnosu na mogućnost nastanka štete zbog provođenja lova valja istaći da je odlukom Ustavnog suda RH poslovni broj U-I-4249/2018 od 18. lipnja 2019. odbijen prijedlog za ocjenu ustavnosti odredbe čl. 80 st. 6 Zakona o lovstvu (NN br. 99/18, 32/19, 32/20, dalje ZL) u kojoj Ustavni sud obrazlaže da iako ZL ne uređuje u cijelosti situaciju odgovornosti zbog naleta vozila na divljač ako se ne provodi lov iako vozač postupa po propisima koji uređuju područje sigurnosti prometa na cestama, ne može se zahtijevati od zakonodavca da zakonom uredi sve situacije do kojih može doći u svakodnevnom životu, već je na sudskoj praksi da iznađe takva rješenja u sudskim sporovima koja će dati odgovor na tu dilemu na način kojim neće prevaliti svu odgovornost na građane već će odštetnu odgovornost za štete od divljači tumačiti sukladno općim načelima odštetne odgovornosti, odnosno na način kojim će pridonijeti razvoju i očuvanju prirodnog bogatstva i raspodjeli tereta odgovornosti za štetu između države, lovoovlaštenika i vozača.

25. Uz to i odredbom čl. 76. st. 2 ZL-a propisano je da u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako ZL ne propisuje drugačije.

26. Iz navedenog jasno proizlazi kako odredba čl. 80 st 6 ZL-a ne derogira odredbe ZOO-a o objektivnoj odgovornosti lovoovlaštenika kao vlasnika opasne stvari pa se u konkretnom slučaju isti može osloboditi odgovornosti samo kako je to propisano odredbama čl. 1067 ZOO-a.

27. Prometni vještak u ovom slučaju isključio je prekoračenje brzine kretanja vozila jer je na osnovu oštećenja na vozilu utvrdio naletnu brzinu 30-40 km/h, a da je pojava divljači bila iznenadna i udar u nju nije mogao izbjeći pa s toga u ovom slučaju nije bilo doprinosa vozača nastanku štete.

28. Kako u konkretnom slučaju ne postoje razlozi za isključenje i umanjenje objektivne odgovornosti tuženika, niti doprinos tužiteljevog osiguranika ili treće osobe u nastanku štete, a kako je šteta nastala na motornom vozilu osiguranom po polici kasko osiguranja kod tužitelja koji je na ime oštećenja na vozilu platio iznos od 2.584,41 eur, što je među strankama nesporno, to proizlazi da je takvom isplatom došlo do zakonske subrogacije u smislu odredbe čl. 963 ZOO-a, slijedom čega tužitelj ima pravo isplaćeni iznos potraživati od tuženika.

29. Iz tih razloga sud je našao tužbeni zahtjev osnovanim i to u dijelu za glavnicu i kamate koje teku od 20. rujna 2021. kao dana isplate, a ne od dana 31. kolovoza 2021. kako pogrešno tužitelj potražuje tužbom, jer je isplatitelj naknade tim trenutkom prema odredbi čl. 963 st. 1 ZOO-a stupio u prava svog osiguranika pa je odlučeno kao pod toč. I i II dispozitiva presude.

30. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154 st. 5 i 155 ZPP-a, s obzirom da tužitelj u ovom sporu nije uspio samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva zbog kojeg nisu nastali posebni troškovi, dok je visina troškova odmjerena prema vrijednosti predmeta spora, Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 126/22 i 138/23, dalje OT), odredbama Zakona o sudskim pristojbama (NN broj 118/18 i 51/23) te propisanoj tarifi sudskih pristojbi (NN broj 53/19, 92/21 i 37/23).

31. Od zahtijevanih troškova kao osnovan i potreban trošak za vođenje parnice, tužitelju je priznat trošak sastava podnesaka od 9. veljače 2024. i 16. veljače 2024. u iznosima od po 50,00 eur za svaki jer se radi o podnescima koji se po svom sadržaju imaju svrstati u ostale podneske po Tbr. 8.4 OT, zatim trošak zastupanja punomoćnika na ročištima od 21. ožujka 2024., 8. svibnja 2024. i 29. studeni 2024. u iznosima od po 200,00 eur za svako ročište po Tbr. 9.1 OT, dok se za ročište od 25. studenog 2024. priznaje zatraženi iznos od 50,00 eur po Tbr. 9.5 OT, s obzirom da je ročište bilo odgođeno prije početka raspravljanja. Na ukupan iznos ovog troška (750,00 eur), priznaje se PDV 25% u iznosu 187,50 eur. Nadalje, tužitelju se priznaje i uplaćeni predujam za troškove vještačenja u iznosu od 400,00 eur, jer je vještačenje bilo potrebno radi utvrđivanja osnovanosti zahtjeva budući je tuženik osnovanost u cijelosti osporavao, te se priznaju i putni troškovi svjedoka GK i RK u iznosima od po 20,00 eur, te NK u iznosu od 9,20 eur, a sve na temelju pravomoćnih i ovršnih rješenja ovog Suda P-287/2023-27, P-287/2023-28 i P-287/2023-29 od 9. svibnja 2024. kojima je naloženo plaćanje tužitelju. Pored navedenog, priznaje se i pristojba na tužbu u iznosu 36,15 eur, koliko je i plaćeno (a ne zatraženi iznos od 72,30 eur), jer je tužitelj prilikom plaćanja bio oslobođen plaćanja pristojbe u visini 50% po osnovi korištenja e-Komunikacije, te pristojba za presudu u punom iznosu od 72,30 eur, što čini ukupan trošak od 1.495,15 eur, te je odlučeno kao pod točkom III presude.

U Slavonskom Brodu 30. prosinca 2024.

Sutkinja

Vesna Vukelić

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba Visokom trgovačkom

sudu RH u Zagrebu u roku od 15 dana od dana dostave presude,

a žalba se podnosi ovom Sudu.