REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula – Pola

Poslovni broj: Gž-487/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Puli-Pola, po sucu Biljani Pamić, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja E.C. d.o.o. Rovinj, Montalbano 42D, OIB: 39960342752, zastupanog po punomoćnici Petri Ambrozić Babić, odvjetnici u Puli, protiv protustranaka: 1. OĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. UĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po punomoćnici Metki Hrga, odvjetnici u Poreču, radi uređenja međa, odlučujući o žalbi protustranaka izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola, Stalne službe u Rovinju poslovni broj R1-291/2022-33 od 8. veljače 2024., dana 30. prosinca 2024.,

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba protustranaka te se u cijelosti potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, Stalne službe u Rovinju poslovni broj R1- 291/2022-33 od 8. veljače 2024.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem suda prvoga stupnja odlučeno je slijedeće:

„I. Uređuje se međa između nekretnine k. č. br. [katastarska čestica]/Z štala u ulici Montalbano (u vlasništvu predlagatelja) upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] Z štala, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (u suvlasništvu protustranaka svaki u ½ dijela) krenuvši na sjevernoj strani iz smjera ceste od međne točke A na spoju krovišta obiju zgrada prateći rubni dio krem fasade do podnožja označenog točkom A1, a od točke A1 međa se proteže preko zajedničkog konstruktivnog zida i spaja sa južnom stranom točke B koja je definirana na zapadnoj strani zabatnog zida i spušta se do točke C koja je spoj krovišta predlagateljeve nekretnine sa tim zidom, dalje se lomi za 17,5 cm prema istoku prema oluku do točke D gdje se spušta sredinom zida vertikalno do visine metalne ograde točke E gdje zakreće u smjeru istoka do točke F koja predstavlja vertikalu temelja objekta predlagatelja ispod terase i onda prati taj zid do kraja označeno krajnjom točkom G, a sve označeno u skici uređene međe vještaka dipl. ing. Milke Kosanović od 21. prosinca 2023. godine, koja je sastavni dio ovoga rješenja.

II. Svatko od stranaka ovoga postupka može u parnici dokazati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njime označi međa u roku od 6 mjeseci od pravomoćnosti ovoga rješenja.

III. Nalaže se protustrankama da na ime troškova postupka naknade predlagatelju iznos od 409,95 eura, u roku 15 dana.“

2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom navedeno rješenje pobijaju protustranke „iz svih zakonom opravdanih razloga“, a posebice zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnoga prava te zbog odluke o troškovima postupka. U žalbi, u bitnom, navode da je građevina, koja je izgrađena u vlasništvu protustranaka na k. č. br. [katastarska čestica] Z, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], izgrađena prije 1968., da je ista u cijelosti legalna i posjeduje valjanu građevinsku te uporabnu dozvolu, da navedena građevina ima četiri konstruktivna zida budući je ista građena kao samostalna građevina dok je predlagatelj svoju nekretninu, označenu kao k. č. br. [katastarska čestica]/Z upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], sagradio nelegalno, bez ikakve dokumentacije naslanjajući svoju građevinu na građevinu protustranaka. Navode da nakon sastavljanja nalaza i mišljenja mjerničnog vještaka, protustrankama nije dana mogućnost da se na isti očituju te iznesu svoje prigovore već je već na terenu uz prisutnost mjerničnog vještaka sud uredio među. Ističu da mjernični vještak u svojoj skici uređene međe navodi da je širina predmetnog zida 30,5 cm, građevinski vještak navodi da je širina zida 35 cm, dok je iz dokumentacije koju posjeduju protustranke vidljivo da širina predmetnog zida iznosi 25 cm, a na građevini protustranaka nije tijekom godina ništa mijenjano, budući da se radi o konstruktivnom zidu građevine protustranaka. Navode da je sud u obrazloženju naveo da je sudac na očevidu neposrednim opažanjem utvrdio da u zid s lijeve strane od ulaza zalaze drvene grede iz objekta predlagatelja, međutim nije utvrđeno kada su predmetne grede postavljene ni da li je predlagatelj imao odobrenje za postavljanje istih, odnosno nije se utvrdilo da li je predlagatelj pošten ili nepošten posjednik navedenog čina. Osporavaju utvrđenje suda da ”je riječ o kućama u nizu” jer je građevina protustranaka građena kao samostalna građevina sa četiri konstruktivna zida, dok je protustranka naslonila svoju građevinu na građevinu protustranaka nelegalno, bez bilo kakve valjane dokumentacije. Ukazuju da u točki 6. sud navodi da se na sjevernoj (uličnoj) strani može najpreglednije razaznati sporna međa, budući je građevina protustranaka kamena, a predlagatelj ima krem fasadu, međutim predlagatelj tj. njegov pravni prednik je nepoštenom praksom, u razdoblju kada protustranaka nije bilo u kući, napravio fasadu i oluk, te prešao u nekretninu protustranaka. Ukazuju da je na svojoj polovici dvorišnog suhozida, koji je prvotno dijelio dva susjedna dvorišta, predlagatelj podignuo nelegalnu građevinu s terasom, da su roditelji protustranaka tražili uklanjanje te nelegalne tvorevine, a kako to oni (susjedi) nisu htjeli napraviti, roditelji protustranaka su kupili ciglu i zazidali, na svojoj polovici suhozida, te taj nelegalni zid u cijeloj njegovoj visini i dužini (cca 4x3 m - koji su zazidali roditelji protustranaka) mjernički vještak „predaje“ predlagatelju. Smatraju kako bez stvarnog utvrđenja koliko su grede stvarno ušle u konstruktivni zid te bez stvarnog utvrđenja koliko su duboko u predmetnom zidu elektroinstalacije građevine predlagatelja, sud ne može utvrditi među između predmetnih nekretnina. Ukazuju kako sud uzima u obzir isključivo „navodni posjed” predlagatelja, a pritom ignorira posjed protustranaka. Ističu kako zid koji je predmet ovog postupka, njihov konstruktivni zid i njihovo isključivo vlasništvo te da predlagatelj ne može urediti među, na način kako je to predložio, budući da mu posjed, na koji se poziva, nije miran niti pošten. Zaključno navode kako je pobijano rješenje u cijelosti nerazumljivo, proturječno obrazloženju neshvatljivo, nelogično i nepravedno, te predlažu da se žalba prihvati te vrati predmet na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu s uputom mjerničnom vještaku da izradi novu skicu lica mjesta na kojoj će skici lica mjesta biti pravilno ucrtan zid sa točnim mjerama, te na kojoj će skici biti vidljivo da je konstruktivni, sporni, zid u cijelosti u vlasništvu protustranaka, a podredno da se prihvati navode žalbe te utvrdi da je konstruktivni, sporni zid, u cijelosti sastavni dio nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] Z, k. o. [katastarska općina], u vlasništvu protustranaka.

3. Sa žalbom protustranaka postupljeno je na temelju odredbe čl. 359. Zakona o parničnom postupku ( „Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje: ZPP).

3.1. U odgovoru na žalbu predlagatelj je osporio žalbene navode protustranaka, predložio je odbiti žalbu i potvrditi pobijano rješenje.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predlagatelj je pred sudom prvoga stupnja pokrenuo predmetni izvanparnični postupak radi uređenja međa između nekretnina k. č. br. [katastarska čestica]/Z k. o. [katastarska općina] u vlasništvu i posjedu predlagatelja i nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] Z k. o. [katastarska općina] u vlasništvu i posjedu protustranaka, obzirom tvrdi da se radi o međi koja je u cijelosti sporna.

5.1. Predmetnom rješenjem sud prvoga stupnja uredio je među između susjednih nekretnina prema posljednjem mirnom posjedu, na način da se ona proteže krenuvši na sjevernoj strani iz smjera ceste od međne točke A na spoju krovišta obiju zgrada prateći rubni dio krem fasade do podnožja označenog točkom A1, a od točke A1 međa se proteže preko zajedničkog konstruktivnog zida i spaja sa južnom stranom točke B koja je definirana na zapadnoj strani zabatnog zida i spušta se do točke C koja je spoj krovišta predlagateljeve nekretnine sa tim zidom, dalje se lomi za 17,5 cm prema istoku prema oluku do točke D gdje se spušta sredinom zida vertikalno do visine metalne ograde točke E gdje zakreće u smjeru istoka do točke F koja predstavlja vertikalu temelja objekta predlagatelja ispod terase i onda prati taj zid do kraja, označeno krajnjom točkom G, a sve označeno u skici uređene međe vještaka dipl. ing. Milke Kosanović od 21. prosinca 2023. koja skica je sastavni dio predmetnog rješenja.

5.2. Svoju odluku sud obrazlaže utvrđenjem da je međa između stranaka sporna pa da su ispunjenje pretpostavke za uređenjem međe, da katastarska međa, odnosno linija iz katastarske mape očigledno odstupa od stanja na terenu i nije prihvaćena kao varijanta po predlagatelju, pa je stoga među - s obzirom na to da ne postoji sporazum o međi, trebalo urediti prema posljednjem mirnom posjedu. Uvažavajući dano pojašnjenje po građevinskom vještaku: da je sporan zid zapravo konstruktivan za oba objekta između kojih se međa uređuje, da je na licu mjesta utvrđeno da na tom zidu sa unutrašnje strane prema predlagateljevom objektu u prostorima prizemlja i na katu prolazi elektroinstalacija u funkciji objekta predlagatelja (utičnice, prekidači i rasvjetna tijela), da drvene grede iz stambenog prostora predlagateljeve nekretnine zalaze u sporan zid (u pravilu 2/3 debljine zida), da visinska razlika sa južne strane nekretnine u suvlasništvu protustranaka (razlika u visini krovova) ukazuje na granicu koja razdvaja dvije susjedne nekretnine, da je terasa sa južne strane pripadajuća nesporno predlagateljevoj nekretnini k. č. [katastarska čestica] Z, sud zaključuje da se međa između susjednih nekretnina proteže upravo linijom koja prati ove elemente koji jasno ukazuju na posjedovno stanje, uz korekciju zatečenih elemenata odstupanja (oluka) u povlačenju ravnih linija na vertikali južne međe, dok se na sjevernoj strani susjednih nekretnina međa proteže između točke A1 koja se nalazi u podnožju zgrade na rubu fasade (krem boje) i točke A ispod krovišta iste fasade gdje se nalazi spoj fasada od kamena susjednog objekta i gdje završavaju lijevo i desno pripadajući oluci predmetnih zgrada (različitih boja), i nadalje, međa horizontalno ide preko cijelog konstruktivnog spornog zida za oba objekta, tako da se na južnoj strani ista proteže od točke B na krovištu zgrade protustranaka oznake k. č. [katastarska čestica] Z i onda spušta po vertikali zida označenim točkama C, D, E, F, G prateći oluk na objektu protustranaka i ogradu predlagateljeve terase te je uređuje prema posljednjem mirnom posjedu kakvog je predlagatelj dokazao da postoji još od njegovih pravnih prednika, u smislu čl. 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 – u daljnjem tekstu ZV).

5.3. Pri tome, prvostupanjski sud ocjenjuje kako se ovakvo uređenje međe nameće i kao pravično rješenje imajući u vidu postavljene oluke, visinsku razliku krova, ugrađene grede i elektroinstalacije na zidu predlagateljeve nekretnine prema susjednoj i izbačenu terasu na južnoj strani objekata, uvažavajući pritom činjenicu da je taj zid konstruktivan za obje zgrade što posljedično tome može rezultirati samo jedinim logičnim i pravičnim rješenjem da je predmetni zid kao konstruktivan zajednički za obje nekretnine i da se međa definira prateći vertikalne omeđene točke na sjevernom i južnom zidu objekta s obzirom su to zgrade u nizu, a spajajući stvaraju zamišljeni pravac po horizontali zida koji razdvaja dvije susjedne nekretnine, a zapravo spojene, i u nizu.

6. Takva odluka suda prvoga stupnja pravilna je i zakonita.

6.1. Prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP u vezi s čl. 381. ZPP. Također nije počinjena ni bitna povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju sadržajno ukazuju žalitelji. Naime, rješenje, protivno žalbi, nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati, izreka rješenja je razumljiva i ne proturječi sama sebi ili razlozima presude. U njemu su navedeni jasni razlozi o odlučnim činjenicama o kojima ne postoji proturječnost između onog što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

6.2. Ne stoji ni žalbeni razlog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja koji ističu protustranke, jer je međa uređena po posljednjem mirnom posjedu, a stanje posjeda kao faktična vlast na spornoj međašnoj površini je činjenično pitanje i utvrđuje se svim dokaznim sredstvima, a sud je stanje posjeda utvrdio navodima samih stranaka u postupku, građevinskim i mjerničnim vještačenjem te neposrednim opažanjem prilikom očevida na licu mjesta, te je isto u pobijanom rješenju valjano obrazložio i na tako pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno je primijenio materijalno pravo.

7. Prema čl. 103. st. 1. ZV, ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati ili ako se međe više ne raspoznaju ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (u postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među. Sud utvrđuje među na jedan od načina propisanih čl. 103. stavak 2. i 3. ZV, to jest prema katastarskom nacrtu (ako je to moguće i ako stranke na to pristaju), sporazumu susjeda, posljednjem mirnom posjedu i pravičnoj ocjeni suda.

8. U konkretnom slučaju, prvostupanjski sud je ispravno pristupio uređenju međe jer između stranaka postoji prijepor gdje se ona nalazi. S obzirom da uređenje međe prema katastarskom planu nije bilo moguće jer linija iz katastarske mape odstupa od stanja na terenu više od debljine predmetnog zida, a u tom pravcu izostao je i pristanak predlagatelja, sporazuma između njih nije bilo, sud prvog stupnja pravilno je odlučio da se međa uredi prema posljednjem mirnom posjedu.

9. Prije svega valja navesti da su neosnovani žalbeni navodi žalitelja da istima nije, nakon sastavljanja nalaza i mišljenja mjerničnog vještaka, temeljem kojeg je sud uredio među, dana mogućnost da se na isti očituju te iznesu svoje prigovore. Naime, u ovom postupku uređenja međa, među uređuje sud na licu mjesta nakon čega mjernični vještak izrađuje nalaz koje de facto predstavlja „samo“ prikaz uređene međe pri čemu vještak u tom slučaju ne daje svoje mišljenje. Nalaz mjerničnog vještaka sa prikazom uređene međe koji je sastavni dio predmetnog rješenja (str.89-95) u konkretnom slučaju vjerno prikazuje među koja je već po sudu uređena na licu mjesta, a žalitelji u žalbi niti ne tvrde suprotno, pa su stoga žalbeni navodi protustranaka da im nije omogućeno očitovati se na „nalaz i mišljenje“ vještaka, neosnovani.

10. Neosnovani su prigovori žalitelja da se ne radi o kućama u nizu jer da je prilikom izgradnje građevina protustranaka građena kao samostalna građevina sa četiri konstruktivna zida. Naime, suprotno žalbenim navodima iz nalaza vještaka Milke Kosanović dipl.ing.geod. danog na ročištu za očevid na licu mjesta 21. rujna 2023. (str. 46 spisa) te fotografija u spisu i foto priloga sačinjenog po mjerničnom vještaku (str.51- 55) jasno proizlazi da se radi upravo o kućama u nizu. Osim toga, i sami žalitelji u žalbi na više mjesta navode da je protustranka naslonila svoju građevinu na građevinu protustranaka, što suprotno shvaćanju žalitelja, znači da se radi upravo o kućama u nizu. Pri tome, žalbeni navodi žalitelja koji se odnose na legalnost građevine protustranaka i nelegalnost građevine predlagatelja u ovom postupku nisu odlučni, budući da se u postupku radi uređenja međe ne ispituje legalnost građevine niti je za postupak uređenja međa odlučno koja je od dviju zgrada u nizu prva sagrađena.

11. Netočni su žalbeni navodi žalitelja da mjernični vještak u skici uređene međe navodi da je širina predmetnog zida 30,5 cm, a da građevinski vještak navodi da je širina zida 35 cm te da su nalazi u tom dijelu proturječni. Naime, suprotno žalbenim navodima žalitelja, mjernični vještak je skici uređene međe (str.95) koja čini sastavni dio pobijanog rješenja, prikazao među kako je ona uređena po sudu na licu mjesta. Pri tome je mjernični vještak na južnoj strani zida, prikazao širinu zajedničkog konstruktivnog zida 0,35 metara sukladno nalazu građevinskog vještaka, koji u dijelu od točke B do točke C u cijelosti pripada objektu protustranaka, zatim točku D koja se od točke C lomi za 17,5 cm prema istoku (budući da je u tom dijelu međa uređena po sredini konstruktivnog zajedničkog zida za obje zgrade) od koje točke se međa vertikalno, sredinom zida spušta do točke E (do visine metalne ograde na terasi u posjedu predlagatelja) od koje točke uređena međna linija ponovno zakreće u smjeru istoka, i u tom dijelu međa nije uređena prema debljini zida već prateći zatečene elemente na terenu, radi čega je međna linija od točke E ponovno zakrenuta u smjeru istoka, u naravi za daljnjih 0,13 metara do točke F od koje se točke vertikalno spušta, u naravi do temelja objekta predlagatelja ispod terase označeno slovom G. Dakle, međa je od točke F do točke G uređena prateći stanje licu mjesta, odnosno u naravi zatečene elemente (oluk na zgradi protustranke, terasu predlagatelja, temelje objekta predlagatelja ispod terase), pa su stoga žalbeni navodi protustranaka da bi nalaz mjerničnog vještaka bio proturječan nalazu građevinskog vještaka u pogledu utvrđene debljine zajedničkog konstruktivnog zida, u cijelosti neosnovani.

12. Nadalje, u odnosu na žalbene navode žalitelja da prvostupanjski sud nije utvrdio da li je predlagatelj imao odobrenje za postavljanje greda koje iz objekta predlagatelja zalaze u zid „s lijeve strane od ulaza“, te da li je predlagatelj pošten posjednik „navedenog čina“, ukazati je žaliteljima da se u postupku radi uređenja međa ne utvrđuje poštenje posjeda, pravo na posjed niti legalnosti izvođenja pojedinih građevinskih zahvata, već samo posljednji mirni posjed (čl. 103. st. 3. ZV) kojeg je i po ocjeni ovog suda drugog stupnja prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio duž cijele međašne granice pa tako i u odnosu na predmetni zid u odnosu na koji je neposrednim opažanjem i građevinskim vještačenjem utvrđeno da predstavlja konstruktivni, zajednički zid za obje nekretnine, da u tom zidu sa unutrašnje strane prema predlagateljevom objektu u prostorima prizemlja i na katu prolazi elektroinstalacija u funkciji objekta predlagatelja (utičnice, prekidači i rasvjetna tijela) te da drvene grede iz stambenog prostora predlagateljeve nekretnine zalaze u sporan zid (koje se prema mišljenju vještaka postavljaju u pravilu u 2/3 debljine zida), pa je posljedično tome prvostupanjski sud pravilno zaključio da je predlagatelj u posljednjem mirnom posjedu (koji postoji još od njegovih pravnih prednika) dijela nekretnine na kojoj je građen predmetni konstruktivni zid te da se međa između predmetnih nekretnina ima urediti sredinom konstruktivnog zida prateći elemente koji jasno ukazuju na posjedovno stanje (sa sjeverne strane o posjedu svjedoči razlika u boji fasade susjednih zgrada i položaj oluka (različitih boja) a na južnoj strani razlika u visini krovova, oluk, terasa s ogradom) i uz korekciju zatečenih elemenata odstupanja (oluka) u povlačenju ravnih linija na vertikali južne međe.

13. Nadalje, neosnovani su i navodi žalitelja da tako utvrđeni posjed predlagatelja nije miran. Naime, upravo iz navoda protustranaka iznijetih tijekom prvostupanjskog postupka, a koje ponavljaju i u žalbi, proizlazi da je još prednik predlagatelja (prije prodaje nekretnine predlagatelju 2021.) napravio fasadu krem boje sa sjeverne strane zgrade k. č. [katastarska čestica]/Z k. o [katastarska općina], te je sagradio terasu sa istočne strane, postavio pločice i ogradu radi čega su protustranke prilikom postavljanja oluka isti prilagodili stanju na terenu na način da su oluk zakrivili prateći terasu prednika predlagatelja, sve kraj činjenice da protustranke zbog navedenih zahvata prednika predlagatelja nisu tražili sudsku zaštitu svog posjeda, jasno ukazuje da je tako utvrđeni posljednji posjed predlagatelja ujedno i miran posjed. Jednako tako miran je i predlagateljev posjed zajedničkog konstruktivnog zida budući su u isti ugrađene grede i elekto instalacije za potrebe zgrade predlagatelja još od strane njegovih prednika, dakle prije kupnje te nekretnine 2021. (suprotno protustranke niti ne tvrde), te se neovisno o trenutku saznanja protustranaka za navedene zahvate, istekom objektivnog roka od godine dana računajući od ugradnje navedenih elemenata, u kom roku protustranke nisu zatražile zaštitu svog posjeda, predlagateljev posjed umirio (čl. 21. st.3. ZV).

14. U odnosu na žalbene navode da je predmetni zid između zgrade predlagatelja i protustranaka njihovo isključivo vlasništvo valja navesti da se u ovom postupku ne raspravlja o pravu vlasništva stranaka nad nekretninama ili njihovim dijelovima, već se utvrđuju granice između susjednih nekretnina o čemu između stranaka, kako to proizlazi iz provedenog postupka, očito postoji prijepor. S tim u vezi, potrebno je istaknuti kako je svrha postupka za uređenje međa da se između susjeda što prije utvrdi posjedovno stanje glede njihovih nekretnina, posebno kada postoji spor o međi i da se time osigura pravni red.

15. Međutim, pravomoćno rješenje o uređenju međa predstavlja (samo) presumpciju vlasništva svakog od susjeda do međe koju je sud označio, jer nakon što je sud u postupku uređenja međe obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s tim označi međa sukladno odredbi članka 103. st. 6. ZV, pa ukoliko protustranke dokažu svoja vlasnička prava, donošenjem odluke u parnici postavljeni međašni znaci u ovom postupku uređenja međa gube svoje pravno značenje.

16. Konačno, zakonita je i odluka o troškovima postupka, donesena pravilnom primjenom pravnog pravila iz par. 283. stavka 1. biv. Zakona o sudskom vanparničnom postupku (dalje: VP), koji se primjenjuje temeljem članaka 1. i 2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine (”Narodne novine” broj 73/91.), pa je žalba protiv odluke o trošku koju žalitelji osporavaju u okviru odluke o glavnoj stvari neosnovana.

17. Obzirom na navedeno, žalbu protustranaka valjalo je odbiti kao neosnovanu, te temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP riješiti kao u izreci ovog rješenja.

Pula-Pola, 30. prosinca 2024.

Sudac:

Biljana Pamić