Poslovni broj: Gž Ovr-849/23-2

 

Poslovni broj: Gž Ovr-849/23-2

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Splitu, po sutkinji Tihani Pivac, na temelju nacrta odluke kojeg je izradila viša sudska savjetnica-specijalist Ana Buklijaš, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja B. K. d.o.o. Z., OIB…., koje zastupaju punomoćnici iz O. B. & partneri, odvjetnici u Z., protiv ovršenika R. V., R., OIB:…, kojeg zastupa punomoćnik V. A., odvjetnik u R., radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola pod poslovnim brojem Ovr-8015/16-84 od 4. travnja 2023., 4. siječnja 2024.,

 

r i j e š i o   j e

 

Odbija se žalba ovršenika kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli-Pola pod poslovnim brojem Ovr-8015/16-84 od 4. travnja 2023.

 

Obrazloženje

 

1.              Prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe.

 

2.              Protiv citiranog rješenja žali se ovršenik zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP-a), u svezi s odredbom članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22, dalje: OZ), uz prijedlog da se pobijano rješenje preinači.

 

3.              Ovrhovoditelj je odgovorio na žalbu ovršenika osporavajući žalbene navode s prijedlogom da se ista odbije i potvrdi pobijano rješenje.

 

4.              Žalba nije osnovana.

 

5.              Rješenjem o ovrsi pod poslovnim brojem Ovr-8015/16-6 od 7. prosinca 2016. određena je ovrha na nekretnini ovršenika kč. br. 7770/5, kuća, garaža i dvorište, 403 m2, zk. ul. 7911 k.o. R., radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja banke d.d. Z. u iznosu od 1.552.469,28 kuna s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na iznos od 1.508.668,57 kuna te na iznos od 659,38 kuna teku od dana 6. rujna 2016. pa do isplate, a na iznos od 43.141,33 kuna od dana 3. studenog 2016. pa do isplate, na temelju ovršne isprave-Ugovora o namjenskom kreditu od 26. srpnja 2007., solemniziranom po javnom bilježniku D. D. u R. pod poslovnim brojem OV-6383/07 dana 2. kolovoza 2007., a navedeno rješenje postalo je pravomoćno donošenjem rješenja Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž Ovr-68/18 od 6. lipnja 2018. kojim su odbijene žalbe stranaka osim u dijelu u kojem su žalbe bile izjavljene iz razloga propisanih u članku 50. stavkom 1. točka 7. i 10. OZ-a.

 

5.1. Ovrhovoditelj B. K. d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu nastavio je ovršni postupak umjesto prvobitnog ovrhovoditelja Z. B. d.d., Z. na temelju pravomoćnog rješenja Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju-Rovigno, poslovni broj Ovr-8015/2016-40 od 6. veljače 2020.

 

5.2. Konačno, rješenjem Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju-Rovigno, poslovni broj Ovr-8015/2016-45 od 6. studenog 2020. ovršenik R. V. iz R. upućen je pokrenuti parnicu radi proglašenja predmetne ovrhe nedopuštenom.

 

6. Iz stanja spisa proizlazi da je ovršenik u žalbi protiv rješenja o ovrsi od 27. prosinca 2016., te podnescima od 20. lipnja 2018., 22. prosinca 2021. i 12. travnja 2022. podnio prijedloge prvostupanjskom sudu radi odgode predmetne ovrhe ističući da nekretnina koja je predmet ovrhe predstavlja jedini dom njemu i njegovoj obitelji, da je pred prvostupanjskim sudom u tijeku postupak radi proglašenja predmetne ovrhe nedopuštenom u kojem se osporava visina potraživanja ovrhovoditelja, te da je u tijeku postupak poslovni broj P-586/21 u kojima je ovršenik, kao tužitelj, u tužbi istakao tužbeni zahtjev radi utvrđenja ništetnim Ugovora o ustupu tražbine zaključenog između ranijeg ovrhovoditelja Z. B. d.d. i sadašnjeg ovrhovoditelja B. K. d.o.o., kao i postupak radi utvrđenja ništetnim odredaba Ugovora o namjenskom kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi, koji predstavlja ovršnu ispravu u ovom postupku.

 

7. Ukidnim rješenjem ovog drugostupanjskog suda poslovni broj Gž Ovr-769/22-2 od 4. siječnja 2023. upućen je prvostupanjski sud, u razmatranju prigovora ovršenika o ispunjenju pretpostavki za odgodu ovrhe, ocijeniti radi li se u ovom slučaju o povredi prava na dom i, s tim u svezi, nastanku štete koju propisuju odredbe članka 65. stavaka 1. točke 1. OZ-a, u kontekstu vođenja i rezultata koje je pokrenuo ovršenik i na koje se u prijedlogu za odgodu ovrhe poziva.

 

8. Također, ukazano je prvostupanjskom sudu kako je kod ocjene osnovanosti prigovora prava na dom sud dužan ispitati razmjernost i nužnost miješanja u eventualno pravo na dom ovršenika, polazeći od okolnosti konkretnog slučaja, cijeneći može li se miješanje u pravo na dom opravdati razlozima javnog interesa, odnosno, postoji li za njega prijeka društvena potreba (odluka Ustavnog suda broj U-III-1479/2018 od 29. siječnja 2020.).

 

9. Konačno, prvostupanjski sud je upućen i na zaključak prihvaćen na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanom 11. ožujka 2022. po kojem je obveza ovršnog suda, u ovršnim postupcima u kojima se ovrha određuje i provodi na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu, a koje proizlaze iz potrošačkih ugovora, po službenoj dužnosti preispitati sadrži li potrošački ugovor nepoštene (ništetne ugovorne odredbe).

 

10.              Prvostupanjski sud je donio pobijano rješenje kojim je odbio prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe ocjenjujući da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, a time da za odgodu ovrhe nisu ostvarene propisane zakonske pretpostavke iz odredbe članka 65. OZ-a, neovisno o parničnim postupcima koje je pokrenuo ovršenik kao tužitelj i na kojima temelji svoje prijedloge. Također, prvostupanjski sud se pozvao na odredbe članka 77. stavak 1. OZ-a obrazlažući da je ovršenik na predmetnoj nekretnini zasnovao dobrovoljno založno pravo radi čega se ne može pozivati na pravo na dom.

 

11.              Pri tome, prvostupanjski sud je utvrdio da je nepravomoćnom presudom Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj P-46/2018-35 od 28. ožujka 2022. utvrđena djelomična ništetnost odredbe o načinu promjene kamatne stope te da je posljedično tužena banka dužna ovdje ovršeniku isplatiti iznos od 276.660,76 kuna/36.719,19 eur-a iz osnove stečenog bez osnove, temeljem čega je zaključio, imajući u vidu da se predmetni postupak vodi radi naplate novčanog iznosa od 1.522.469,28 kuna/202.066,39 eura-a, kako u predmetnom postupku činjenica vođenja i utvrđenja djelomične ništetnosti ugovora koji predstavlja ovršnu ispravu sama za sebe nije dostatan razlog za odgodu ovrhe.

 

12.              Stoga, unatoč pokrenutom postupku radi proglašenja ovrhe nedopuštenom (koji postupak je u tijeku pod poslovnim brojem P-7444/2020 pred nadležnim Općinskim sudom u Puli-Pola), u okolnostima kada je ovršenik prilikom sklapanja ugovora o kreditu zasnovao dobrovoljno založno pravo na predmetnoj nekretnini, koje je ustupom prešlo na novog vjerovnika i upisano u zemljišne knjige te i dalje osigurava ispunjenje predmetne obveze koju je ovršenik sklapanjem ugovora o kreditu preuzeo, prvostupanjski sud je zaključio kako se ovršenik ne može osnovano u predmetnom postupku pozivati na povredu prava na dom niti se protiviti ovrsi pozivajući se na odredbe iz članka 75. stavka i 1. i članka 76. stavka 1. OZ-a.

 

13.              Osim toga, naglašeno je i da je ovršenik sklapanjem ugovora o kreditu i sporazuma o osiguranju zasnivanjem založnog prava bio svjestan da je posljedica neispunjenja obveze "gubitak" nekretnine dobrovoljno dane u zalog, a ukazano je i na odredbe članka 131. a OZ-a koje propisuju stambeno zbrinjavanje ovršenika nakon prodaje nekretnine u koji je živio, pod uvjetima propisanim navedenim odredbama.

 

14.               Prema odredbama iz članka 65. stavak 1. točka 1. OZ-a, na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ako je ostvaren koji od zakonskih razloga za odgodu ovrhe propisanih odredbama iz članka 65. stavak 1. točka 1. do 10. OZ-a: ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka, ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha, ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona, ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno, ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe, ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni, ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa, ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak.

 

15.              Odredbom članka 77. stavak 1. OZ-a propisano je da ako je ovrhovoditelj na temelju pravnoga posla s ovršenikom stekao na nekoj stvari ili pravu založno ili slično pravo radi osiguranja tražbine čije prisilno ostvarenje na tom predmetu traži, ovršenik se ne može protiviti takvoj ovrsi pozivajući se na razloge iz članka 75. stavka 1. i članka 76. stavka 1. ovoga Zakona te na druge odredbe ovoga Zakona o izuzimanju od ovrhe ili o ograničenju ovrhe, osim na odredbe članka 4. stavaka 4., 5. i 6. ovoga Zakona.

 

16.              U kontekstu citiranih zakonskih odredaba te utvrđenih relevantnih okolnosti konkretnog slučaja o kojima ovisi ocjena osnovanosti prijedloga ovršenika za odgodu ovrhe i iznesenih razloga zbog kojih se odgoda traži, žalbenim prigovorima ovršenika nije dovedena u pitanje pravilnosti pobijanog rješenja kojim je prijedlog za odgodu ovrhe odbijen.

 

17.              Naime, kod naprijed navedenih utvrđenja prvostupanjskog suda, osobito o zasnovanom dobrovoljnom založnom pravu na predmetnoj nekretnini, s pravom je prvostupanjski sud zaključio da je pravo ovršenika pozivati se na pravo na dom ograničeno upravo izloženim okolnostima predmetnog postupka.

 

18.              U tom smislu, valja naglasiti da zaštita prava na dom nije apsolutna ni neupitna jer ograničenje tog prava mora zadovoljiti određene materijalnopravne i procesnopravne kriterije sadržane u testu razmjernosti, s obzirom na suprotstavljeni interes ovrhovoditelja u čiju korist je, u konkretnom slučaju, zasnovano založno pravo. Pri tome, na ovršeniku je teret dokazivanja da je došlo do miješanja u njegovo pravo na dom, što u ovom postupku nije dokazano, o čemu su u pobijanom rješenju sadržani činjenično obrazloženi i pravno prihvatljivi razlozi.

 

19.              Ovaj sud prihvaća i utvrđenje prvostupanjskog suda o nedokazanoj vjerojatnosti nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete provedbe predmetne ovrhe ovršeniku koju pretpostavljaju mjerodavne zakonske odredbe, s obzirom na visinu tražbine koja je predmet ovrhe, kod ukupnosti okolnosti konkretnog slučaja te tražbine eventualne tražbine ovršenika prema ovrhovoditelju temeljem eventualno ništetnih ugovornih odredaba ugovora i kreditu koji predstavlja ovršnu ispravu, bez obzira što će ovršenik nedvojbeno provedbom ovrhe pretrpjeti štetu i što će ta provedba za ovršenika zasigurno biti tegobna.

 

20.              Na kraju, s obzirom da ovršenik sadržajno ističe kako predmetna nekretnina istom služi za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te da nema drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji, što predstavlja pozivanje na odredbe članka 80.b OZ-a te upućuje na navodno narušenu pravičnu ravnotežu, valja istaknuti kako navedenom prigovoru nema mjesta upravo zbog relevantne činjenice upisanog založnog prava na nekretnini koja je predmet ovrhe dobrovoljnim raspolaganjem od strane ovršenika radi osiguranja predmetne tražbine.

 

21.              Navedeni pravni stav sukladan je Zaključku prihvaćenom na zajedničkom sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanom dana 11. ožujka 2022.

 

22.              Slijedom navedenog, kako nisu ostvareni žalbeni razlozi ovršenika, a ni oni na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je, temeljem odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a, u svezi s odredbom članka 21. stavak 1. OZ-a, žalbu ovršenika odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje.

 

U Splitu 4. siječnja 2024.