REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj Pr-13519/2021-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ruži Garac, u pravnoj stvari tužiteljice ČG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Mariji Jukić Jurišić, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne javne rasprave dana 19. prosinca 2024., u prisutnosti punomoćnice tužiteljice i punomoćnika tuženika, dana 30. prosinca 2024.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 713,94 eur sa zateznim kamatama tekućim od 1. travnja 2021. pa do isplate, po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za isplatom iznosa od 1.605,98 eur sa zatraženim kamatama.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 924,08 eur sa zateznim kamatama tekućim od 30. prosinca 2024. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troškova parničnog postupka u iznosu od 1.150,00 eur sa zatraženim kamatama.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka tvrdi da je 30. rujna 2020. zadobila ozljedu na radu kod poslodavca Kraš prehrambena industrija d.d. kada je u ranim jutarnjim satima prilikom odlaska s posla nakon odrađene noćne smjene pala na nogostupu koji vodi od glavne porte prema parkiralištu, a koji održava poslodavac. Ona zbog sumraka i prohladnog vremena te nošenja maske nije vidjela betonsku parking kuglu koja je uz nogostup i zauzima površinu nogostupa, spotaknula se i pala te zadobila ozljedu glave, desnog koljena i lijeve ruke. Dana 1. travnja 2021. podnijela je tuženiku Odštetni zahtjev koji je isti odbio kao neosnovan. U predmetnom štetnom događaju zadobila je tjelesne ozljede pobliže opisane u medicinskoj dokumentaciji, uslijed kojih je trpjela tjelesne boli i strah te joj je bila potrebna tuđa pomoć i njega. Također su joj uništene naočale. Stoga, konačno preciziranim tužbenim zahtjevom podneskom od 11. studenog 2024. predlaže sudu naložiti tuženiku naknaditi joj štetu u iznosu od 2.319,92 eur sa zateznim kamatama tekućim od 1. travnja 2021. pa do isplate, uz naknadu parničnih troškova.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka priznaje pasivnu legitimaciju i nastanak štetnog događaja. Osporava odgovornost, jer do štetnog događaja nije došlo tijekom obavljanja radnih zadataka, već prilikom povratka s posla. Tužiteljica je napustila dvorište poslovnog kruga njegovog osiguranika, prošla glavnu portu i uputila se prema parkiralištu, kada je udarila u betonsku parking kuglu uz rubnjak koja priječi ulaz vozilima na parkiralište s te strane. Tužiteljica je nosila masku na licu te su joj se naočale zamaglile, a vani je bio sumrak. Ističe da tužiteljica redovito prolazi tim putem te joj je isti u potpunosti poznat. Stoga je krivnja isključivo na strani tužiteljice. Osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Stoga, predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev, uz naknadu parničnih troškova.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju, Prijavu o ozljedi na radu, Policu osiguranja br. [broj police osiguranja], Prijavu štete od 1. travnja 2021., Izjavu tužiteljice, Potvrdu liječnice opće medicine, provedeno je medicinsko vještačenje te su saslušani svjedokinja UG i tužiteljica.

4. S obzirom da je tužiteljica na ročištu 7. studenog 2022. u svom iskazu navela da je u štetnom događaju razbila naočale za vid u vrijednosti od 3.000,00 kuna, sud je sukladno čl. 190. st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08. -ispr., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19. i 80/22., u daljnjem dijelu teksta: ZPP-a) dopustio preinaku tužbe kojom je tužiteljica povećala tužbeni zahtjev za iznos od 500,00 eur sa osnove naknade štete za oštećene naočale, a sve radi svrsishodnosti za konačno rješenje odnosa među strankama.

5. U ovoj pravnoj stvari tužiteljica potražuje isplatu naknade štete od tuženika kao osiguravatelja njezinog poslodavca zbog ozljede koju je pretrpjela na radu. Nije sporno da su tuženik kao osiguravatelj i poslodavac tužiteljice kao osiguranik sklopili policu osiguranja odgovornosti prema vlastitim djelatnicima. Tužiteljica je utužila tuženika kao osiguravatelja, a što je njezino pravo sukladno članku 965. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11. i 78/15.). Kod ovakve vrste polica, osiguravatelj - tuženik stupa u poziciju poslodavca, te može prema radniku – tužiteljici istaknuti sve prigovore koje inače može istaknuti poslodavac, te tuženik odgovara na isti način i u istom opsegu kao što bi odgovarao poslodavac tužiteljice, ali najviše do iznosa osiguravateljeve obveze. Prema tome, tužiteljica traži naknadu štete zbog pretrpljene štete na radu u vezi odgovornosti poslodavca na temelju članka 111. stavak 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14. i 127/17., dalje u tekstu: ZR-a).

6. Iako tuženik nije poslodavac tužiteljice, ovaj sud smatra da se radi o radnom sporu. Ovo iz razloga što se sukladno članku 34. ZPP -a radnim sporom smatra spor iz radnog odnosa što znači da je radni spor svaki spor u odnosu na prava i obveze iz radnog odnosa, jer zakon ne određuje personalni kriterij. Tužiteljica naknadu štete potražuje s osnove ozljede na radu i odgovornosti poslodavca da naknadi štetu uzrokovanu radniku te tuženik stupa u poziciju poslodavca, pa se radi o radnom sporu za koji je nadležan Općinski radni sud u Zagrebu na temelju članka 2. točka XV. Zakona o područjima i sjedištima sudova ("Narodne novine" broj 67/18.). Slijedom navedenog, na ročištu 3. veljače 2022. odbijen je prigovor stvarne nenadležnosti Općinskog radnog suda u Zagrebu.

7. Između stranaka nije sporno da je tužiteljica u vrijeme predmetnog štetnog događaja bila zaposlena u Kraš d.d. koje je s tuženikom imalo ugovoreno osiguranje od odgovornosti i djelatnosti po polici broj [broj police].

8. Između stranaka nije sporan nastanak predmetnog štetnog događaja i pasivna legitimacija.

9. Sporna je odgovornost te osnov i visina tužbenog zahtjeva.

10. Iz Prijave o ozljedi na radu proizlazi da se ozljeda tužiteljice dogodila u prostoru tvorničkog kruga, u neposrednoj blizini glavne porte. Tužiteljica je u odlasku s posla kući, nakon odrađene treće (noćne) smjene, krenula nogostupom prema parkiralištu poslodavca te je nogom zapela, odnosno spotaknula se, o betonsku parking kuglu uz ivičnjak, jer su joj se zamaglile dioptrijske naočale zbog niže temperature i nošenja zaštitne maske.

11. Uvidom u Izjavu tužiteljice (list 28. spisa) utvrđeno je da je tužiteljica dana 30. listopada 2020. u 5,50 sati išla kući s posla iz noćne smjene. Zamaglile su joj se dioptrijske naočale zbog zaštitne maske koju je nosila, zapela je za stupić ispred desnom nogom i pala. Udarila je glavom u pločnik i razbila naočale.

12. Tužiteljica je iskazala da radi u Kraš d.d. na radnom mjestu operaterke za vaganje gotovih proizvoda. Dana 30. listopada 2020. ozlijedila se na radu kada je iz noćne smjene išla doma. S njom je u tom trenutku bila gospođa UG. Bilo je mračno i nije bilo osvijetljeno. Svjetlo se nalazilo u drvetu i inače je slabo osvijetljeno i ne vidi se od tog drveta. Pala je na nogostupu koji vodi od glavne porte prema parkiralištu, i to na način da je zapela nogom za parking kuglu koja je bila iste boje kao i pločnik. Tom prilikom je imala zaštitnu masku na licu i naočale za vid koje su joj se tada razbile. Tada je razbila i dio glave i jagodicu, te je pala na lijevu ruku i desno koljeno. Naočale su bile stare oko 6 mjeseci i koštale su 3.000,00 kuna. Tuđu pomoć i njegu joj je pružao suprug.

13. Svjedokinja UG iskazala je da radi na radnom mjestu rukovateljice strojem za vaganje gotovinskih proizvoda. Tužiteljica se ozlijedila 30. listopada 2020. na radu. Išle su zajedno iz noćne smjene prema autu te se tužiteljica spotaknula, jer je tamo bila neka kupola zbog koje vozila nisu mogla prolaziti. To se dogodilo na nogostupu koji vodi od glavne porte prema parkiralištu. Bio je sumrak, a svjetlo je bilo u drvetu tako da se baš ništa nije vidjelo. Ona i tužiteljica nosile su maske na licu, a tužiteljica je imala naočale za vid.

14. Sud je iskazima tužiteljice i svjedokinje UG u dijelu koji se odnosi na kronologiju događaja poklonio vjeru, jer su u tom dijelu iskazivale suglasno kako međusobno, tako i s dokumentacijom u spisu.

15. Na temelju provedenog dokaznog postupka utvrđeno je da se tužiteljica ozlijedila dana 30. studenog 2020. pri odlasku s posla iz noćne smjene. Kretala se nogostupom koji vodi od glavne porte prema parkiralištu poslodavca. Nogom je zapela, odnosno spotaknula se, o betonsku parking kuglu koja je bila iste boje kao i pločnik te je izgubila ravnotežu, pala i ozlijedila se. Predmetne zgode bio je sumrak i bilo je slabo osvijetljeno, jer se svjetlo nalazilo u drvetu. Inače je bilo slabo osvijetljeno i nije se vidjelo od tog drveta. Tužiteljica je imala zaštitnu masku na licu i dioptrijske naočale koje su joj se zamaglile. Prilikom pada naočale su joj se razbile.

16. Člankom 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine", broj: 71/14., 118/14., 154/14., 98/18. i 96/18., dalje u tekstu: ZZR-a) ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu (čl. 25. st. 2. ZZR-a).

17. Prethodno opisano postupanje tužiteljice nije događaj koji je nastao zbog izvanrednih i nepredvidivih okolnosti, odnosno više sile, a na koji njezin poslodavac unatoč njegovoj dužnoj pažnji nije mogao utjecati, već predstavlja postupanje potrebno za izvršenje zadanog radnog zadatka.

18. Sukladno članku 1067. stavak 2. i 3. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05., 41/08., dalje u tekstu: ZOO-a) tuženik se može osloboditi odgovornosti pod pretpostavkom da je šteta nastala isključivo radnjom tužiteljice koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ni otkloniti, odnosno može se osloboditi odgovornosti djelomično ako je tužitelj djelomično pridonio nastanku štete.

19. Za oslobođenje odgovornosti u smislu prethodno citiranih odredbi ZOO-a tuženik treba dokazati da su u konkretnom slučaju bila primijenjena sva pravila zaštite na radu, a da tužiteljica nije primijenila dužnu pažnju.

20. Člankom 41. st. 3. ZZR-a propisano je da je poslodavac obvezan osigurati da sredstva rada u svakom trenutku budu sigurna, održavana, prilagođena za rad i u ispravnom stanju te da se koriste u skladu s pravilima zaštite na radu, tehničkim propisima i uputama proizvođača tako da ne ugrožavaju radnike. Sukladno čl. 44. st. 1. ZZR-a poslodavac je obvezan planirati, pripremati i provoditi radne postupke te razraditi i primjenjivati tehnologiju rada tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, uvažavajući pri tome najvišu moguću razinu zaštite na radu i u vezi s radom u skladu s pravilima zaštite na radu i drugim propisima.

21. Radnik je obvezan i odgovoran obavljati poslove dužnom pažnjom te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zdravlju (čl. 68. st. 1. ZZR-a). Smatra se da radnik radi s dužnom pažnjom, između ostalog, ako prije početka rada pregleda mjesto rada te o uočenim nedostacima izvijesti poslodavca ili njegovog ovlaštenika te ako odmah obavijesti poslodavca o svakoj situaciji koju smatra značajnim i izravnim rizikom za sigurnost i zdravlje, o nepostojanju ili nedostatku uputa za takvu situaciju, kao i o bilo kojem uočenom nedostatku u organiziranju i provedbi zaštite na radu (čl. 68. st. 2. ZZR-a).

22. S obzirom da se predmetni štetni događaj dogodio dok se tužiteljica, nakon izlaska iz noćne smjene, nogostupom kretala od glavne porte prema parkiralištu poslodavca, odnosno u tvorničkom krugu poslodavca, isti je bio dužan osigurati da taj prostor bude adekvatno osvijetljen i siguran za prolaz. Navedeno je u konkretnom slučaju izostalo, jer se svijetlo nalazilo u drvetu zbog čega je taj prostor bio slabo osvijetljen. S druge, pak, strane tužiteljica predmetne zgode nije postupala dužnom pažnjom, budući se kretala putem kojim prolazi svaki dan te joj je trebalo biti poznato da se na tom putu nalazi parking kugla, i da joj se naočale uslijed korištenja zaštitne maske mogu zamagliti.

23. Slijedom navedenog, tužiteljica je sukladno čl. 1106. u svezi s čl. 1092. ZOO-a suodgovorna nastanku štete u omjeru od 30%, dok je u ostalih 70% odgovornost tuženika koja je objektivna.

24. Nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka dr. Božidara Šebečića od 3. studenog 2024. utvrđeno je da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila natučenje glave, natučenje lijevog ručnog zgloba i natučenje desnog koljena. Radi se o lakim tjelesnim ozljedama (tjelesna ozljeda). Liječena je mirovanjem i analgeticima. U spis je priložen samo jedan nalaz iz Hitne kirurške ambulante OB Sveti Duh. Kod otpusta joj je preporučena kontrola kod svog liječnika. Zbog zadobivenih ozljeda kod tužiteljice je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja. Po završetku liječenja kod tužiteljice nisu zaostale trajne posljedice koje bi dovele do smanjenja životne aktivnosti. Tužiteljica je zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja trpjela fizičke bolove jačeg intenziteta jedan dan, srednjeg intenziteta 2 dana i manjeg intenziteta 10 dana kumulativno. Tužiteljica je trpjela neugodnosti zbog pregleda, Rtg slikanja, potrebe mirovanja bez gledanja televizije, čitanja. Tužiteljica je trpjela primarni strah jačeg intenziteta kratkotrajno u trenutku štetnog događaja. U nastavku liječenja trpjela je sekundarni strah (zabrinutost za zdravlje i ishod liječenja) srednjeg intenziteta 2 dana, manjeg intenziteta 5 dana kumulativno. Tuđa pomoć u opsegu od 2 sata dnevno bila joj je potrebna 3 dana za obavljanje težih kućnih poslova, za nabavku i pripremu hrane i sl. Liječenje tužiteljice je završeno 2-3 tjedna nakon ozljeđivanja

25. Navedenom nalazu i mišljenju stranke nisu prigovarale, te ga je prihvatio i ovaj sud kao stručan i objektivan.

26. Prema mišljenju ovog suda, a na temelju provedenih dokaza, sud je utvrdio kako je tužiteljici u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti, i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, sukladno odredbi čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05. i 41/08., dalje u tekstu: ZOO-a) čime joj je prouzročena neimovinska šteta iz čl. 1046. ZOO-a, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. ZOO-a. Naime, u ovoj pravnoj stvari došlo je do kumulacije nekoliko povreda prava osobnosti (prava na tjelesno i duševno zdravlje), a obzirom na činjenicu povezanosti (isprepletenosti) oblika tih povreda sud smatra da je opravdano dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve povrede.

27. Odlučujući o visini pravične novčane naknade sud je uzeo u obzir jačinu i trajanje pretrpljenih fizičkih boli te intenzitet i opseg pretrpljenog straha, a što opravdava dosudu pravične novčane naknade u iznosu od 1.000,00 eur.

28. Budući je utvrđena suodgovornost tužiteljice u omjeru od 30% navedeni iznos razmjerno je umanjen, pa istoj s naslova neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 700,00 eur.

29. Odredbom čl. 1103. ZOO-a propisano je da obveza pravične novčane naknade (neimovinske štete) dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Budući da je liječenje tužiteljice prema nalazu i mišljenju završeno 2 do 3 tjedna nakon ozljeđivanja, a što je bilo 30. listopada 2020., dakle prije podnošenja Odštetnog zahtjeva 1. travnja 2021. istoj su zatezne kamate na iznos od 700,00 eur dosuđene od 1. travnja 2021. pa do isplate.

30. Temeljem odredbe čl. 1095. st. 1. i čl. 1089. st. 2. ZOO-a tužiteljici za 6 sati potrebne tuđe pomoći i njege pripada pravična novčana naknada. Kako cijena tuđe pomoći i njege svakako nije manja od 3,32 eur po satu, tužiteljici, a nakon uračunavanja doprinosa odgovornosti od 30%, pripada pravo na tu naknadu u iznosu od 13,94 eur.

31. Troškovi tuđe pomoći i njege predstavljaju imovinsku nenovčanu štetu, na koju oštećeniku pripada pravo na zatezne kamate od dana njezinog nastanka (čl. 1086. ZOO-a), odnosno vrijeme kada je ta pomoć pružena, pa tužiteljica na iznos od 13,94 eur ima pravo na zatezne kamate tekuće od podnošenja Odštetnog zahtjeva od 1. travnja 2021. pa do isplate.

32. Slijedom svega navedenog, tužiteljici je na ime naknade neimovinske štete i tuđe pomoći i njege valjalo dosuditi iznos od 713,94 eur sa zateznim kamatama tekućim od 1. travnja 2021. pa do isplate, pa je odlučeno kao pod točkom I. izreke.

33. U preostalom dijelu zahtjev tužiteljice za naknadom neimovinske štete i tuđe pomoći i njege u iznosu od 1.105,98 eur sa zatraženim kamatama nije osnovan.

34. Tužiteljica nije dokazala niti visinu štete za uništene naočale u zatraženom iznosu od 500,00 eur, pa ni taj dio njezinog tužbenog zahtjeva nije osnovan.

35. Slijedom navedenog, zahtjev tužiteljice za naknadom štete u preostalom dijelu u iznosu od 1.605,98 eur sa zatraženim kamatama valjalo je odbiti kao pod točkom II. izreke.

36. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. i čl. 155. ZPP-a. Sukladno čl. 154. st. 2. ZPP-a ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

37. Tužiteljici su kao potrebni dosuđeni troškovi sastava tužbe (100 bodova prema Tbr. 32/1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika /"Narodne novine", broj: 138/23., dalje u tekstu: OT/23), sastava podneska od 11. studenog 2024. (100 bodova prema Tbr. 8/1. OT/23), sastava podneska od 24. ožujka 2022. (25 bodova prema Tbr. 8/3 OT/23), te pristupa na ročište 3. veljače 2022., 1. rujna 2022., 7. studenog 2022., 16. svibnja 2024. i 19. prosinca 2024. (po 100 bodova prema Tbr. 9/1 OT/23), što uz vrijednost boda od 2,00 eur i PDV od 25% iznosi 1.812,50 eur. 38. Tužiteljici nisu priznati troškovi sastava podnesaka od 27. rujna 2024. jer isti nije bili potrebni u smislu čl. 155. st. 1. ZPP-a.

39. S obzirom na navedeno, a imajući u vidu da je tužiteljica uspjela u sporu u omjeru od 70%, a tuženik u omjeru od 30%, a uvažavajući odredbu čl. 154. st. 2. ZPP- a prema kojoj se omjer uspjeha u parnici ocjenjuje prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva, sud je ocijenio da je tuženik dužan tužiteljici u omjeru od 40% naknaditi troškove, a što iznosi 725,00 eur. Navedenom iznosu valjalo je pribrojati troškove medicinskog vještačenja u iznosu od 199,08 eur, slijedom čega je naloženo tuženiku naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 924,08 eur sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate. Stoga je odlučeno kao pod točkom III. izreke presude.

40. Zahtjev tužiteljice za naknadom troškova parničnog postupka u preostalom dijelu u iznosu od 1.150,00 eur sa zatraženim kamatama, odbijen je kao pod točkom IV. izreke.

41. Slijedom svega navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 30. prosinca 2024.

Sutkinja:

Ruža Garac

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana.

DNA:

1. pun. tužiteljice

2. tuženiku