REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu,

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

P-795/2014-61

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu toga suda Hrvoju Lukšiću kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB 84397956623, protiv tuženika EUROHERC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB 22694857747, koga zastupa Davor Bubalo, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 282, radi isplate 4.449,49 eur/ 33.524,65 kn, nakon održane i zaključene glavne rasprave dana 9. prosinca 2024. u nazočnosti punomoćnika stranaka, s objavom dana 30. prosinca 2024.,

p r e s u d i o  j e

1. Odbija se tuženi zahtjev

I. Nalaže se tuženiku EUROHERC OSIGURANJE d.d., Ulica grada Vukovara 282, Zagreb da tužitelju HZMO iz Zagreba, A. Mihanovića 3, isplati iznos od 4.443,11 eur/33.524,65 kn uz pripadajuću zateznu kamatu tekuću od podnošenja tužbe pa do isplate prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, sve do isplate, te nadoknaditi parnične troškove, sve u roku od 8 dana.

II. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi parnični trošak u iznosu od 3.132,01 eur zajedno sa zateznom kamatom tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena u roku od 15 dana.

III Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadu troškova postupka u iznosu od 1.062,50 eur, uvećano za zatezne kamate tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena u roku od 15.

Obrazloženje

1. Tužbom od dana 03. travnja 2014. tužitelj je pokrenuo parnični postupak i predložio da sud nakon provedenog postupka usvoji tužbeni zahtjev, te tuženika obveže na plaćanje iznosa od 33.524, 65 kn uz pripadajuću zateznu kamatu tekuću od podnošenja tužbe pa do isplate.

2. U tužbi navodi da je osiguranik tužitelja EI povrijeđen u prometnoj nesreći koja se je dogodila 24. veljače 2006. koju je skrivio BI PI upravljajući osobnim automobilom reg. oznaka [registarska oznaka] u vlasništvu PI koje je u vrijeme navedene nesreće bilo osigurano kod tuženika temeljem police broj [broj police], te je protiv istoga pokrenut prekršajni postupak pred Prekršajnim sudom u Slunju koji je obustavljen radi zastare vođenja prekršajnog postupka,kao i da je radi ozljeda zadobivenih u gore navedenoj prometnoj nezgodi u omjeru od 80% osiguraniku HZMO OI priznato je pravo na invalidsku mirovinu, dok je 20% uzrok invalidnosti bolest.

3.Nadalje, tužitelj u tužbi navodi da ja isplatom invalidske mirovine svom osiguraniku OI HZMO trpi štetu koja za razdoblje od 06. studenog 2009. do 31. prosinca 2013. iznosi 33.524,65 kn stoje 80% od razmjernog iznosa invalidske mirovine isplaćene u navedenom periodu i dostavio obračun ukupne štete i razmjernog dijela iz kojeg je vidljiv matematički obračun visine tužbenog zahtjeva, time da je tužitelj uz tužbu dostavio kopiju Rješenja Prekršajnog suda u Slunju broj II-88/06 od 04. ožujka 2008. (list 2 spisa), kopiju Izvješća Policijske postaje Slunj od 28. veljače 2006 (list 3 spisa), kopiju Rješenje HZMO broj 244868 od 18. siječnja 2010. (list 4-8 spisa), kopiju Mišljenja stručnog povjerenstva za reviziju Nalaza i mišljenja o invalidnosti (list 8-13 spisa), opiju Prijava o ozljedi na radu (list 11-14-spisa) kao i kopiju Izračuna naknade štete (list 15-17 spisa).

4. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava osnovu i visinu tužbe, te je naveo da se u konkretnom slučaju treba primijeniti čl. 27. Zakon o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05, 36/09 i 78/09.), osporava visinu tužbenog zahtjeva te ističe da obveza tuženika kao društva za osiguranje postoji samo onda ukoliko bi razmjerni iznos isplaćene mirovine bio veći od razmjernog iznosa mirovine utvrđene za slučaj umirovljena osiguranika tužitelja zbog povrede na radu.

5. Isto tako, tuženik je svom odgovoru na tužbu naveo da osporava postojanje odgovornosti tuženika navodeći da nema nikakvog dokaza o odgovornosti tuženikovog osiguranika za nastanak nesreće, te postojanje uzročno posljedične veze između umirovljenja osiguranika tužitelja i predmetne prometne nesreće.

6. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava točnost i istinitost činjenica navedenih u rješenju kojim se kod osiguranika tužitelja utvrđuje profesionalna nesposobnost za rad, a posebno da bi posljedice prometne nesreće utjecale na njegovu nesposobnosti u omjeru od 80%, te osporava točnost i istinitost obračuna tužitelja u svezi s navedenim isplatama mirovine i ističe prigovor zastare i prigovor promašene pasivne legitimacije.

7. Podneskom od 8. kolovoza 2014. (list 25 spisa) tužitelj potražuje naknadu štete za razdoblje od 3. travnja 2011. do 31. prosinca 2013. u razmjernom iznosu od 5.356,87 kn (80% s osnove ozljede na radu odnosno predmetne prometne nezgode), time da se tuženik protivio djelomičnom povlačenju tužbe, slijedm čega se popstupak vodio radi isplate tražbine kako je to tužitelj tražio u tužbi,a koju je isplati svom osiguraniku EI po osnovi priznate invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, osporio navode iz odgovora na tužbu tuženika, te dostavio sudsku praksu za koju smatra da dokazuje njegove navode, i to kopiju presude Trgovačkog suda u Zagrebu, broj P-3835/11 od dana 3. travnja 2013. (list 30-31 spisa), Trgovačkog suda u Zagrebu, broj P-7539/2011 od 17.srpnja 2014. (list 32-34 spisa), presude Trgovačkog suda u Zagrebu, broj P-2427/2013 od 1. srpnja 2014. ( list 35-36 spisa), presude Trgovačkog suda u Zagrebu, broj P-218/2014 od 1. srpnja 2014. (list 37-39 spisa), presude Trgovačkog suda u Zagrebu, broj P-3080/2013 od 03. lipnja 2014 (list 40-42 spisa), presude Trgovačkog suda u Zagrebu, broj P-2976-13 od 9. lipnja 2014. (list 43-45 spisa), presude Trgovačkog suda u Zagrebu, Stalna služba u Karlovcu, broj P-1735/13 od 28. veljače 2014. (list 46-49 spisa), presude Trgovačkog suda u Zagrebu, broj P-5791/11 od 14. veljače 2013. (list 50-52 spisa), presude Trgovačkog suda u Zagrebu, broj P-5556/11 od 30. travnja 2013. (list 53-55 spisa), presude Trgovačkog suda u Zagrebu, broj P-2512/13 od 22. svibnja 2014. (list 56-58 spisa), presude Trgovačkog suda u Zagrebu, broj P-4958/11 od 28. studenog 2013. (list 59- 60 spisa) kao i presude VTS RH broj PŽ-7691/10 od 18. ožujka 2014. (list 61-63 spisa).

8. Tužitelj se u podnesku od dana 23. lipnja 2015. dodatno očitovao na navode tuženika, te dostavio daljnju sudsku praksu, za koju smatra da dokazuje njegove navode, te se dodatno očitovao u podnesku od dan 17. kolovoza 2015. i dostavio daljnju sudsku praksu, kao i uz podnesak od dana 30. svibnja 2017.

9. Isto tako, tuženik je tijekom postupka dostavio pisano očitovanje kojim je osporio navode tuženika, te dostavio sudsku praksu kojom dokazuje svoje navode.

10. Tuženik je nakon izvođenja dokaza vještačenjem dana 19. prosinca 2023. dostavio svoje pisano očitovanje, te predložo da se vještaci pozovu radi usmenog iznošenja Nalaza i mišljenja, kao i radi odgovora na potavljena pitanja tuženika.

11. Tuženik je uz podnesak od dana 26. siječnja 2023. dostavio kopiju Nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke, kao i vještaka financijske struke, iz postupka koji se vodio pred Trgovačkim sudom u Osijeku, pod brojem P-161/2021 (list 327-348 spisa),te je u podnesku od dana 7. listopada 2024. naveo pitanja na koja bi vještaci trebali odgovoriti.

12. Tijekom dokaznog postupka sud je izvrši uvid u dokumentaciju koju su stranke dostavile, dostavljenu sudsku praksu, izveden je dokaz saslušanjem svjedoka EI, te je izveo dokaz medicinskim vještačenjem.

13. Sud je izveo dokaz saslušanjem svjedoka EI kao svjedoka,nakon čega je tuženik priznao krivnju svog osiguranika za nastanak štetnog događaja, a ostao kod osporavanja uzročno posljedične veze štetnog događaja i posljedica koje su nastale kod svjedoka, i predložio da se provrede medicinsko vještačenje po vještaku kirurgu, neurologu i vještaku medicine rada, a što je tijekom postupka i izvedeno.

14. Radi utvrđenja postojanja uzročno posljedične veze između ozljeda koje zadobio osiguranik tužitelja u predmetnoj prometnoj nezgodi i njegova umirovljenja, sud je na prijedlog tuženika proveo medicinsko vještačenje, te je rješenjem od dana 13. travnja 2022. odredio zadatak vještaka, kao i osobe koje će izvesti taj dokaz.

15. Iz navoda Nalaza i mišljenja vještaka (list 288-295 spisa) prof. dr.sc. spec. Kirurga i EIL, specijaliste neurologa proizlazi da postoji uzročno- posljedična veza između predmetnog štetnog događaja i posljedica koje su zaostale kod oštećenog, time da je i vještak spec.med.rada u svom Mišljenju naveo da smatra da je ozljeda vratne kralježnice i posljedica iste navedena kao prva bolest koje su trajno utjecale na smanjenje radne sposobnosti osiguranika tužitelja OI, nepobitno je da postoji uzročno-posljedična veza između štetnog događaja od 24. veljače 2006. i posljedica koje su zaostale kod oštećenog, te se usaglasio s mišljenjem druga dva vještaka (list 307 spisa).

16. Na ročištu održanom dana 9. prosinca 2024. vještaci Žarko Rašić i vještak Damir Vodopivec usmeno su obrazložili svoje Nalaze.

17. Iz iskaza vjeptaka Žarko Rašić proizlazi da je vještak u svom Nalazu naveo da se kod osiguranika tužitelja radilo o istegnuću mišića vratne kralježnice što predstavlja laku tjelesnu ozljedu, te da se u dijagnozama koje su navedene prilikom pregleda kod liječnika vještaka radi radi o dijagnozama koje su vezane za degenerativne promjene kako vratnog tako i slabinskog dijela kralježnice.

18. Iz iskaza vještaka Damir Vodopivec proizlazi da postoji uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i umirovljenja osiguranika tužitelja, ali da uzrok umirovljenja nije isključivo vezan za štetni događaj. Kao što je prethodni vještak naveo, a što je i vidljivo iz priloženih nalaza dijagnostičkih pretraga i ranije su postojale degenerativne promjene, samo što je u štetnom događaju došlo do pogoršanja stanja vratne kralježnice, te da bi po njegovom mišljenju ranije bolesti bile uzrok umirovljenja sa 50%, a štetni događaj, odnosno ozljeda na radu 50%.

19. Nakon iskaza vještaka tužena strana je predložila novo vještačenje, time da je sud raspravim rješenjem odbio prijedlog tuženika, obzirom da sud smatra da su vještaci sačinili nalaz i mišljenje u skladu s pravilima struke te da su usmeno na ročištu razjasnili sporna pitanja i dodatno usmeno obrazložili pisani nalaz i mišljenje te su sačinili nalaz i mišljenje u skladu s rješenjem suda kojim se određeno izvođenje vještačenja po navedenim vještacima.

20. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

21. Nije sporno da je osiguranik tužitelja EI ozlijeđen u prometnoj nesreći koja se dogodila dana 24. veljače 2006. kao suvozač u osobnom automobilu reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao BI i koje je u vrijeme prometne nesreće bilo osigurano kod tuženika.

22. Iz izvješća MUP-a Policijske uprave Karlovačke PP Slunj od 28. veljače 2006. je razvidno da je do nesreće došlo zbog toga što vozač BI nije prilagodio brzinu kretanja svog vozila osobinama i stanju ceste (zavoj) te atmosferskim prilikama (snijeg, mokar kolnik) uslijed čega je došlo do zanošenja vozila nakon čega je on izgubio nadzor nad upravljačem vozila i prešao na prometni trak namijenjen prometu vozila iz suprotnog smjera kojom prilikom je udario u zaštitnu metalnu ogradu, te da je nadležna Policijska uprava protiv istog podnijela zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka pred Prekršajnim sudom u Slunju.

23. Iz rješenja Prekršajnog suda u Slunju poslovni broj II 88/06. od 4. ožujka 2008. je razvidno da je protiv istoga obustavljen prekršajni postupak zbog nastupanja zastare. Iz navedenog je razvidno da je predmetnu prometnu nesreću skrivio osiguranik tuženika koji je upravljao navedenim vozilom, pa je sud ocijenio neosnovanim navode tuženika da nije dokazana njegova odgovornost.

24. Nesporno je da je tužitelj svom osiguraniku EI priznao pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad koja je nastupila zbog bolesti 20% i ozljede na radu 80% rješenjem HZMO br. 244868 od 18. siječnja 2010. te da je svom osiguraniku za razdoblje od 6. studenog 2009. do 31. prosinca 2013. isplažen iznos od 93.876,44 kn (list 16 spisa) time da je razmjerni dio mirovine 38.655,00 kn, time da tužitelj potražuje iznos od 33.524,65 kn.

25. Sud je ocijenio neosnovanim navode tuženika da obračuni isplaćene mirovine nisu dokaz da je tužitelj mirovinu doista i isplatio iz razloga što obračuni isplaćene invalidske mirovine imaju značenje javne isprave u smislu čl. 159 st. 1 i 2. Zakona o općem i upravnom postupku (NN broj 47/09.) i kao takvi dokazuju istinitost onoga što se u njima potvrđuje ili određuje sukladno čl. 230. st. 1. ZPP-a, time da je tuženik smatrao da je u slučaju prijepora oko visine tužbenog zahtjeva tužitelj trebao predložiti izvođenje vještačenja po vještaku financijske struke.

26. Na temelju rezultata ovako provedenog dokaznog postupka, svakog dokaza pojedinačno i svih dokaza zajedno sud je došao do uvjerenja da je tužbeni zahtjev nije osnovan pa je presudio kao u izreci presude sukladno čl. 27 Zakona o osnovnim osiguranjima u prometu.

27. Predmet spora je zahtjev za naknadu štete koja je tužitelju nastala isplatama invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad njegovu osiguraniku TI za razdoblje od 06. studenog 2009. do 31. prosinca 2013. iznosi 33.524,65 kn što je 80% od razmjernog iznosa invalidske mirovine isplaćene u navedenom periodu.

28. Prema izmijenjenom shvaćanju Visokog Trgovačkog suda Republike Hrvatske prihvaćenom na općoj sjednici Odjela trgovačkih i ostalih sporova od 9. lipnja 2022., u sporu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje protiv društva za osiguranje radi naknade štete nastale isplatom invalidske ili obiteljske mirovine koju je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje isplatio svome osiguraniku, odnosno članovima osiguranikove obitelji, primjenjuje se Zakon o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, broj: 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14, dalje: ZOOP).

29. U smislu odredbe članka 27. stavka 3. ZOOP-a, tuženik kao osiguravatelj štetnika odgovara samo za naknadu razmjernog iznosa mirovine u vidu razlike između mirovine koju je tužitelj priznao pravomoćnim rješenjem osiguraniku EI i one koja bi bila priznata u slučaju ozljede na radu.

30. Prema pravnom shvaćanju zauzetom na sjednici Odjela trgovačkih i ostalih sporova Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske održanoj 9. lipnja 2022., a sve nakon pravnog shvaćanja izraženog u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske, u sporu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje protiv društva za osiguranje radi naknade štete nastale isplatom invalidske ili obiteljske mirovine koju je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje isplatio svom osiguraniku odnosno članovima osiguranikove obitelji primjenjuje se Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u trenutku isplate mirovine Prema odredbi članka 27. ZOOP-a („Narodne novine“ broj: 51/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14) društvo za osiguranje obvezno je zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenoga, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju. Stvarnom štetom u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji. Razmjerni iznos mirovine određuje se prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu.

31. Iz spisa proizlazi da tužitelj traži isplatu 80% od punog iznosa invalidske mirovine koju navodi da je isplatio svom osiguraniku, cijeneći da je uzrok umirovljenja ozljeda iz prometne nesreće u tom omjeru.

32. Sud smatra da je na tužitelju, a ne na tuženiku, bio teret dokazivanja da iznos naknade štete koji potražuje u ovoj pravnoj stvari odgovara razmjernom iznosu invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad za koji postoji tuženikova odgovornost, a koji je određen odredbom članka 27. stavka 3. ZOOP-a. Tuženik stoga nije bio dužan istaknuti prigovor ograničene odgovornosti, već sam zakon – odredba članka 27. stavak 3. ZOOP-a, daje tužitelju za pravo zahtijevati od tuženika isplatu nastale štete i to samo u razmjernom dijelu. Zato je visinu toga razmjernog dijela kao bitan element tuženikove odštetne odgovornosti bio dužan dokazati tužitelj (članak 219. stavak 1. ZPP-a), time da je takvo promišljanje u skladu sa shvaćanjem Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske suda (Pž-1556/2024-2 od 21. kolovoza 2024.)

33. Tužitelj u postupku nije predložio izvesti adekvatne dokaze na te okolnosti, stoga je sud primjenom pravila o teretu dokazivanja (članak 221a u vezi s člankom 219. stavak 1. ZPP-a), odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.

34. Temeljem odredbe čl. 154. i 155. st 1. ZPP-a, "Narodne novine" br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022) Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/2023), te je tuženiku priznat priznat trošak sastva odgovor na tužbu od 10. svibnja 2014. (Tbr. 8 toč 1) 200,00 eur, trošak pristupa na ročište dana 08. srpnja 2015. (Tbr. 9 Toč. 1.) 150,00 eur, trošak pristupa na ročište dana 26. kolovoza 2015. (Tbr. 9 Toč. 1.) 200,00 eur, trošak pristupa na ročište dana 25. svibnja 2017. (Tbr. 9 Toč. 1.) 200,00 eur, trošak pristupa na ročište dana 23. siječnja 2023. (Tbr. 9 Toč. 1.) 200,00 eur, trošak sastava podneska od 26. siječnja 2023, kojim se tuženik očitovao na navode Nalaza i mišljenja vještaka (Tbr. 8 toč 1) 200,00 eur, trošak sastava podneska od 05. listopada 2024 kojim se tuženik očitovao na navode Nalaza i mišljenja vještaka 200,00 eur, trošak pristupa na ročište dana (Tbr. 9 Toč. 1.) 09. prosinca 2024. 200,00 eur, Ukupno 1.550,00 eur, uvećano za pripadajući PDV u visini od 25%, 387,50 eur, ukupno 1.937,50 eur, kao i troškovi vještačenja 1.194,51 eur, sveukupno 3.132,01 eur, slijedom čega je odlučeno kao pod toč. II izreke.

35. Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadu troškova postupka za sastav podneska od dana 24. svibnja 2017. obzirom da u spisu ne prileži podnesak s tim danom 200,00 eur, podneska od dana 23. listopada 2019, kojim je tuženik požurivao provođenje vještačenje 50,00 eur, trošak podneska od dana 07. studenog 2020., kojim je tuženik požurivao provođenje vještačenja 200,00 eur, trošak sastava podneska od dana 19. prosinca 2022. kojim je tuženik dostavio očitovanje vezano za primjenu prava 200,00 eur, kao i za sastav podneska od dana 17. rujna 2024. podnesak kojim je tuženik izvijestio sud da nije u mogućnosti pristupiti na ročište 200,00 eur, obzirom da sud smatra da nisu bilu nužni za vođenje postupka 850 eur, uvećano za pripadajući PDV 25%, odnosno 212,25 eur, sveukupno 1.062,50 eur, slijedom čega je odlučeno kao pod toč. III izreke.

U Zagrebu, 30. prosinca 2024

Sudac

Hrvoje Lukšić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 dana od dana kada se smatra da je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 8 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), koja se podnosi putem ovog suda (elektronički, putem informacijskog sustava e-Komunikacija ovog suda, ako su podnositelji odvjetnici i pravne osobe, a fizičkom predajom podneska putem pošte ili u sudskoj pisarnici ako su podnositelji fizičke osobe).

DNA

HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB 84397956623

EUROHERC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB 22694857747 po odvjetniku Davoru Bubalo