P-2821/2022

-

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U STAROM GRADU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, po sucu Jadranki Jeličić, u pravnoj stvari tužitelja ĆĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Andri Dubokoviću, odvjetniku iz Jelse, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB:52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjet- ništvu u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 04. 12. 2024., u nazočnosti tužitelja i njegovog punomoćnika, a nenazočnosti uredno pozvanog zamjenika ODO u Splitu, objavio je dana 30. prosinca 2024. i

p r e s u d i o  j e

I/ Utvrđuje se da je tužitelj ĆĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik u cijelosti na nekretnini oznake č. zem. [katastarska čestica] z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa je slijedom naprijed utvrđenog, ovlašten tužitelj temeljem ove presude zatražiti i postići upis uknjižbe svoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Starom Gradu, brišući isto pravo sa imena Opća narodna imovina – Mjesni narodni odbor Vrboska, odnosno tužene Republike Hrvatske u cijelosti.

II/ Tužena RH, OIB:52634238587, je dužna naknaditi tužitelju parnični trošak u visini od 7.813,78 EUR-a (sedamtisućaosamstotrinaesteuraisedamdesetosamcenti), u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Tužitelj je po punomoćniku dana 14.01.2022. godine podnio ovom sudu tužbu protiv tužene Republike Hrvatske, radi utvrđenja prava vlasništva na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a kao pravni osnov stjecanja naveo kupoprodaju (derivativno stjecanje) ĆĐ, prednika tužitelja 1910. godine od bivše Općine Vrboska, podredno dosjedanje putem svojih pravnih prednika.

2. Tužena Republika Hrvatska je osporila tužbeni zahtjev jer tužitelj nije dostavio dokaz svoje aktivne legitimacije, kao ni dokaze iz kojeg bi proizlazilo da je njegov pravni prednik doista kupio predmetnu nekretninu, ali je prethodno osporila postojanje procesnih pretpostavki za dopustivost tužbe, jer tužitelj unatoč uputi ODO u Splitu, u postupku mirnog rješenja spora nije pokrenuo izvanparnični postupak osiguranja dokaza.

3. Sud je rješenjem od 19.04.2022. odbacio tužbu, a koje rješenje je povodom žalbe tužitelja ukinuto rješenjem Županijskog suda u Puli, Gž.-713/2022 od 28.06.2022., a predmet vraćen na daljnje postupanje.

4. U nastavku postupka, sud je proveo sve predložene dokaze, pa tako: pregle- dao zemljišno knjižni izvadak za z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 6), pročitao prijepis posjedovnog lista br. 60 k. o. [katastarska općina] od 21.03.2021. (list 10), od Ureda za katastar, pribavio i pročitao povijest promjena na č. zem. [katastarska čestica], Klasa:930-04/22-05/116, Urbroj:541-28-05/5.-22-2 od 6.10.2022. (list 71), te pregledao orto foto snimak (list 16 i 142).

Sud je pregledao dokumentaciju bivšeg Općinskog upraviteljstva u Vrboskoj, pa tako:

- prijepis "Popisa iznosa utjeranih u naslov predujma..prvog obroka na predjelu Zaglav " iz 1910. (list 12 i 17),

- Zapisnik sa sjednice Obćinskog vijeća Vrboska od 13.06.1910 (list 13 i 81-89),

- Oglas br. 1815, od 11.12.1915. (list 14),

potom dokument bivše Mjesne zajednice Vrboska, nazvan: Zapisnik sa sjednice savjeta Mjesne zajednice Vrboska od 19.08.1966. (list 80), i bivše Skupštine općine Hvar, Ureda za katastar, pod nazivom: „Popis parcela, dijela šume Zaglav, za koje se traži priznanje vlasnosti sadašnjim posjednicima“ uz plan parcelacije, iz kolovoza 1967., u rukopisu (list 54 do 58) i dopunjen, pisan pisaćim strojem (list 81 do 90). Na ročištu dana 12.10.2022. je pregledana zemljišna knjiga k. o. [katastarska općina], i to z. ul. [broj ZK uloška] (list 61), te iz Zbirke isprava (koja je sastavni dio zemljišne knjige) pribavljen i pročitan Prijavni list br. 239/59 pod Z.325/59 (list 63 do 70), te saslušani svjedoci ZĐ sin Ć (list 76) i ĐĐ pok. Z (list 77).

Kako tuženik na ročište nije pristupao, a smatrajući da bi utvrđeno činjenično stanje bilo dostatno za mirno rješenje spora, isključivo zbog činjenice da se u konkretnom slučaju radi o već formiranoj katastarskoj čestici (a ne točno određenom dijelu č. zem. [katastarska čestica]), sud je pozvao tuženika da se radi smanjenja troškova postupka očituje o potrebi očevida, pa kako je podneskom od 23.12.2022., zamjenik ODO inzistirao na identifikaciji po vještaku mjerniku, proveo očevid na predmetnoj nekretnini dana 15.05.2024. (list 110), pročitao Zapisnik o očevidu i pregledao očevidnu skicu (list 112), pročitao nalaz vještaka Petra Garmaza (list 115), naročito skicu mjesta spora (list 117) i pregledao fotografije (list 118 i 119), saslušao svjedoka ŽĐ pok. Đ (list 137), te na okolnost rodoslovlja u obitelji ĆĐ saslušao tužitelja ĆĐ (list 138).

5. Tužbeni zahtjev tužitelja je pravno osnovan.

6. Prema zemljišnoknjižnom izvatku, č. zem. [katastarska čestica] je u z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana kao šuma površine 2384 m², pri čemu se u vlastovnici kao vlasnik vodi "OPĆA NARODNA IMOVINA – MJESNI NARODNI ODBOR VRBOSKA.

7. Tužena je pasivno legitimirana, jer je izvanknjižno vlasništvo na šumskom zemljištu u društvenom vlasništvu stekla po odredbi čl 16. Zakona o šumama (NN: 52/90), i to u momentu stupanja na snagu tog zakona.

8. Položaj č. zem. [katastarska čestica] u prostoru se vidi u orto foto snimku (list 16 i 142), iden- tificiran je na očevidu i prikazan u situaciji vještaka mjernika Garmaza, a položaj te nekretnine u odnosu na druge čestice, prikazan u Prepisu katastarskog plana od 19.11.1959. koji je priložen uz prijavni list u Zbirci isprava pod Z-325/59 (list 69) i uz Popis, koji je sastavni dio Zapisnika od 19.08.1966. (list 90),

9. Pregledom zemljišne knjige, utvrđeno je da se č. zem. [katastarska čestica] nastala cijepa- njem po prijavnom listu br. 235/59, od č. zem. [katastarska čestica] u površini od 1484330 m² „na traženje NOO Hvar u svrhu parcelacije za izgradnju stambenih zgrada“, pa su nastale podčestice: od 809/13 do 809/48, te č. zem. [katastarska čestica], pri čemu se uz pojedine katastarske čestice nalaze upisani stvarni posjednici, pa je tako uz č. zem. [katastarska čestica], u površini od 2384 m², nalazi upisan VĐ pok. ĆĐ (otac tužitelja). U napomeni geometra stoji i „da su granice već bile postavljene (što ukazuje na istinitost iskaza svjedoka, da su u naravi postavljene kamene oznake pri stupanju u posjed), da su u naravi određene, kao i da su mjerenju prisustvovali predstavnik NOO i vlasnici pojedinih parcela, pri čemu spora nije bilo, a da se Općina povećala za 1010 m² uslijed povećanja morske obale“ Nedvojbeno je utvrđeno da se na prijavnom listu nalazio potpis većine posjednika, između kojih je i VĐ.

10. Kao posjednik predmetne nekretnine se u PL 60 k. o. [katastarska općina], vodi se VĐ za cijelo, a prema povijesti promjena, VĐ pok. ĆĐ je bio upisan i pri reviziji 1953 godine, iako je ta nekretnina formirana tek spiskom promjena 2/60 za 1960-tu godinu. Prilikom popisa nekretnina iz 1986. za k. o. [katastarska općina], u posjedovnom listu br. 60 k. o. [katastarska općina] je i dalje upisan VĐ pok. ĆĐ, pa je očito da se u sva tri slučaja radi o ocu tužitelja, jer se ne spominje niti jedno rješenje o nasljeđivanju, a prema iskazu tužitelja, njegov otac je rođen 1899., umro 2002. što znači, premlad da bi 1910 bio „gospodar kuće“ i kupac, ali dovoljno star da bi kao „gospodar kuće“ bio samostalan posjednik pri reviziji 1953. ili novom popisu 1986. Iz iskaza svih saslušanih svjedoka, kao i iskaza tužitelja, proizlazi da su se i otac i djed tužitelja zvali ĆĐ.

11. Svjedok ZĐ, sin Ć, star 63 godine, sve o zemljištu na predjelu zv. „Zaglav“ zna iz priča u vlastitoj obitelji, jer je i njegov djed sa očeve strane MĐ kupio 1910. godine, kao glava obitelji, jednu nekretninu od Općine Vrboska, ali je umjesto u ratama, odjednom isplatio čitav iznos. Zbog sudskog postupka koji su vodili protiv tuženika, prikupljao je dokumentaciju i raspolaže podacima, prema kojima se svi kupci nalaze na popisu iz 1910 godine. Prema predaji, nekretnine su u naravi označene i podijeljene, ali se ljudi, iako su zemlju isplatili, na nju se nisu mogli uknjižiti jer čestice nisu bile formirane, sve do 1959., kada je zapadno od hotela Madeire, bivša Poštanska štedionica iz Krivaja, odlučila izgraditi svoje vikend naselje. Tek tada se pristupilo cijepanju č. zem. [katastarska čestica] na podčestice, pa je formirana i predmetna nekretnina.

Naveo je da je kao dijete pomagao mjerniku Ž označavati međe postav- ljanjem kamenih zidića.

Po struci je šumar, pa zna da je na predmetnoj nekretnin i šuma, ali i da je ranije tamo bila makija, jer mu je o tome pričala njegova none. Govorila je da kada su išli čuvati stoku, da su sa kule Kaštilca mogli vidjeti sve do mora.

U [adresa] da se znalo da se 1910., zemljište komune prodavalo fizičkim oso- bama za određenu svotu novaca, kako bi se svim obiteljima osigurala zemlja za ispašu stoke (slično se radilo na području Kabla u Starom Gradu i na Pelegrinu u Hvaru). U mjestu su sve obitelji znale čiji je koji komad i nikada se nije dogodilo da bi netko tražio komad koji nije njegov, i nikada nitko unutar obitelji to nije osporavao. U odnosu na prednike tužitelja je naveo da je poznavao oca tužitelja VĐ pok. ĆĐ, koji je umro 2002. u dobi od 102 godine, brata ŠĐ koji živi u [adresa] i sestru V, koja živi u [adresa], ali mu je poznato da su oni iza smrti oca podijelilji obiteljsko imanje, pa je ŠĐ dobio staru kuću, sestra je namirena drugim nekretninama, pa je predmetna ostala u posjedu tužitelja.

Na orto foto snimci je pokazao predmetnu nekretninu kao nekretninu istočno od izgrađenih kuća i izvan građevinskog područja.

12. Svjedok ĐĐ pok. Z, star 82 godine, je naveo da on unatrag 50 godina zna gdje se nalazi nekretnina tužitelja jer i sam na udaljenosti od 100 ili 150 m prema istoku ima sličnu, da se zemljište tužitelja proteže od mora prema sjeveru, sve do državne ceste koja vodi do Solina. I on je potvrdio da se u [adresa] zna što je čije i tko je kome susjed, pa je tako nabrojio sve osobe koje drže u posjedu nekretnine između predmetne do svoje (obitelj M, potom OĐ, pa RĐ, te LĐ), a u slučaju da su neki umrli, naveo njihove nasljednike.

Govorilo se da se u vrijeme kupoprodaje Općini plaćalo u fjorinima, a da su kupljena zemljišta u prvom redu trebala poslužiti za ispašu životinja, da se ondje kupio gnoj i brale taklje za vinovu lozu, a kasnije da se brala i šuma, što znači da se to zemljište čitavo vrijeme ekonomski iskorištavalo.

Za svoju nekretninu je naveo da ju je svojevremeno od Općine kupio njegov otac zajedno sa barbom, kao jedno zemljište na predjelu Zaglav, a na koje se uknjižio nakon što je vlasništvo pravno uredio sa RH.

Suglasno ostalim svjedocima, i on je poznavao oca tužitelja, kioji je živio preko 100 godina, a umro prije 20-tak godina, te naveo da mu je poznato kako je tužitelj u dob- rim odnosima sa bratom i sestrom, pa je ovo zemljište ostalo tužitelju jer je jedini živio u [adresa].

13. Svjedok ŽĐ pok. Đ, star 73 godine, je iskazivao o položaju nekretnine u prostoru, da se zemljište pruža od državne ceste koja vodi od [adresa] do Solina, sve do mora, do uvale Vlaška. Upoznat je da je bivša općina [adresa] izvršila cijepanje nekretnine, tada neobradivog zemljišta prekrivenog makijom, da je prodavala tako podijeljene komade zemlje mještanima za ispašu, a od skupljenog novaca napravila groblje u [adresa] i popločala ulicu u Banskom dolcu, Svi prodani dijelovi zemlje su u naravi bili ograđeni suhozidima, postavljenim na istočnim i zapadnim međama, dok sjeverni suhozid ne postoji od kada je izgrađena cesta za Soline. Na spornoj nekretnini je šuma, tužitelj i njegov pok otac su ondje sjekli borove za ogrjev, kupili gnoj za u polje, te brali taklje za lozu.

14. Tužitelj ĆĐ, star 82 godine je naveo kako je predmetnu nekretninu vjerojatno kupio njegov djed ĆĐ, za kojeg ne zna kada je umro. Nekretninu je oduvijek koristio njegov otac ĆĐ, koji je rođen 1899., a umro je 2002. u 102. godini života.

Otac mu je uvijek govorio i pričao, da se radi o nekretnini koja je kupljena od bivše Općine, na kojoj se nije moglo ništa saditi, pa su šumu koristili za ogrijev. Njegovom ocu, a kasnije ni njemu, nikada nitko nije osporavao pravo vlasništva, ali se nikada nisu uknjižili.

Na terenu je njihovo zemljište oduvijek bilo označeno kamenim oznakama koje u nizu predstavljaju međe, na nekretninu se pristupa sa sjevera preko ceste koja vodi od [adresa] za Solina, a od mora sa postojeće šetnice. Nekretnina se ne nalazi u građevinskoj zoni. Sa bratom i sestrom je postigao dogovor prema kojemu je ista pripala isključivo njemu.

15. Prema odredbi čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZV), stjecanje prava vlasništva temeljem pravnog posla, promjene, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona (01.01.1997.), prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. Slijedom navedenog, a budući se radi o 1910. godini, u ovom postupku treba primijeniti pravna pravila bivšeg austrijskog Općeg građanskog zakonika (OGZ), koja se primjenjuju temeljem čl. 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine i za vrijeme neprijateljske okupacije (SL FNRJ 86/46, 105/46 i 96/47).

16. I prema pravnom pravilu paragrafa 1053 (u svezi sa paragrafom 380. i 425.) OGZ-a, za stjecanje vlasništva nekretnine putem pravnog posla je potreban pravni osnov (titulus) i zakoniti način stjecanja (modus), ali je u primjeni tih pravila sudska praksa zauzela stav da se vlasništvo nekretnine moglo steći ne samo upisom u zemljišne knjige, već i faktičkim izvršenjem pravnog posla. Dakle, i na temelju usmenog ugovora ukoliko je kupac platio kupoprodajnu cijenu, a prodavatelj predao nekretninu.

17. U postupku je utvrđeno da je pravni slijednik prodavatelja (NOO Hvar) parceli- rao 1959. godine č. zem. [katastarska čestica], ali samo zemljište južno od prometnice [adresa] – [adresa], te u postupak uključio postojeće vlasnike (ili njihove nasljednike), a iz Popisa katastra da je č. zem. [katastarska čestica] u kolovozu 1967. i dalje evidentirana kao posjed oca tužitelja za cijelo, U tom popisu su uključene i nove podčestice nastale novim cijepanjem pa tako 809/61, 809/62, 809/85, 809/93, 809/188 do 809/193., što samo ukazuje da posjed neprekidno traje.

Da su posjednici pokušali pravno srediti pitanje uknjižbe, proizlazi iz sadržaja točke 2. Zapisnika sa sjednice savjeta Mjesne zajednice Vrboska, iz kolovoza 1966, koja u cijelosti glasi: „..utvrđeni su posjednici parcela Zaglav koji su kupili ili na livel dobili parcele od bivše općine [adresa], te je donesen zaključak da se o tim okolnostima može pojedinim licima izdavati potvrde u svrhu regulisanja imovinsko pravnih odnosa na tim parcelama. Spisak je priložen zapisniku.“ Ako je taj spisak, priloženi nedatiran i dopunjen Popis (list 81), predmetna nekretnina se nalazi pod btojem 13, a kao posjednik navodi: VĐ pok. ĆĐ.

18. Ocjenjujući sve dokaze pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, sud smatra utvrđe- nim:

- da je pravni prednik i djed tužitelja VĐ kao „gospodar kuće“ jedne od 161 obitelji kupio od tadašnje Općine Vrboska dio zemljišta u Zaglavu po ponuđenoj cijeni, jer se njegovo ime nalazi u popisu iz 1910. godine, u kojemu je evidentirana uplata iznosa od 25 neke novčane jedinice (otac tužitelja je tada imao 12 godina);

- da iako postoji oglas kojima se pozivaju oni koji nisu u cijelosti isplatili svoj komad zemljišta u „Zaglavu“, da se isti ne odnosi na obitelj tužitelja;

- da je otac tužitelja od revizije 1953. evidentiran kao posjednik zemljišta u Zaglavu, koji je 1959. cijepan po postojećim oznakama na terenu na č,zem 809/41:

- da se 1966. spominje kao posjednik koji je na predjelu „Zaglav“ kupio parcelu, te se kao takav nalazi u priloženom popisu, pa predstavlja osobu kojoj se može izdati potvrda radi reguliranja imovinsko pravnih odnosa (Ugovor?);

- da je otac tužitelja na nekretnini i dalje evidentiran kao posjednik, pa tako 1986. kod novog popisa katastarskih čestica u k. o. [katastarska općina], ali i neposredno prije podnošenja tužbe.

19. Slijedom navedenog, sud smatra utvrđenim da je zemljište od kojega je kas- nije formirana č. zem. [katastarska čestica], kupio djed tužitelja od bivše općine [adresa], iako svoje pravo vlasništva na točno određenom fizičkom dijelu č. zem. [katastarska čestica] nije mogao upisati u zemljišnu knjigu, on je u skladu sa postojećom sudskom praksom, stekao pravo vlasništva faktičkim izvršenjem pravnog posla. Djeda tužitelja je naslijedio njegov otac, a ovoga tužitelj, pa je valjalo u cijelosti usvojiti tužbeni zahtjev.

20. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. ZPP-a i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN: 138/2023, dalje: Tarifa).

21. Stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci naknaditi sve troškove koji su bili potrebni za vođenje parnice, ali od podnošena tužbe, pa sud tužitelju nije obistinio iznos za radnju koja je prethodila tužbi, tim više što je VPS određen tek u tužbi, a traženo je 250 bodova.

Tužitelju pripada prema označenoj vrijednosti predmeta spora (tuženik se iscrpljivao u procesnim pretpostavkama za vođenje parničnog postupka pa je zakasnio prigovoriti na VPS):

- za sastav tužbe 500 bodova po Tbr. 7. toč. 1. Tarife,

- za žalbu na rješenje 250 bodova po Tbr. 10. toč. 5. Tarife,

- za 5 ročišta (21.09.2022., 12.10.2022., 14.12.2022, 15.05.2024. i 04.12.2024) po 500 bodova u smislu Tbr. 9. toč. 1. Tarife, što je ukupno 2500 bodova,

- za 2 odgođena ročišta (02.10.2024. i 06.11.2024.) po 50 bodova u smislu Tbr.

9. toč. 5 Tarife, što je ukupno 100 bodova,

što je ukupno 3350 bodova, a koji pomnoženi sa 2,00 EUR-a daju iznos od 6.700,00 Eur-a. Tom iznosu treba dodati 195,77 EUR-a, na ime uplaćene pristojbe tužbe, predujmljeni trošak vještačenja i očevida u ukupnom iznosu od 526,48 EUR-a, te očekivana pristojba presude u iznosu od 391,53 EUR-a, što sve zajedno iznosi 7.813,78 EUR-a, kako je to navedeno pod II/ izreke.

Sud tužitelju nije priznao traženih 250 bodova za podnesak od 04.02.2022. kojim dostavlja dokaz o pokušaju mirnog rješenja i uplate pristojbe tužbe, jer ga je sam skrivio, odnosno, navedeno je trebao priložiti uz tužbu, pristojbu žalbe jer je nije platio, i 500 bodova za podnesak od 09.06.2024. jer isti nije bio ni potreban budući tužitelj nije zadržao pravo na uređenje tužbe nakon izvršenog vještačenja, a koje, radi identifikacije nekretnine u prostoru kod postojanja orto foto snimke, uopće nije bilo potrebno. Ostali traženi iznosu su korigirani u skladu sa Tarifom.

U Starom Gradu, 30 prosinca 2024.

S u d a c :

Jadranka Jeličić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Za stranku koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a dostava je uredno iskazana, dostava se smatra izvršena danom objave. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje Županijski sud.

DNA: - odvj. Andro Duboković

- ODO u Splitu

Po pravomoćnosti: Porezna uprava Split, Ispostava Hvar