Poslovni broj: Us I-2133/2023-7
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Split, Put Supavla 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Splitu, po sucu Sandri Ćoraš Gega, uz sudjelovanje sudske zapisničarke Marijane Jurić, u upravnom sporu tužiteljice: FU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika: Odbor za državnu službu Republike Hrvatske, Zagreb, Palmotićeva 5, OIB: 58831547726, radi prijema u državnu službu, nakon održane javne rasprave zaključene dana 29. studenog 2024. u nazočnosti tužiteljice, dana 30. prosinca 2024.,
p r e s u d i o j e
Poništava se rješenje tuženika Odbora za državnu službu Republike Hrvatske KLASA: UP/II-112-07/23-01/395, URBROJ: 566-01/11-23-2 od dana 17. srpnja 2023.
Obrazloženje
1. U tužbi, podnesenoj protiv rješenja tuženika Odbora za državnu službu Republike Hrvatske KLASA: UP/II-112-07/23-01/395, URBROJ: 566-01/11-23-2 od dana 17. srpnja 2023., tužiteljica je, u bitnom, navela da je u osporenom rješenju navedeno kako je zadovoljila u svim fazama testiranja i na samom intervjuu postigla zadovoljavajući rezultat, radi čega da proizlazi činjenica da je tužitelju uskraćena jednakost u postupku selekcije kandidata. Nadalje, da se navodi kako nije primljena u državnu službu na neodređeno vrijeme zbog postojanja sigurnosnih zapreka za rad u carinskoj službi u skladu s člankom 4. stavkom 1. i člankom 40. Zakona o sigurnosnim provjerama („Narodne novine“, br. 85/08 i 86/12) što da je neosnovano jer da tužiteljica ima uvjerenje nadležnog suda da se protiv nje ne vodi kazneni postupak. Nikada da nije bila progonjena zbog kaznenog postupka. Neosnovanim da smatram i zapreke iz Zakona o sigurnosnim provjerama temeljem članka 19. stavka 1. prema kojem je tužiteljica iznijela sve informacije koje je imala o osobama ne samo u kućanstvu, već i s kojima je u krvnom srodstvu, a s kojima da ne dijeli ni svoj poslovni ni privatni život jer da žive na različitim lokacijama i da nisu u prilici da raspravljaju o bilo čijoj strani poslovnog aspekta. Pogrešno da je primijenjen Zakon o sigurnosnim provjerama kako bi proces ispao još netransparentnijim i za nju nepovoljniji. Također, da se iskrenost tužiteljice drži otegotnom okolnošću iako u sigurnosnoj provjeri nije iznosila ništa drugo nego istinu o svim pitanjima koja su joj postavljena. Predložila je da Sud poništi osporeno rješenje tuženika.
- -
2. Na ročištu održanom kod ovog Suda dana 29. studenog 2024. tužiteljica je navela da izlaže i predlaže kao u tužbi te da predlaže da se osporeno rješenje tuženika poništi.
3. Tuženik je u odgovoru na tužbu, u bitnom, naveo da se prvostupanjsko rješenje temelji na Izvješću o rezultatima temeljne sigurnosne provjere (II. stupnja) koju da je u okviru svog djelokruga provela Sigurnosno-obavještajna agencija, a u kojem da je utvrđeno da za tužiteljicu postoje sigurnosne zapreke za rad u carinskoj službi i koja činjenica da je navedena u obrazloženju rješenja. Pod sigurnosnim zaprekama za rad u službi da se smatraju dosadašnje ponašanje, navike ili sklonosti koje ukazuju na nepouzdanost za obavljanje poslova ili bi mogle biti od utjecaja na zakonitost i nezavisnost u obavljanju poslova carinskog službenika. Dakle, činjenica da protiv nje nije pokrenut kazneni postupak i da nije kazneno osuđivana da je pretpostavka je za prijam u državnu službu iz Zakona o državnim službenicima, dok su gore navedene sigurnosne zapreke propisane Zakonom o carinskoj službi, odnosno posebnim zakonom. Osim toga, da se tužiteljici napominje da se u postupku sigurnosne provjere, osim podataka iz kaznene evidencije, prikupljaju i ostali podaci koji su sigurnosno značajni. Ujedno se ukazuje na to da je sadržaj navedenog Izvješća označen oznakom tajnosti „POVJERLJIVO“, odnosno da predstavlja klasificirani podatak, a takvi podaci da su, sukladno članku 8. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, br. 79/07 i 86/12), oni čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo nacionalnoj sigurnosti i vitalnim interesima Republike Hrvatske, osobito sljedećim vrijednostima: temeljima Ustavom utvrđenog ustrojstva Republike Hrvatske; neovisnosti, cjelovitosti i sigurnosti Republike Hrvatske; međunarodnim odnosima Republike Hrvatske; obrambenoj sposobnosti i sigurnosno-obavještajnom sustavu; sigurnosti građana; osnovama gospodarskog i financijskog sustava Republike Hrvatske te znanstvenim otkrićima, pronalascima i tehnologijama od važnosti za nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske. Stoga, da drugostupanjskom tijelu nije poznato koji su to podaci na temelju kojih je donesena ocjena o postojanju zapreka za rad u državnoj službi. Naime, da se radi o tajnim podacima koji se ne mogu izlagati javnosti niti se sadržaj istih može navoditi u obrazloženju rješenja prvostupanjskog tijela koje se javno objavljuje. Čak i da je sadržaj Izvješća o rezultatima sigurnosne provjere dostupan prvostupanjskom i drugostupanjskom tijelu, da se pravilnost istog ne bi mogla osporavati. Naime, da drže nespornim da način utvrđivanja činjenica u postupku sigurnosne provjere ne može biti predmet ocjene niti prvostupanjskog niti drugostupanjskog tijela, a niti suda. Stoga, da tuženik predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan
4. Osporenim rješenjem tuženika Odbora za državnu službu Republike Hrvatske KLASA: UP/II-112-07/23-01/395, URBROJ: 566-01/11-23-2 od dana 17. srpnja 2023. odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Ministarstva financija, Carinske uprave KLASA: UP/I-112-02/23-03/1, URBROJ: 513-02-8009/6-23-1 od dana 11. svibnja 2023., a kojim rješenjem se BU, SSS, tehničar cestovnog prometa, bez radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, po provedenom redovitom postupku prijma, prima u državnu službu na neodređeno vrijeme u svojstvu vježbenika za obavljanje poslova carinika III. vrste u Ministarstvu financija, Carinskoj upravi, Područnom carinskog uredu Split, Graničnom carinskom uredu Karasovići.
5. Izvedeni su dokazi uvidom u svu dokumentaciju koja se nalazi u spisu kojeg je dostavilo upravno tijelo, u kojem je doneseno osporeno rješenje, te u spisu upravnog spora.
- -
6. U sporu je održana rasprava koja je bila zakazana da bi se strankama dala mogućnost, sukladno članku 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 36/24, dalje: ZUS-a), očitovanja o činjenicama i pravnim pitanjima odlučnim za rješenje ove upravne stvari.
7. Temeljem provedenih dokaza tijekom upravnog postupka kao i tijekom ovog spora, nakon održane usmene i javne rasprave, te nakon razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a, kao i savjesnom ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, Sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.
8. Predmet spora je, sukladno odredbi čl. 3. ZUS-a, ocjena zakonitosti osporavanog rješenja tuženika.
9. Odredbom čl. 69. st. 3. Zakona o carinskoj službi ("Narodne novine", br. 68/13, 30/14, 115/16, 39/19 i 98/19) propisano je da će ravnatelj zatražiti od ovlaštenih službi podatke mjerodavne za procjenu postojanja sigurnosnih zapreka za rad u službi za osobu koja se prima na poslove carinskog službenika. Sigurnosnim zaprekama za rad u službi smatraju se dosadašnje ponašanje, navike ili sklonosti koje ukazuju na nepouzdanost za obavljanje poslova ili bi mogle biti od utjecaja na zakonitost i nezavisnost u obavljanju poslova carinskog službenika.
10. Uvidom u spis tuženog tijela KLASA: UP/II-112-07/23-01/395 utvrđeno je: da je tijelo prvog stupnja objavilo u „Narodnim novinama“ br. 120/21 od dana 10. studenog 2021. javni natječaj za prijam u državnu službu na neodređeno vrijeme za više radnih mjesta, između ostalog, pod rednim brojem 36. jedanaest izvršitelja/ica u svojstvu vježbenika za obavljanje poslova radnog mjesta carinik III. vrste u Područnom carinskom uredu Split, Graničnom carinskom uredu Karasovići, za koje su traženi sljedeći stručni uvjeti: srednjoškolsko obrazovanje u četverogodišnjem trajanju: gimnazija, strukovna škola, društvene, prirodne ili tehničke struke, znanje jednog stranog jezika (engleski ili njemački ili francuski ili talijanski) te znanje rada na osobnom računalu; da je odlukom prvostupanjskog tijela od dana 11. srpnja 2023. godine, KLASA: 112-02/21-01/80, URBROJ: 513-02-1820/26-23-293, postupak javnog natječaja djelomično obustavljen za dvoje izvršitelja; da je prvostupanjsko tijelo donijelo rješenje u ponovnom postupku nakon sto je Odbor za državnu službu rješenjem od dana 4. travnja 2023. godine, KLASA: UP/II-112-07/23-01/138, URBROJ: 566-01/11-23-4, poništio rješenje Ministarstva financija, Carinske uprave, KLASA: UP/I-112-02/22-01/471, URBROJ: 513-02-8000/23-22-1, od dana 9. siječnja 2023., s uputom da se na temelju pravilno utvrđenih činjenica donese odluka koja je na zakonu utemeljena; da se odluka prvostupanjskog tijela temelji na rezultatima cjelokupno provedenog postupka te da je za prijam izabrana BU, četrnaesta na rang-listi s ukupno 28,3 ostvarenih bodova jer su kandidatkinja s 1. i kandidat sa 7. mjesta rang-liste izabrani po drugim točkama istog natječaja, kod kandidata pod rednim broj 3. rang-liste da je utvrđeno postojanje sigurnosnih zapreka, a kandidati/tkinje sa 6. i 8. mjesta da na psihološkoj procjeni nisu ocijenjeni prikladnim za obavljanje predviđenih poslova; da je tužiteljica, s ukupno postignutih 27,8 bodova, zauzela šesnaesto mjesto na rang listi; izabrana kandidatkinja BU da je u prvoj fazi testiranja, kako to proizlazi iz priloženog Izvješća Komisije za provedbu javnog natječaja, izabrana kandidatkinja ostvarila 8 bodova, u drugoj fazi testiranja da je iz provjere znanja rada na računalu ostvarila 6 bodova, a iz znanja stranog jezika 7,3 bodova te na razgovoru 7; tužiteljica da je u prvoj fazi testiranja postigla 8,5 bodova, dok je u drugoj fazi testiranja iz provjere znanja rada na računalu ostvarila 6 bodova, a iz znanja stranog jezika 8,3 bodova te na razgovoru 5 bodova.
- -
11. Iz obrazloženja osporenog rješenja proizlazi da je nije sporno da je žaliteljica u svim fazama testiranja i na intervjuu postigla zadovoljavajući rezultat, ali da je kod nje, za razliku od izabrane kandidatkinje, utvrđeno postojanje sigurnosnih zapreka za rad u carinskoj službi, zbog čega da nije mogla biti primljena u službu. No, kako je ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka, u skladu s člankom 4. stavkom 1. i člankom 40. Zakona o sigurnosnim provjerama ("Narodne novine", br. 85/08 i 86/12), prvostupanjsko tijelo donijelo na temelju izvješća o rezultatu sigurnosne provjere obavljene od strane nadležne sigurnosno-obavještajne agencije, da način utvrđivanja činjenica u tom postupku ne može biti predmet ocjene. Međutim, da se ta ocjena svakako mora uzeti u obzir pri izboru kandidata. Pored navedenog, da je izabrana kandidatkinja na psihološkoj procjeni ocijenjena prikladnom za obavljanje predviđenih poslova, a tijelo prvog stupnja da je po službenoj dužnosti utvrdilo da za istu ne postoje zapreke iz članka 49. Zakona o državnim službenicima za prijam u državnu službu. Osim toga, da je BU ocijenjena zdravstveno sposobnom za obavljanje poslova predmetnog radnog mjesta, o čemu da je pravovremeno dostavila uvjerenje izdano od strane Doma zdravlja splitsko-dalmatinske županije dana 25. studenog 2022.
12. U odnosu na navedeno ističe se da su za predmetnu upravnu stvar mjerodavne i odredbe Zakona o sigurnosnim provjerama („Narodne novine“, br. 85/08 i 86/12), i to:
- članak 3. stavak 2., kojim je propisano da sigurnosne zapreke kod provođenja temeljne sigurnosne provjere jesu činjenice koje upućuju na zlouporabu ili postojanje rizika od zlouporabe radnog mjesta ili dužnosti, odnosno određenih prava ili ovlasti na štetu nacionalne sigurnosti ili interesa Republike Hrvatske;
- članak 13. stavak 2. kojim je propisano da se temeljna sigurnosna provjera provodi i za druge osobe određene posebnim zakonom ili uredbom Vlade Republike Hrvatske;
- članak 39. st. 1. i st. 2. kojim je propisano da izvješće o rezultatima sigurnosne provjere treba sadržavati i mišljenje o postojanju sigurnosnih zapreka kao i da sadržaj i izgled izvješća iz stavka 1. toga članka mora pratiti strukturu propisanih Upitnika, a označava se najmanje stupnjem tajnosti »Povjerljivo«.
13. Pored toga, dosljedna je praksa Visokoga upravnog suda Republike Hrvatske da se i u predmetima koji se rješavaju na podlozi sigurnosne provjere u obrazloženju rješenja moraju iznijeti dovoljno jasni razlozi iz kojih se može zaključiti na temelju čega je zaključeno da stranka, između ostalog, predstavlja opasnost za nacionalnu sigurnost. Ograničavanje javnopravnog tijela isključivo na pozivanje na mišljenje nadležne sigurnosno-obavještajne agencije ne udovoljava tom standardu, odnosno normi članka 98. stavka 5. ZUP-a, kojom je propisan sadržaj obrazloženja rješenja. Uz to je takvo postupanje protivno stajalištu iznesenom u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-I-206/ 1992. i dr. od dana 08. prosinca 1993., „Narodne novine“, broj 113/93), a pri čemu je u vidu potrebno imati i standarde obrazloženja pojedinačne odluke važne za ostvarivanje prava na pravično suđenje razvijene kroz praksu Europskog suda za ljudska prava (npr. predmet H. protiv Belgije, od 30. studenog 1987., zahtjev br. 8950/80).
14. Stoga se ni u konkretnom slučaju obrazloženje osporavanog rješenja ne može ocijeniti zakonitom. Navezano za to, u odnosu na akt tuženika nije moguće pouzdano ispitati ni primjenu načela utvrđivanja materijalne istine (čl. 8. ZUP-a) niti je tužiteljici adekvatno pružena mogućnost upoznavanja s rezultatima izvođenja dokaza i izjašnjenja o njima (čl. 30. ZUP-a).
15. Iako Sud u ovome sporu, sukladno članku 29. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07 i 86/12, u nastavku teksta: ZTP), temeljem za to
- -
izdanog certifikata, ima pristup klasificiranim podacima, Sud od vlasnika predmetnih podataka nije zatražio pristup tim podacima, uzevši u obzir da je za poništenje osporavanoga tuženikovog rješenja bilo dovoljno utvrditi spomenute procesne povrede (pa bi isključivo sudski uvid u te podatke, pored postojanja drugih razloga za poništenje osporenog rješenja, bio nesvrhovit), a uz to je stajališta da bi pristup spomenutim podacima prije svega trebale imati certificirane službene osobe tuženika, kojima je to nužno za obavljanje poslova iz njihovog djelokruga (čl. 18. st. 1. Zakona o tajnosti podataka, vezano uz načelo samostalnosti u rješavanju – čl. 9. Zakona o općem upravnom postupku, "Narodne novine" br. 47/09 i 110/21).
16. Sud ne smatra pravno prihvatljivom situaciju u kojoj službena osoba javnopravnog tijela u stvarnoj nadležnosti kojeg je odlučivanje o konkretnom predmetu nije izvršila pristup potrebnim podacima uz primjenu propisanih mjera zaštite tajnosti podataka, radi čega se suštinsko odlučivanje o osnovanosti odluke tuženika eventualno ostvaruje tek u upravnom sporu, uvidom suca u odnosne podatke, mada je uloga upravnog suda tek nadzorna u pogledu zakonitosti upravnih akata koji se donose u upravnom postupku. Stoga bi u slučaju prihvaćanja stajališta kojeg je Sud ocijenio neutemeljenim, upravni sud (uz raspolaganje podacima o razlozima odbijanja zahtjeva) ocjenjivao zakonitost upravnog akta donesenog od strane tuženika, kojem ti razlozi uopće nisu poznati, sve uz ozbiljan rizik neosnovanog ograničavanja prava stranke. S tim u vezi za nadodati je kako tuženik u obrazloženju osporenog akta između ostalog navodi da je na temelju uvida u izvješća o rezultatu sigurnosne provjere obavljene od strane nadležne sigurnosno- obavještajne agencije utvrđeno postojanje sigurnosnih zapreka za rad tužiteljice u carinskoj službi, međutim prema stanju upravnog spisa nedvojbeno proizlazi da od strane tuženika, odnosno njegove službene osobe nikada nije izvršen uvid u klasificirane dokumente jer u istom o tome ne postoji nikakav trag niti službena zabilješka, što ovaj Sud smatra neotklonjivom zaprekom zbog koje nije moguće cijeniti zakonitim rješenje tuženika, naravno uz razloge koji su već prethodno izloženi u obrazloženju presude.
17. Sagledavajući cjelinu konteksta predmetnog slučaja, Sud ujedno dodatno primjećuje da u predmetnom slučaju u obrazloženju osporenog rješenja tuženika nije navedeno radi li se o podacima klasificiranima primjerice najnižim stupnjem tajnosti („ograničeno“), kojim stupnjem se ne štite vrijednosti iz članka 6. Zakona o tajnosti podataka, već se, prema članku 9. toga Zakona, klasificiraju podaci čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo djelovanju i izvršavanju zadaća državnih tijela u obavljanju poslova iz članka 5. navedenog Zakona, te da postoje slučajevi u kojima klasificirani podaci nisu apsolutno nedostupni niti općoj javnosti (npr. čl. 16. toga Zakona, povezano sa čl. 15. st. 2. t. 1. i čl. 16. Zakona o pravu na pristup informacijama, „Narodne novine“, broj 25/13 i 82/15), a posebice ne osobi na koju se odnose, odnosno javnopravnom tijelu ovlaštenom za rješavanje upravnog postupka (pri čemu se ovdje ujedno radi o javnopravnom tijelu koje i samo čini dio sigurnosnog sustava).
18. Sve prethodno navedeno potrebno je imati na umu prilikom supstancijalnoga, a ne samo usko formalnog odlučivanja nadležnih tijela o tome kome, u kojoj mjeri i u koju svrhu je u konkretnom predmetu potrebno omogućiti pristup pojedinome klasificiranom podatku, ili „derivatu“ (izvedenici) tog podatka dovoljnom za upućeno odlučivanje službene osobe javnopravnog tijela te za ostvarivanje prava stranke, kako bi bila postignuta pravno prihvatljiva ravnoteža između cilja klasificiranja određenog podatka (tj. vrijednosti koja se u odnosnom slučaju štiti klasificiranjem, uz zaštitu izvora podatka), te zbiljskog ostvarivanja ustavnog prava na žalbu odnosno
- -
na drugu pravnu zaštitu. Međutim, tuženik tek u odgovoru na tužbu navodi da se ukazuje na to da je sadržaj navedenog Izvješća označen oznakom tajnosti „POVJERLJIVO“, odnosno da predstavlja klasificirani podatak, a takvi podaci da su, sukladno članku 8. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, br. 79/07 i 86/12) oni čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo nacionalnoj sigurnosti i vitalnim interesima Republike Hrvatske. Međutim, spisu tuženog tijela prileži samo dopis Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Središnjeg ureda, KLASA: 043-03/20- 06/1, UR.BROJ: 513-02-2070/4-22-342 od dana 14. studenog 2022. u kojem je navedeno da je provedenom provjerom za tužiteljicu, sukladno odredbi čl. 39. Zakona o sigurnosnim provjerama utvrđeno postojanje sigurnosnih zapreka iz čl. 3. st. 2. istog zakona koje priječe zapošljavanje tužiteljice pa je nejasno otkud tuženiku podatak da bi se radilo o Izvješću označenom oznakom tajnosti "POVJERLJIVO" , a posebice kraj činjenice da u odgovoru na tužbu ističe kako niti sam nije izvršio uvid u takve podatke držeći navedeno bespredmetnim.
19. Navedeno svakako nije nebitno i suvišno jer valja voditi računa o tome da je odredbom čl. 4. st. 1. Zakona o sigurnosnim provjerama („Narodne novine“, br. 85/08 i 86/12) propisano da ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka donosi nadležno tijelo, koje je zatražilo provođenje sigurnosne provjere, na temelju izvješća o rezultatu sigurnosne provjere dostavljenog od strane nadležne sigurnosno-obavještajne agencije, međutim i da sukladno odredbi čl. 40. Zakona o sigurnosnim provjerama podnositelj zahtjeva za provođenje sigurnosne provjere donosi, na temelju izvješća o provedenoj sigurnosnoj provjeri, konačnu ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka. Dakle, podnositelj zahtjeva za provođenje sigurnosne provjere, sukladno čl. 4. st. 1. i čl. 40. Zakona o sigurnosnim provjerama, je taj koji donosi konačnu ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka koje priječe zapošljavanje tužiteljice pa je pogrešno pravno stajalište tuženika kako uvid u takve podatke nije uopće potreban.
20. U međuvremenu je svoja načelna stajališta u pogledu sudske kontrole zakonitosti sigurnosnih provjera iznio i Ustavni sud Republike Hrvatske (u odluci broj: U-III-2086/2016 od 13. ožujka 2018.), utvrdivši više standarde kod provođenja kontrole zakonitosti postupaka vezanih uz rezultate sigurnosne provjere (navedena stajališta nadilaze okolnosti konkretnog slučaja, te daju širi i općenitiji smjerokaz primjenjivačima pravnih normi). U bitnome i generalno, prema ustavnosudskom stajalištu, prilikom donošenja odluka u ovakvim vrstama predmeta potrebno je navesti dostatne razloge zašto je u konkretnom slučaju stranci potrebno (u cijelosti ili djelomice) ograničiti uvid u dokumentaciju na kojoj se bazira odluka suda. Treba biti jasno koja vrsta štete može nastati obrazloženjem u pogledu podataka sadržaj kojih je stranci poznat. Stranka mora imati razumnu mogućnost iznijeti argumente u korist svojeg zahtjeva te se očitovati na sve dokaze predočene sudu u postupku u kojem neće biti u značajno nepovoljnijem položaju u odnosu na protivnu stranu. Pravo na uvid u sve dokaze nije apsolutno i ono može biti ograničeno zbog nekog drugog suprotstavljenog interesa, u ovom slučaju interesa nacionalne sigurnosti te zaštite slobode i prava drugih ljudi, međutim, to ograničenje ne može biti tako široko da podnositelju onemogući da učinkovito i stvarno osporava zakonitost rješenja koje pobija u upravnom sporu. To ograničenje treba se svesti na najmanju moguću mjeru koja će istovremeno zaštititi javni interes, ali i pružiti mogućnost podnositelju da uvjeri sud u opravdanost svog zahtjeva. Članak 19. stavak 3. ZTP-a ne postavlja pred upravni sud zahtjev da potpuno onemogući stranci uvid u dostavljene dokaze, već zahtjeva da u pogledu onih dokaza otkrivanjem kojih bi mogla nastati šteta poduzme mjere i radnje kojima će spriječiti nastanak štete, pri čemu je na upravnom sudu da odluči koju će mjeru i radnju poduzeti u odnosu na koji dokaz te da tu svoju odluku
- -
obrazloži. U protivnom se ne može otkloniti prigovor da sudovi svoja pravna stajališta obrazlažu na način koji dovodi do sumnje u arbitrarnost postupanja i odlučivanja.
21. Uzgredno se napominje i da je odredbom čl. 16. ZTP-a propisan postupak deklasifikacije podataka.
22. Slijedom iznesenog, budući da je već ovakvim postupanjem tuženika povrijeđen zakon na štetu tužiteljice valjalo je, na temelju odredbe članka 117. stavka 1., u vezi s člankom 47. stavkom 1. ZUS-a, poništiti osporavano rješenje tuženika i predmet vratiti tuženiku na ponovni postupak, odnosno presuditi kao u izreci.
23. U ponovljenom postupku će tuženik izvršiti uvid u podatke za koje tvrdi da su označeni oznakom tajnosti "POVJERLJIVO" (ukoliko je potrebno prethodno će zatražiti izdavanje certifikata za svoje službene osobe), a koji čine podlogu za zaključak o postojanju razloga uslijed kojih kod tužiteljice postoje sigurnosne zapreke koje priječe njezino zapošljavanje kod prvostupanjskog upravnog tijela, a potom će sačiniti rješenje koje će biti obrazloženo u skladu s odredbom čl. 98. st. 5. ZUP-a, pridržavajući se pritom pravnih shvaćanja i primjedaba ovog Suda, sve u skladu s odredbom članka 151. stavka 2. ZUS-a.
24. Ova presuda će se, u smislu odredbe čl. 20. st. 4. ZUS-a, dostaviti zainteresiranoj osobi BU, [adresa].
U Splitu, 30. prosinca 2024.
S U D A C
Sandra Ćoraš Gega
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nije dopuštena žalba (čl. 127. st. 1. ZUS-a).
DN-a:
- tužiteljici FU iz [adresa],
- tuženiku Odboru za državnu službu Republike Hrvatske, Zagreb, Palmotićeva 5 uz spis tuženog tijela KLASA: UP/II-112-07/23-01/395,
- zainteresiranoj osobi BU, [adresa] uz tužbu i odgovor na tužbu tuženika
- u spis
