REPUBLIKA HRVATSKA
TRGOVAČKI SUD U RIJECI
Rijeka, Zadarska 1 i 3
Poslovni broj: P – 531/2023-34
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Trgovački sud u Rijeci, u ime Republike Hrvatske, po sucu pojedincu Nataši Vukić, u pravnoj stvari tužitelja REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587, kojeg zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci, protiv tuženika 1. KIJAC NEKRETNINE d.d. Omišalj, Poje 1, OIB: 36063948499, kojeg zastupa punomoćnik Branimir Čolić, odvjetnik u Rijeci, Janka Polić Kamova 111, i 2. GASFIN S.A. sa sjedištem u [adresa] (ranije na adresi [adresa], l-8009 Strassen, Luxemburg), OIB: 21389958174, kojeg zastupa punomoćnik Marko Zagorac, odvjetnik u Rijeci, Ulica Ante Starčevića 5, radi ispravka zemljišnoknjižnog upisa, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 12. studenoga 2024., u prisutnosti punomoćnika tužitelja, zamjenika punomoćnika prvotuženika, i zamjenice punomoćnika drugotuženika, 30. prosinca 2024.,
p r e s u d i o j e
I. Ispravlja se zemljišnoknjižni upis u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Krku, Zemljišnoknjižnog odjela Krk, na način da se u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Njivice, na k. č. br. [katastarska čestica], Kijac, šuma, 418 m2, briše uknjižba prava vlasništva 1. tuženika KIJAC NEKRETNINE d.d. Omišalj, Poje 1, OIB: 36063948499 te se istodobno upisuje POMORSKO DOBRO, u 1/1 dijela te se u listu C, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Njivice u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica], Kijac, šuma, 418 m2 briše uknjižba prava zaloga upisanog za korist 2. tuženika GASFIN S.A. sa sjedištem u [adresa], l-8009 Strassen, Luxemburg,OIB: 21389958174 upisana pod posl.br. Z-50569/2017 (prvenstveni red upisa Z-49122/2018) te svi upisi vezani za založno pravo, zabilježbe i primjedbe kako slijedi:
1.1. Uknjižba založno pravo, Zaprimljeno 21.12.2017.g. pod brojem Z-50569/2017 Prvenstveni red upisa: Z-49122/2018 UKNJIŽBA, ZALOŽNO PRAVO Primljeno, 31. svibanj 2004.g., Z-2549/04 Z-2692/04 Na temelju sporazuma radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini, solemn. pod posl. br. OU-1186/01-04, uknjižuje se pravo zaloga na g.t. 12 u iznosu od 10.000.000,00 EUR-a, uvećano za kamatu, troškove, uz brisanje primjedbe da se radi o sporednom ulošku (Prvenstveni red upisa: Primljeno, 31. svibanj 2004.g., Z2549/04 Z-2692/04), 1.2. Zaprimljeno 20.11.2020.g. pod brojem Z-14937/2020 ZABILJEŽBA, OVRŠIVOST TRAŽBINE,
1.3. Zaprimljeno 20.11.2020.g. pod brojem Z-14937/2020 ZABILJEŽBA, GLAVNI ULOŽAK, Primljeno: 10. lipnja 2009. Z2692/04 glavna hipoteka u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],
1.4. UKNJIŽBA, USTUPANJE ZALOŽNOG PRAVA, Zaprimljeno 21.12.2017.g. pod brojem Z-50569/2017 UKNJIŽBA, USTUPANJE ZALOŽNOG PRAVA, Na temelju ugovora o ustupu tražbine OV-6678/17 od 22.05.2014., zaključenog između H- ABDUCO d.o.o., OIB: 13667298928, Slavonska avenija 6/A, Zagreb, kao Cesionar i Hypo Alpe Adria Bank d.d. Zagreb, OIB: 14036333877, Zagreb, Slavonska avenija 6, kao Cedent ovjeren pod dodatka ugovoru ovjerenog pod posl.br. OV-6679/17 od 09.06.2015., posl.br.OV-1345/14 između istih stranaka, ugovora o ustupanju potraživanja (cesija) OV11371/17 od 31.10.2017., zaključenog između Gasfin S.A., OIB: 21389958174, 8009 [adresa], Luksemburg, kao Cesionar i H-ABDUCO d.o.o., OIB: 13667298928, Slavonska avenija 6/A, Zagreb, kao Cedent, ugovora o ustupanju potraživanja (cesija) OV- 11372/17 od 31.10.2017., zaključenog između Gasfin S.A., OIB: 21389958174, 8009 [adresa], Luksemburg, kao Cesionar i H-ABDUCO d.o.o., OIB: 13667298928, Slavonska avenija 6/A, Zagreb, kao Cedent, ugovora o ustupanju potraživanja (cesija) OV- 11373/17 od 31.10.2017., zaključen između Gasfin S.A., OIB: 21389958174, 8009 [adresa], Luksemburg, kao Cesionar i Heta Asset Resolution Ag, OIB: 90730821413, Alpen-Adria-Platz 1, A-9020 Klagenfurt am Wörthersee, Austrija, kao Cedent, ugovora o ustupanju potraživanja (cesija) OV-11374/17 od 31.10.2017. zaključen između Gasfin S.A., OIB: 21389958174, 8009 [adresa], Luksemburg, kao Cesionar i Heta Asset Resolution Ag, OIB: 90730821413, AlpenAdriaPlatz 1, A-9020 Klagenfurt am Wörthersee, Austrija, kao Cedent, ugovora o ustupanju potraživanja (cesija) OV11377/17 od 31.10.2017., zaključen između Gasfin S.A., OIB: 21389958174, 8009 [adresa], Luksemburg, kao Cesionar i Heta Asset Resolution Ag, OIB: 90730821413, Alpen-Adria-Platz 1, A- 9020 Klagenfurt am Wörthersee, Austrija, kao Cedent, uvezanog priloga kao sastavnog dijela ugovora, punomoći i izvoda iz sudskog registra, sve ovjerenog prijevoda sa njemačkog i francuskog jezika po ovlaštenom prevodiocu, sa klauzulom pečata Apostile koje isprave se nalaze pohranjene u ovos. zbirci isprava pod Z- 48708/2017, uknjižuje se založno pravo prijenosom hipotekarne tražbine upisane pod Z-2549/04, Z-2692/04., temeljem Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini pod posl.br. OU- 1186/01-04 u istom prvenstvenom redu, kao pravni slijed izvanknjižnog prijenosa cesija, radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 10.000.000,00 EUR-a uvećano za kamatu, troškove, sa dosadašnjeg uknjiženog vjerovnika Hypo Alpe-Adria-Bank AG Austrija, za korist:
GASFIN S.A., OIB: 21389958174, [adresa], LUKSEMBURG, LUKSEMBURG
2.1. Zaprimljeno 20.11.2020.g. pod brojem Z-14937/2020 ZABILJEŽBA, SPOREDNI ULOŽAK, Zaprimljeno 14.12.2018.g. pod brojem Z-49122/2018 ZABILJEŽBA, SPOREDNI ULOŽAK Primljeno: 10. lipnja 2009. Z-3613/09 Zabilježeno je da je sporedna hipoteka zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
II. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Krk, Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Krku, da po pravomoćnosti ove presude provede upis pod točkom I. izreke presude.
III. Nalaže se prvotuženiku i drugotuženiku da tužitelju solidarno naknade prouzročeni parnični trošak od 2.192,41 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 30. prosinca 2024. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 (petnaest) dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj je 12.10.2023. podnio tužbu radi ispravka upisa u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Njivice, k. č. br. [katastarska čestica], Kijac, šuma, 418 m2 i trpljenja uknjižbe navodeći da nekretnina opisana u točki I. izreke ovog rješenja predstavlja pomorsko dobro. Pomorsko dobro je stvar izvan pravnog prometa i kao opće dobro nije sposobna biti predmetom prava vlasništva i drugih stvarnih prava, sukladno čl. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. U postupku preoblikovanja zemljište knjige za k. o. [katastarska općina]-Njivice u odnosu na novoformiranu nekretninu označenu kao k. č. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Njivice izvršen je upis iste nekretnine kao POMORSKO DOBRO bez upisanih tereta. U ispravnom postupku uvažen je prigovor 2. tuženika GASFIN S.A. te je rješenjem Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Krku, posl.br. Z-14937/2020 od 11. studenog 2021. dopuštena uknjižba prava vlasništva na k. č. [katastarska čestica] Kijac šuma površine 418 m2 iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – Njivice u korist 1. tuženika Kijac nekretnine d.d. te je naložen prijenos založnih prava sa C-lista ranijih k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] sve iz zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] zabilježenih pod posl.br. Z-49122/2018 u korist 2. tuženika GASFIN S.A. sa sjedištem u [adresa], l-8009 Strassen, Luxemburg,OIB: 21389958174 time da je Republika Hrvatska upućena da svoje navodno pravo na k. č. [katastarska čestica] Kijac šuma iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- Njivice ostvaruje u parnici tužbom za ispravak. Nekretnina označena kao k. č. [katastarska čestica] Kijac šuma površine 418 m2 iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – Njivice je pomorsko dobro. Na predmetnom području granica pomorskog dobra utvrđena je uredbom Vlade Republike Hrvatske na dijelu k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina], za pojas Njivice-Kijac, otok Krk (NN 131/02). U postupku nove katastarske izmjere u k. o. [katastarska općina]-Njivice utvrđena granica pomorskog dobra evidentirana je kroz planove nove katastarske izmjere, a predmetni dio utvrđene granice dobio je broj k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- Njivice. Pomorsko dobro je stvar izvan pravnog prometa (res extra commercium) i kao opće dobro nije sposobna biti predmetom prava vlasništva i drugih stvarnih prava, sukladno čl. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te čl. 5. st. 1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama 2023., kao i čl. 5. st. 2. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama 2003., koji je bio na snazi u trenutku donošenja odluke zemljišnoknjižnog suda o upisu pomorskog dobra, a prema čl. 9. st. 7. ZPDML/23 Republika Hrvatska kao nositelj vlasti na pomorskom dobru ovlaštena je pokretati i poduzimati sve radnje radi zaštite pomorskog dobra, kao i podnositi tužbe radi utvrđenja statusa pomorskog dobra. Odredbom čl. 205. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama (NN 63/19, 128/22) propisano je da zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugoga postupka pred nadležnim tijelom (tužba za ispravak) imaju pravo: osobe čijim prijavama ili prigovorima sud nije u cijelosti ili dijelu udovoljio u ispravnom postupku u roku od 30 dana od dana zaprimanja rješenja te osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati time da je trogodišnji rok za podnošenja tužbe za ispravak propisan odredbom čl. 205. st. 2. istog Zakona te isti počinje teći od časa provedbe spornoga upisa odnosno otkad je dostavljeno rješenje o odbijanju prijave ili prigovora.
2. Prvotuženik je podnio odgovor na tužbu. Osporio je tužbeni zahtjev. Tvrdi da je zakonito upisan kao vlasnik nekretnine. Prigovara prenisko označenoj vrijednosti predmeta spora. Smatra da vrijednost predmeta spora treba odrediti prema vrijednosti 200 eura po m2 nekretnine a što je opet manje od tržišne vrijednosti nekretnine koja se nalazi na atraktivnoj poziciji u građevinskom području. Stoga bi vrijednost predmeta spora trebala iznositi 83.600,00 eura. U cijelosti osporava da bi se ovdje radilo o pomorskom dobru jer nekretnina prema svojoj naravi i prostornoj lokaciji uopće ne predstavlja nekretninu koja ispunjava uvjete propisane Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama (dalje u tekstu: „ZPDML“) da bi se mogla smatrati pomorskim dobrom. Konkretno, čl. 6. ZPDML-a propisano je kako pomorsko dobro čine: – unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno, podzemlje i podmorje. Uvidom u aktivni zemljišnoknjižni izvadak i uvidom u povijesni zemljišnoknjižni izvadak, kao i uvidom u popisni list za k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a iz kojih k.č. je u postupku preoblikovanja i obnove zemljišnih knjiga proizašla predmetna k.č., iz svih njih proizlazi kako predmetna k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Njivice u naravi predstavlja građevinsko zemljište, namijenjeno rekreaciji oznake R2 prema UPU NA-2 Njivice od 29. travnja 2016.. Obzirom da je nekretnina nesporno kopneno područje koje kao područje šumske naravi nije nigdje izrijekom navedeno u čl. 6. st. 1. toč. 2. ZPDML-a, već je iz navedenog jasno da ista ne predstavlja pomorsko dobro. Nekretnina je svojom površinom odvojena od mora jer je od mora dijele dvije zasebne katastarske čestice. Konkretno, od mora je dijeli k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Njivice poznatija kao „Šetalište Antuna Koste“ te k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Njivice poznatija kao „Kupalište Pod Crkvu.“ Dakle postoje čak dva reda katastarskih čestica koja odvajaju predmetnu k.č od mora, a što je jasno vidljivo i iz kopije katastarskog plana s jasno naznačenim katastarskim česticama, a ne samo granicama pomorskom dobra, koju kopiju očito s razlogom tužitelj propušta priložiti uz tužbu. Također, da predmetni dio kopna prema namjeni i načinu upotrebe uopće ne služi uobičajenom korištenju i upotrebi mora kao općeg dobra upravo je vidljivo iz naravi iste kao rekreacijske zone gdje je DINA Petrokemija d.d. trebala graditi Hotel uz popratni sadržaj, a također će isto biti vidljivo iz provođenja očevida na listu mjesta. Nadalje, budući da očigledno ne postoji zakonska osnova na kojoj bi tužitelj temeljio osnovanost svojih tužbenih zahtjeva, isti se poziva na Uredbu o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k.o. Omišalj i k.o. Miholjice (dalje u tekstu: „Uredba“) koju je Vlada RH donijela 7. studenoga 2002. . Navedena Uredba, osim što je neustavna i nezakonita, niti sukladno trenutno važećem ZPDML-u ne predstavlja valjanu i zakonitu osnovu za određivanje granica pomorskog dobra obzirom da je ista donesena na potpuno drugačiji način od onoga koji je propisan glavom II. ZPDML-a, određivanje statusa pomorskog dobra, a koji ukratko predviđa nadležno Ministarstvo kao tijelo koje na temelju prijedloga Županijskog povjerenstva za granice pomorskog dobra određuje granice za pojedino područje te županije. No upravo suprotno prethodno navedenom, u predmetnom slučaju navedenu Uredbu je donijela samoinicijativno Vlada RH, i to upravo radi vlastite intervencije u tadašnji spor između Općine Omišalj i tadašnjeg vlasnika i zakupnika predmetne nekretnine, a da je tome tako proizlazi i iz orto foto snimke iste iz koje je vidljivo da suprotno postavljenoj granici pomorskog dobra u ostalom dijelu „Šetališta Antuna Koste“ samo na ovom području pomorsko dobro duboko zadire u unutrašnjost kopna i ne prati obalnu crtu. Stoga se jasno zaključuje da predmetna Uredba predstavlja nezakonito i neustavno miješanje Države u privatni kapital zajamčen čl. 49. st. 4. Ustava RH. Također, a obzirom da je predmetna Uredba donesena 7. studenoga 2002., ostaje pitanje radi čega je tužitelj čekao 2012. te provođenje postupka preoblikovanja i obnove zemljišnih knjiga odnosno zemljišnoknjižni ispravni postupak kako bi kroz isti izvanparnični postupak upisao predmetnu nekretninu kao pomorsko dobro. Samim od sebe se kao odgovor nameće činjenica da je upravo nastojao izbjeći načelo kontradiktornosti na kojemu počiva parnični postupak te izvlastiti tužitelja bez mogućnosti prilaganja dokaza i navoda koji tužitelju ne idu u korist. No međutim, upravo ga je odluka Vrhovnog suda RH, posl. broj: Rev-1029/2014 u tome onemogućila. Nastavno na prethodno navedeno, 1. tuženik ističe kako je tužitelj, upravo takvim perfidnim načinom pokušaja upisa pomorskog dobra tek kroz izvanparnični zemljišnoknjižni postupak pokrenut godinama nakon donesene predmetne Uredbe, sam onemogućio da se predmetna nekretnina na bilo koji način uopće može smatrati pomorskim dobrom. Naime, 1. tuženik je vlasništvo navedene nekretnine, kao i svih ostalih u Naselju Kijac, stekao derivativno obzirom da je isto izvedeno iz niza prethodnih vlasnika (DINA-Petrokemija u osnivanju [adresa], DINA- Petrokemija d.d. Omišalj, Polimeri d.o.o. Zagreb, DIOKI d.d. Zagreb). Konkretno, nekretnine k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (a iz kojih je proizašla predmetna nekretnina), proizašle su iz prvotne k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja nekretnina je u naravi također predstavljala šumu te ju je u konačnici DIOKI d.d. Zagreb (kao jedan od sljednika DINA – Petrokemija u osnivanju Rijeka koja je bila udružena u prvotno javno poduzeće INA- industrija nafte) kao osnivač 1. tuženika valjanim pravnim aktom od 19. prosinca 2002. unio u njegov temeljni kapital. Dakle, navedene k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] 1. tuženik je zakonito na temelju valjane pravne osnove stekao 19. prosinca 2002. godine. Nakon navedenog datuma, tužitelj je sve ovo vrijeme bio u mirnom posjedu navedenih nekretnina, odnosno predmetne k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Njivice koja je proizašla iz istih. Kao dokaz za prethodno navedeno, prilaže izvadak iz zemljišne knjige za predmetne k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji prikazuje stanje na dan 9. listopada 2016. te iz kojeg je vidljivo kako je na istima 1. tuženik upisan kao jedini i potpuni vlasnik istih. Predložio je odbijanje tužbenog zahtjeva.
3. Drugotuženik je podnio odgovor na tužbu. Osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Tužba je nepravovremena. Tužitelj je tužbu trebao podnijeti u roku od 30 dana od zaprimanja Rješenja Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku, posl. br. Z-14937/2020 od 11. studenog 2021.. Iz preslike rješenja Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku, posl. br. Z-14937/2020 od 11. studenog 2021. koja prileži spisu proizlazi da je tužitelj predmetno rješenje zaprimio 20. prosinca 2021.. Tužitelj je tužbu podnio 12. listopada 2023., odnosno gotovo s dvije godine zakašnjenja. Predlaže donijeti odluku kojom se tužba od 12. listopada 2023. odbacuje zbog nepravovremenosti. Prijepor nije pomorsko dobro. Upis prava vlasništva prvotuženika na prijeporu je istinit i valjan. Ukoliko tužitelj smatra da je prijepor pomorsko dobro, teret dokaza je na njemu. Tužitelj ničime nije dokazao osnovanost tužbenog zahtjeva. Predložio je odbijanje tužbenog zahtjeva.
4. Predmet spora je ispravak upisa u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]-Njivice, k. č. br. [katastarska čestica], Kijac, šuma, 418 m2 i trpljenja uknjižbe pomorskog dobra.
5. Među strankama je sporna identifikacija i narav nekretnine te da li ista predstavlja pomorsko dobro.
6. Radi utvrđivanja spornih i odlučnih činjenica sud je izveo dokazni postupak uvidom u dokumentaciju u spisu, očevidom na licu mjesta i geodetskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Branku Dešman iz trgovačkog društva Geo Dešman d.o.o. iz Rijeke (nalaz i mišljenje na listu 132-148 spisa) te njegovim usmenim saslušanjem (list 176-177 spisa). Navedene dokaze je cijenio svakog zasebno, jednako kao i sve dokaze zajedno u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP-a, "Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07–Odluka USRH, 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19. i 80/22.), te je na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka ocijenio, da je tužbeni zahtjev osnovan.
7. Radi identifikacije nekretnine proveden je dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Branku Dešman iz trgovačkog društva Geo Dešman d.o.o. iz Rijeke. On je u pisanom nalazu i mišljenju od 10.7.2024., nakon identifikacije, geodetske izmjere, obrade podataka i uvida u spis zaključio da je nekretnina k. č. [katastarska čestica] sa jugoistočne strane omeđena prilaznom cestom (k. č. [katastarska čestica]), sa zapadne strane prema plaži betoniranom šetnicom (k. č. [katastarska čestica]), dok sa sjeveroistočne strane nema vidljivih međašnih oznaka prema k. č. [katastarska čestica].. U naravi se radi o nekretnini koja sa južne strane ima pristupni put do uređene terase ugostiteljskog objekta u središnjem dijelu, a u sjevernom dijelu je put za pristup na šetnicu. Izmjerene su udaljenosti od zapadne međe nekretnine do linije mora – odnosno granice katastarske općine, te su na Skici lica mjesta prikazane udaljenosti iz kojih je vidljivo da su sve one veće od minimalno propisane za određivanje granice pomorskog dobra (6,25 m), te iznose u sjevernom dijelu 7,85 m2 i u središnjem dijelu 9,75 m2. Vlada Republike Hrvatske 7.11.2002. donosi Uredbu o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k.o. Omišalj i k.o. Miholjice, a za pojas Njivice-Kijac (NN 131/02). Granice pomorskog dobra određene su koordinatama i to točkama od 1 do 10, gdje je na Skici lica mjesta prikazana linija plavom bojom granica pomorskog dobra od točke 6 do točke 10 iz čega je razvidno da se k. č. [katastarska čestica] nalazi unutar područja pomorskog dobra.
8. Na ročištu 12.11.2024. sudski vještak Branko Dešman je i usmeno obrazložio nalaz i mišljenje i pojasnio da je Uredba donesena na temelju grafičkog prikaza koji datira od 6.6.2002. na kojoj je vidljivo da je postojeći put prolazio kroz nekretninu. Međutim prema današnjem stanju je situacija drugačija zato što se izgradila betonska štetnica koja nosi broj k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i koja šetnica je smještena uz zapadnu među k. č. [katastarska čestica] (prema i bliže moru u odnosu na predmetnu nekretninu). Predmetna nekretnina je po prirodnom položaju svugdje udaljena od obalne crte više od 6,25 metara, pa ona onda prema takvoj poziciji ne mora biti dio pomorskog dobra. U trenutku Uredbe nije bilo niti objekta niti uređene šetnice u ovom obliku kao što je danas, a nekretnina je tada ušla u obuhvat pomorskog dobra upravo zbog te šetnice koja je tada prolazila kroz predmetnu nekretninu. Niti jedan dio od te nekretnine po svojoj naravi ne predstavlja ništa navedeno u čl. 6 ZPMDL-a. Da se danas radi prijedlog granice pomorskog dobra po mišljenju vještaka ta nekretnina ne bi bila u razmatranju pomorskog dobra, osim ako se ne bi namijenila da služi svrsi pomorskog dobra prema čl. 6. ZPMDL-a.
9. Materijalno pravo koje ovdje valja primijeniti su odredbe Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (2003) (dalje: ZPDML, "Narodne novine" br. 158/03., 100/04., 141/06., 38/09., 123/11., 56/16., 98/19., 83/23.) i Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZV, "Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst).
10. Odredbom čl. 3. st .2. propisano je pomorsko dobro čine unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i podzemlje, te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi ili je proglašen takvim, kao i sve što je s tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje.
11. Dakle, ovdje se radi o dijelu kopna koji je proglašen pomorskim dobrom.
12. Mijenjati granice pomorskog dobra može se samo na zakonom propisan način i u zakonom propisanom postupku što je izvan okvira ove parnice. Dakle, to ne može sud u ovom postupku.
13. Odredbom čl. 170. ZV-a propisano je pravo vlasništva prestaje zakonskom odredbom po kojoj stvar koja je bila predmetom prava vlasništva više to ne može biti, u kojem slučaju za dotadašnjega vlasnika nastupaju pravni učinci kao da je glede te stvari provedeno potpuno izvlaštenje. Odredbom čl. 124. ZV-a propisano je: Stjecatelj koji je, postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri stekao pravo vlasništva neke nekretnine, stekao je tu nekretninu kao da na njoj ne postoje tuđa prava, tereti ni ograničenja koja u tom trenutku nisu bila upisana, niti je iz zemljišnih knjiga bilo vidljivo da je zatražen njihov upis (st. 1.). Stjecatelj koji je, makar i postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige, stjecao u dobroj vjeri, ne uživa zaštitu povjerenja u potpunost iz stavka 1. ovoga članka glede onih prava, tereta i ograničenja koji postoje na temelju zakona, a ne upisuju se u zemljišnu knjigu (st. 2.).
14. Primjenjujući citirane odredbe na utvrđeno činjenično stanje sud je zaključio da je nekretnina Uredbom Vlade Republike Hrvatske od 7.11.2002. proglašena pomorskim dobrom. Prvotuženik tvrdi da je nekretninu stekao derivativno 19. prosinca 2002. unosom u temeljni kapital (str. 51 spisa), dakle nakon Uredbe Vlade Republike Hrvatske od 7.11.2002.. I založna prava drugotuženika upisana su nakon Uredbe Vlade Republike Hrvatske
15. Stoga tužitelj osnovano traži ispravak zemljišnoknjižnog upisa, slijedom čega je sud tužbeni zahtjev prihvatio i donio odluku sukladno točki I. i II. izreke presude.
16. Prvotuženik je na ročištu 12.11.2024. odustao od prijedloga za saslušanjem svih svjedoka iz odgovora na tužbu. Sud je rješenjem na ročištu 12.11.2024. (str. 177 spisa) odlučio da neće provoditi druge dokaze po prijedlogu prvotuženika (provođenje kombiniranog geodetskog i građevinskog vještačenja uz očevid na licu mjesta) iz razloga suvišnosti. Činjenično stanje sud je utvrdio iz isprava temeljem čl. 492.a ZPP-a.
17. Prvotuženik je prigovorio po tužitelju naznačenoj vrijednosti predmeta spora navodeći da je suviše nisko postavljen. Predložio je da sud odredi vrijednost predmeta spora od 250 bodova u radnji, umjesto po tužitelju naznačenih 10.000,00 EUR kuna. Nakon što je omogućio strankama da se o tome izjasne, sud je na ročištu 15.2.2024. (str. 113-114 spisa) pozivom na odredbu čl. 40. st. 3. ZPP-a rješenjem odredio vrijednost predmeta spora u iznosu od 13.273,00 EUR, uzimajući u obzir da se ipak radi o sporu glede nekretnine, zbog čega je 10.000,00 EUR prenisko određena vrijednost predmeta spora.
18. Odluku o parničnom trošku sud je donio na temelju odredbe čl. 154. st. 1., čl. 155. i čl. 163. ZPP-a. Tužitelj je u cijelosti uspio u sporu pa mu je priznat trošak sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (dalje: Tarifa) za slijedeće radnje u postupku:
- sastav tužbe od 200,00 EUR (Tbr. 7.t.1.);
- pristup na ročišta 15.2.2024., 28.5.2024. i 12.11.2024. od 200,00 EUR za svako (tbr. 9. t. 1.), ukupno 600,00 EUR;
- podnesak od 5.2.2024. i 11.7.2024. od 200,00 EUR za svako (Tbr. 8. t. 1. ), ukupno 400,00 EUR.
Tužitelju je priznat i trošak predujma za vještačenje po stalnom sudskom vještaku Branku Dešman iz trgovačkog društva Geo Dešman d.o.o. iz Rijeke u iznosu od 911,93 EUR, te trošak očevida suda na lice mjesta od 80,48 EUR.
19. Slijedom navedenoga tužitelju je priznat ukupni trošak od 2.192,41 EUR. 20. Sud je naložio prvotuženiku i drugotuženiku da tužitelju solidarno naknade prouzročeni parnični trošak od 2.192,41 EUR s kamatama, odnosno donio je odluku sukladno točki III. izreke presude.
21. Slijedom svega iznijetoga, sud je donio odluke kao u izreci presude.
Rijeka, 30. prosinca 2024.
sudac
Nataša Vukić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana objave, a u slučaju da nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.
U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice niti predlagati novi dokazi, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se žalba može izjaviti.
