REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: OVR-4528/2024-5

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

I

Z A K LJ U Č A K

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Vladimiru Dimanovskom, kao sucu pojedincu, a po prijedlogu više sudske savjetnice Ivane Protulipac, u pravnoj stvari ovrhovoditelja ČČ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Zoranu Kosanoviću, odvjetniku u Kutini, protiv ovršenika B2 Kapital d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 41, OIB: 57509775367, bez održavanja ročišta, odlučujući o prijedlogu ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava te prijedlogu ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, dana 30. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

Nalaže se Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ovršenika u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem presude Općinskog suda u Kutini poslovni broj P-22/2020 od dana 17. rujna 2020. i rješenja Općinskog suda u Kutini poslovni broj Ovr-670/2019 od dana 25. listopada 2024. do pravomoćnog okončanja parničnog postupka radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate nedopuštenim na čije pokretanje je ovršenik upućen ovosudnim zaključkom poslovni broj Ovr-4528/2024 od dana 30. prosinca 2024.

z a k l j u č i o  j e

Upućuje se ovršenik da u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave ovog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem presude Općinskog suda u Kutini poslovni broj P-22/2020 od dana 17. rujna 2020. i rješenja Općinskog suda u Kutini poslovni broj Ovr-670/2019 od dana 25. listopada 2024. iz razloga propisanog odredbom čl. 50. st. 1. toč. 9. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24, dalje u tekstu: OZ) te se poziva da u roku od 15 (petnaest) dana od dana takvog postupanja dostavi sudu dokaz o istom.

Obrazloženje

1. Ovršenik je dana 12. prosinca 2024. podnio ovom sudu prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava te prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom temeljem presude Općinskog suda u Kutini poslovni broj P-22/2020 od dana 17. rujna 2020. i rješenja Općinskog suda u Kutini poslovni broj Ovr-670/2019 od dana 25. listopada 2024.

2. U svom prijedlogu ovršenik u bitnome navodi da je ovrhovoditelj podnio Financijskoj agenciji na izravnu naplatu gore navedene ovršne isprave. Međutim, ovršenik navodi da je tražbina ovrhovoditelja prestala prijebojem. Naime, ovršenik navodi da je ovrhovoditelju izjavio prijeboj svoje tražbine koju ima prema ovrhovoditelju s osnova Ugovora o dugoročnom kreditu br. 050630467245 od dana 30. lipnja 2005., solemniziranog po javnom bilježniku Mati Mediću iz [adresa] dana 01. srpnja 2005. pod poslovnim brojem OU- 257/2005-1 s pripadajućim Aneksom br. 1. Ugovoru o dugoročnom kreditu br. 050630467245 sklopljenim dana 12. rujna 2005. te solemniziranim po javnom bilježniku Mati Mediću iz [adresa] dana 19. rujna 2005. pod poslovnim brojem OU-256/2005-2, Aneksom br. 2. Ugovoru o dugoročnom kreditu br. 050630467245 sklopljenim dana 28. veljače 2006. te Aneksom br. 3. Ugovoru o dugoročnom kreditu br. 050630467245 sklopljenim dana 16. ožujka 2006. te ovjerenim po javnom bilježniku Mati Mediću iz [adresa] dana 20. ožujka 2006. pod poslovnim brojem OV-2364/2006, s tražbinom koju ovrhovoditelj ima prema ovršeniku temeljem gore navedenih ovršnih isprava podnesenim na izravnu naplatu. Navedeni Ugovor o dugoročnom kreditu br. 050630467245 od dana 30. lipnja 2005. sklopljen je između OTP banke d.d. kao banke, društva EURO-DEM d.o.o. kao korisnika kredita i ovrhovoditelja kao jamca, a tražbina s osnova navedenog Ugovora ustupljena je ovršeniku temeljem Ugovora o cesiji od dana 11. siječnja 2019. Stoga ovršenik predlaže pljenidbu i prijenos novčanih sredstva proglasiti nedopuštenim i to iz razloga jer je tražbina prestala prijebojem. Predlaže i da sud donese rješenje kojim će se odgoditi izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika, ne navodeći do kada predlaže odgodu, obzirom bi prijenosom pretrpio nenadoknadivu, odnosno teško nadoknadivu štetu. Nastanak nenadoknadive, odnosno teško nadoknadive štete obrazlaže time što je upitno da li će ovršenik u protuovrsi ili u nekom drugom postupku protiv ovrhovoditelja uspjeti vratiti sredstva koja su u postupku izravne naplate prenesena ovrhovoditelju obzirom je ovrhovoditelj u blokadi više od 400 dana, nema u svom vlasništvu motornih vozila niti nekretnina iz kojih bi ovršenik u protuovrsi mogao namiriti svoje potraživanje, a navodi i to da je protiv ovrhovoditelja vodio nekoliko postupaka izravne naplate pred Financijskom agencijom te se niti u jednom nije uspio namiriti. Istovremeno, ovršenik predlaže sudu da službenim putem zatraži od Financijske agencije podatak o tome da li je ovrhovoditelj u blokadi, po kojoj osnovi i koliko dana obzirom da ovršenik isto ne može ishoditi od Financijske agencije.

3. Prijedlog ovršenika dostavljen je ovrhovoditelju na očitovanje, a koji se očitovao podneskom od dana 20. prosinca 2024. na način da osporava navode ovršenika u cijelosti.

4. Prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava je osnovan.

5. Odredbom čl. 210. st. 1. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ-a ili na drugi način sazna da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, dok je odredbom čl. 210. st. 2. OZ-a propisano da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st.1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe Ovršnog zakona o odgodi ovrhe. Dalje, odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1.-11. navedenog članka OZ-a.

6. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta, od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki nabrojanih u čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a.

7. Podneskom od dana 12. prosinca 2024. ovršenik je podnio i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ-a, a čime je ispunjen prvi zakonski uvjet za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava i to onaj iz čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a.

8. U odnosu na drugi kumulativno propisani zakonski uvjet iz čl. 65. st. 1. OZ-a – da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje – sud je stava kako je ovršenik isti učinio vjerojatnim.

9. Prije svega valja reći da vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome je li imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadnu (povratnu) isplatu ovršeniku onog iznosa koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditelju.

10. Uvidom u specifikacije Financijske agencije o izvršenju osnova za plaćanje utvrđeno je da je ovdje ovršenik protiv ovdje ovrhovoditelja podnio Financijskoj agenciji na izravnu naplatu dana 05. studenog 2019. zadužnicu poslovni broj OV-4072/05, dana 08. svibnja 2014. rješenje o ovrsi poslovni broj Ovrv- 1803/2013, dana 11. travnja 2014. rješenje o ovrsi poslovni broj Ovrv- 1804/2013, dana 05. studenog 2019. zadužnicu poslovni broj OV-6225/07 te dana 08. svibnja 2014. rješenje o ovrsi poslovni broj Ovrv-1805/2013 te da se u navedenim postupcima izravne naplate ovdje ovršenik nije naplatio (list 72- 76 spisa, list 78-79 spisa).

11. Uvidom u uvjerenje Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave sisačko- moslovačke, Policijske postaje Kutina, Klasa: 211-02/24-14/52, Broj : 511-10- 10-24-147, od dana 03. prosinca 2024., utvrđeno je da ovrhovoditelj nije evidentiran kao vlasnik vozila (list 109 spisa).

12. Uvidom u e-mail korespodenciju između Grada Zagreba, Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove i ovršenika od dana 10. prosinca 2024. utvrđeno je da ovrhovoditelj nije evidentiran kao nositelj prava na nekretninama u katastarskom operatu na području Republike Hrvatske. (list 82 spisa), a iz čega proizlazi da ovrhovoditelj nije vlasnik nekretnine(a) na području Republike Hrvatske.

13. U odnosu na prijedlog ovršenika da sud službenim putem zatraži od Financijske agencije podatak o tome da li je ovrhovoditelj u blokadi, po kojoj osnovi i koliko dana obzirom da ovršenik isto ne može ishoditi od Financijske agencije, valja reći da je odredbom čl. 232. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje u tekstu: ZPP) propisano da je stranka dužna sama podnijeti ispravu na koju se poziva za dokaz svojih navoda, dok je st. 3. istog članka propisano da ako se isprava nalazi kod državnog tijela ili koje pravne ili fizičke osobe koja ima javna ovlaštenja, a sama stranka ne može postići da se isprava preda ili pokaže, sud će na prijedlog stranke pribaviti tu ispravu. Međutim, ovršenik ničime nije dokazao da ne bi mogao sam od Financijske agencije pribaviti potreban podatak, slijedom čega nisu ispunjeni uvjeti da bi sud postupio sukladno čl. 232. st. 3. ZPP-a.

14. Obzirom je iz naprijed navedenog vidljivo da ovrhovoditelj na području Republike Hrvatske nema u svom vlasništvu nekretninu koja se može unovčiti, kao niti motorno vozilo koje se može unovčiti, te da se ovršenik u više postupaka izravne naplate koje je vodio protiv ovrhovoditelja nije uspio naplatiti, prema stavu ovog suda postoji velika vjerojatnost da u slučaju uspjeha ovršenika u parničnom postupku radi proglašenja ovrhe nedopuštenom imovina ovrhovoditelja ne bi bila dostatna za povrat ovršeniku onog iznosa koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s njegova računa i prenesen ovrhovoditelju. Stoga postoji vjerojatnost nastanka štete u smislu čl. 65. st. 1. OZ-a.

15. Uzimajući u obzir da odgoda ovrhe ima samo ograničeno vremensko trajanje, a predmetno potraživanje ovrhovoditelja osigurano je i zaštićeno samom zapljenom na računu ovršenika te da ovršenik zaplijenjenim novčanim sredstvima ne može raspolagati pa su navedena novčana sredstva osigurana i ne postoji opasnost za ovrhovoditelja da bi ostao bez navedenih novčanih sredstava, ovaj sud je stajališta kako pretežu razlozi u korist ovršenika te je potrebno odgoditi prijenos zaplijenjenih novčanih sredstva u postupku izravne naplate do pravomoćnog okončanja parničnog postupka radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate nedopuštenim.

16. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u izreci ovog rješenja.

17. Nadalje, ovršenik je podnio i prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim.

18. Odredbom čl. 210. OZ-a propisano je da nakon što sazna da je protiv njega zatražena izravna naplata, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim (st.1.), s tim da se na to pravno sredstvo na odgovarajući primjenjuju odredbe o žalbi protiv rješenja o ovrsi iz čl. 50. i 53. OZ-a (st. 2.).

19. U svom prijedlogu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ovršenik navodi da je tražbina ovrhovoditelja prestala prijebojem, a čime ističe razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ-a.

20. Odredbom čl. 52. st. 1. OZ-a propisano je da ako je žalba izjavljena iz razloga iz čl. 50. st.1 točke 7. i točke 9. do 11. OZ-a sud prvog stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od 8 dana, dok je stavkom 3. istog članka propisano da ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dana dostave tog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. toga članka zbog kojeg je izjavio žalbu.

21. Kako ovršenik ističe razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ-a, a koje navode je ovrhovoditelj osporio, dok ovršenik njihovu osnovanost nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, niti su činjenice na kojima se žalba temelji općepoznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (čl. 52. st.4 OZ-a), valjalo je temeljem odredbe čl. 210. OZ-a u vezi s čl. 52. st. 3. OZ-a odlučiti kao u izreci zaključka.

U Zagrebu, 30. prosicna 2024.

Sudac:

Vladimir Dimanovski

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranka ima pravo žalbe u roku 8 dana od dana primitka pismenog otpravka ovog rješenja. Žalba se podnosi pismeno u 3 primjerka, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Protiv ovog zaključka nije dopušten pravni lijek (sukladno čl. 11. st. 5 Ovršnog zakona).

Nacrt odluke izradila viša sudska savjetnica: Ivana Protulipac

DNA:

1. ovršeniku

2. ovrhovoditelju po pun.

3. FINA