REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-4073/2024-8

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Tatjana Kujundžić Novak, u izvanparničnom predmetu predlagatelja osiguranja GN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II. ALTERNATIVE INVEST d.o.o. Zagreb, Bosanska 1, OIB: 34251042886 (za račun A1 otvoreni investicijski fond s javnom ponudom i račun AP3 otvoreni alternativni investicijski fond s privatnom ponudom), III. LIBERUM ARBITRIUM d.o.o. Zagreb, Istarska 62, OIB: 99833552630, IV. VN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], TN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], VI. HN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], VII. EN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], VIII. JN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], IX. IN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], GNŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], XI. BN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], XII. ZN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], XIII. NN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], XIV. KN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], XV. ŠN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], XVI. ČN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], XVII. MN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], XVIII. ĐN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], XIX. UN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], XX. ŽN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], XXI. LN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], XXII. PN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj],

XXIII. SN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], XXIV. ĆN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], XXV. DN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], XXVI. RN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], XXVII. ON iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], XXVIII. CN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], XXIX. AN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], XXX. FN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], XXXI. SQ Capital d.o.o. Zagreb, Prilaz Gjure Deželića 43, OIB: 54009254385, koje zastupa punomoćnik Mislav Bradvica, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Bradvica Marić Wahl Cesarec d.o.o., odvjetnik u Zagrebu, GD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Ivo Pletikosa, odvjetnik u [adresa], XXXIII. VD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ante Meštrović, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Planinić, Šoljić i partneri d.o.o., u Zagrebu, XXXIV. TD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], XXXV. HD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], XXXVI. ED iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], XXXVII. JD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], XXXVIII. ID iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], XXXIX. BD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], XL. ZD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], XLI. ND iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], XLII. KD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], XLIII. ŠD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], XLIV. MISLAV BRADVICA iz Zagreba, Poljana Josipa Brunšmida 8, OIB: [osobni identifikacijski broj], XLV. ČD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Edi Suljić, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Bradvica Marić Wahl Cesarec d.o.o., u Zagrebu, protiv protustranke B.S.A. International S.A., Belgija, Anderlecht, Rue des Vėtėrinaires 42F, OIB: 041447642024, koju zastupaju punomoćnici, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Mandarić & Einwalter j.t.d. u Zagrebu, radi utvrđenja primjerenosti otpremnine manjinskim dioničarima, odlučujući o žalbama predlagatelja i protustranke protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj R1-208/2023 od 10. rujna 2024 i dopunskog rješenja poslovni broj R1-208/2023 od 12. studenog 2024., 30. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

I. Ukida se rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj R1-208/2023 od 10. rujna 2024. i predmet se vraća tom sudu na ponovan postupak.

II. Ukida se dopunsko rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj R1-208/2023 od 12. studenog 2024. u točkama I., II., III., IV. i VI. izreke i predmet se vraća tom sudu na ponovan postupak.

III. Odbija se kao neosnovana žalba predlagatelja i potvrđuje dopunsko rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj R1-208/2023 od 12. studenog 2024. u točki V. izreke.

IV. Dopune žalbe predlagatelja od 23. listopada 2024. i 26. studenog 2024. odbacuju su kao nepravovremene.

V. O troškovima žalbenog postupka sud će odlučiti u svojoj konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni R1-208/2023 od 10. rujna 2024. utvrđeno je da primjereni iznos otpremnine u novcu u postupku prijenosa dionica društva DUKAT d.d., Zagreb, Marijana Čavića 9, OIB: 25457712630 iznosi 141,26 EUR po dionici, u skladu s odredbom čl. 300.k Zakona o trgovačkim društvima („Narodne novine“ broj: 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22, 114/22 i 18/23; dalje: ZTD).

2. Protiv rješenja poslovni broj R1-208/2023 od 10. rujna 2024., žalbu su podnijeli predlagatelji pod rednim brojevima III., IV., VI., VII., IX., X., XI., XVII., XVIII.,

XXIV., XXIX., XXXI. i XXXIX. U bitnome navode da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. Zakona o parničnom postupku budući da rješenje nema razloga o odlučnim činjenicama, odnosno činjenicama o kojima ovisi odmjeravanje visine otpremnine po dionici te je obrazloženje suda koje se temelji isključivo na nalazu i mišljenju proturječno samo sebi, ali i ispravama u spisu. Sud nije obrazložio zašto se ne primjenjuje (ili zašto se primjenjuje) diskont na nelikvidnost i premiju, a o kojim elementima ovisi visina otpremnine manjinskim dioničarima. Prema uputi Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske bilo je potrebno utvrditi je li vještak uzeo u obzir da se manjinske dioničare lišava dionica protivno njihovoj volji i je li potrebno radi toga korigirati vrijednost dionica. Vještak se u ponovljenom postupku nije izričito očitovao o tim pitanjima te time nije otklonjena bitna povreda odredbi parničnog postupka. Sudska odluka je utemeljena na Nalazu i mišljenju vještaka koji nije raspolagao cjelokupnom poslovnom dokumentacijom i koji postupa protivno utvrđenjima Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske te iskazuje kontradiktorne te činjenično pogrešne zaključke i stavove. Naime, vještak je na pitanje zašto je primijenio diskont na nelikvidnost utvrdio slijedeće (citirano iz Zapisnika): „vještak iskazuje da prema pravilima ZG Burze da kada se sa dionicom trguje sporadično po jednu ili dvije transakcije svakih nekoliko dana takve se dionice prebacuju u druge modalitete trgovine na burzi jer ne ispunjavaju burzovnim kriterijima da budu uvrštene na kotacije gdje se odvija redovno trgovanje. Zato se te dionice smatraju nelikvidnima. Navodi da je primijenio diskont za nelikvidnost .jer promatrano društvo nije bilo na aktivnom tržištu.“ (Zapisnik s ročišta od 10. lipnja 2024.). Pravila Zagrebačke burze navode kako postoje 3 (tri) modaliteta trgovanja, ovisno o stupnju likvidnosti imovine: (i) najviši stupanj likvidnosti: modalitet kontinuirane trgovine, (ii) srednji stupanj likvidnosti: modalitet trgovine za niskolikvidne dionice, te (iii) najniži stupanj likvidnosti: modalitet kontinuiranih dražbi. Dakle, prema mišljenju i iskazu vještaka - dionica Dukata d.d. nije likvidna te ne spada u najviši stupanj likvidnosti iako je Zagrebačka burza d.d. primjenom svojih pravila dionice Dukata d.d. kvalificirala likvidnima jer ih je uvrstila u modalitet kontinuirane trgovine. Dodatno, vještak je pogrešno utvrdio da dionice Dukata d.d. nisu na aktivnom tržištu. Naime, kako je već napomenuto u podnesku od 18. srpnja 2024., Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) prema svojim pravilima za aktivno (tržište likvidne imovine) i neaktivno (tržište nelikvidne imovine) tržište u članku 10. Pravilnika o utvrđivanju neto vrijednosti imovine UCITS fonda i cijene udjela u UCITS fondu („Narodne novine“ broj 128/17) navodi sljedeće: „(1) Za vlasničke vrijednosne papire aktivnim tržištem smatra se tržište na kojem se vlasničkim vrijednosnim papirom trgovalo minimalno 20 trgovinskih dana u tromjesečnom razdoblju.“ Kako nedvojbeno proizlazi iz povijesnog zapisa – podataka o trgovanju dionicom Dukat d.d. -a na Zagrebačkoj burzi d.d., na dan 18. veljače 2021. kada je Glavna Skupština Dukat d.d. donijela odluku o istiskivanju manjinskih dioničara i u tromjesečju koji prethodi tom danu, dionice Dukat d.d. su bile na aktivnom tržištu i ispunile kriterije HANFE potrebne da bi se neka financijska imovina smatrala likvidnom njima se trgovalo minimalno 20 dana u referentnom tromjesečju, a što je u suprotnosti s utvrđenjima vještaka. Prilog - Povijesni podaci o trgovanju dionice Dukata d.d. na Zagrebačkoj burzi d.d. u tromjesečju koje prethodi odluci glavni skupštine od 18. veljače 2021. U tom smislu, jasno je da postoji proturječje između nalaza i mišljenja vještačenja i ostale pisane dokumentacije u spisu, a s druge strane protustranka nije dostavila vještaku dokumentaciju iz koje je mogao utvrditi odlučne činjenice. Sud nije obrazložio zašto je prihvatio nalaz i mišljenje, a nije prihvatio isprave koje su njemu suprotne. U ovom postupku utvrđuje se primjerena otpremnina, a zašto vještak nije primijenio DCF metodu – koja je pouzdanija od one koju je vještak koristio, vještak paušalno odgovara da takva metoda nije primjenjiva bez obrazloženja zašto se ta metoda ne primjenjuje. U svom iskazu vještak nigdje nije naveo je li uzeo u obzir činjenicu da su dioničari lišeni dionica protivno svojoj volji, već je, potpuno suprotno uputi Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, obrazlagao zašto smatra da su dioničari imali mogućnost disponirati svojim dionicama. Uputa Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske je bila da se vještak očituje o tome je li primijenio premiju prilikom određivanja visine primjerene otpremnine, a što je isti propustio učiniti. Također ističemo da sud u pobijanom rješenju, nigdje ne daje suvislo obrazloženje zašto bi metode koje predlagatelji uporno ističu kao adekvatne i precizne za utvrđenje primjerene otpremnine, u ovom konkretnom postupku bile neprimjenjive. Predlagatelji ne tvrde da na fer vrijednost dionica treba dodati premiju/bonus, već da je premija/bonus sastavni dio fer vrijednosti. ne „fer vrijednost po dionici“, koja obuhvaća i institut premije koji se primjenjuje u istiskivanju (npr. slučaj Siemens) upravo kao kompenzacija manjinskim dioničarima za otuđenje budućih prava, kao što su dividenda i glasovanje na Glavnoj skupštini. Stavovi Ustavnog suda RH, doktrine i sudske prakse o pravičnom obeštećenju manjinskih dioničara kojima se inzistira na tome da se manjinske dioničare pravično obešteti i da im se isplati primjerena (fer) otpremnina u koju su uračunate i buduće koristi za manjinske dioničare, demantiraju stav Vještaka o postojanju bilo kakve povlaštenosti manjinskih dioničara. Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske je u svojoj odluci naveo da se prilikom određivanja visine otpremnine moraju uzeti u obzir vrijednost koje daju dionice u svojoj budućnosti, a vještak je izričito naveo u svom usmenom iskazu da prilikom određivanje primjerenosti otpremnine nije uzeo u obzir dividendu na koju bi dioničari imali pravo u budućnosti. Budući da je sud svoju odluku donio samo temeljem tog (nepotpunog) nalaza i mišljenja, i (nepotpunog) usmenog iskaza vještaka, jasno je da rješenje nije cjelovito te da je odlučna činjenica pogrešno utvrđena, te nije dovoljno raspravljena. Konačno, iako su i sud i vještak više puta zatražili dokumentaciju na temelju koje je napravljena inicijalna procjena visine otpremnine, protustranka nije dostavila tražene podatke i dokumentaciju. Iako protustranka nije postupila po nalogu suda, sud je odlučio penalizirati manjinske dioničare. I sam vještak je u podnesku iz ožujka 2022. priznao da “nije moguće vjerodostojno analizirati podatke, projekcije, metodološki okvir te ostale varijable koje su korištene prilikom provođenja postupka određivanja primjerenosti otpremnine koja je isplaćena manjinskim dioničarima”. Vještak u više navrata napominje da nije bio u mogućnosti primijeniti drugu metodu procjene vrijednosti društva, tj. otpremnine zato što nije dobio tražene podatke od protustranke i društva. Kako nije mogao primijeniti drugu metodu procjene, tada se zadovoljio usporednom metodom, koja daje značajno nepovoljnije konačne rezultate za manjinske dioničare. Ističu da korištenje diskonta za nelikvidnost ne predstavlja ustaljeni kriterij kojeg je potrebno primijeniti prilikom određivanja otpremnine. Štoviše, treba primijeniti premiju jer se istiskivanje događa mimo volje sudionika (dioničara). Dakle, sud je odstupio od već postojeće prakse trgovačkih sudove u kojoj se nije koristio diskont, i koristila se premija, a da pritom nije obrazložio zašto se u ovom slučaju odlučio za takav stav. Ističu kako vještak u konkretnom slučaju nije primijenio niti premiju za uvećanje vrijednosti dionice, koja se primjenjuje u ovakvim vrstama „prisilnih“ transakcija. U ovom sudskom predmetu prvostupanjski nije uvećao vrijednost dionice za premiju, niti je obrazložio zašto do primjene premije nije došlo. Dakle, sud je i u pogledu premije za uvećanje vrijednosti dionice pogrešno primijenio materijalno pravo. Vještak navodi da nije primijenio dividendu, odnosno da nije uzeo u obzir dividendu jer u metodologiji koju je on koristio takva stavka ne postoji. Postavlja se pitanje da jesu li nalaz i mišljenje potpuno i kvalitetno napravljeni. ističu da metodologija postoji, zove se dividend discount model i potrebno je par minuta da se ta metodologija primjeni. Ovim propustom direktno se oglušio o uputu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske na pitanje „je li prilikom određivanja visine premjerene otpremnine uzeo u obzir da se manjinske dioničare, protivno njihovoj volji, lišava dionica od kojih bi oni u budućnosti imali koristi“ jer su u međuvremenu isplaćene minimalno tri pozamašne dividende. Vještak navodi da u konkretnom slučaju nije primijenio premiju jer metodologija koja je primijenjena u ovom slučaju ne predviđa stavku premije. Ista metodologija koju je koristio ne predviđa ni stavku diskont za nelikvidnost već je ona naknadno, proizvoljno, dodana, a što potvrđuje i Damodaranova prezentacija o peer (relativnoj) valuaciji (kojeg su obje strane koristile kao referencu) prezentaciju o peer (relativnoj) valuaciji. Vještak, a ni sud se na (ne)primjenjivost ove metode nisu očitovali na način da se njihov zaključak može ispitati od strane višeg suda. Skupština na kojoj je donesena odluka o istiskivanju manjinskih dioničara održana je 18. veljače 2021. dok su za vještačenje od strane vještaka: „uzeti kao relevantni financijski podaci do 31. prosinca 2020.“ (točka 13. rješenja) vještak navodi da je kao referentni datum za procjenu vrijednosti dionica uzeo financijska izvješća s 31. prosinca 2021 a ne 18. veljače 2021. (dan održavanja glavne skupštine) iako je to suprotno nalogu suda koji je dobio, ali i pravilima Zakona o trgovačkim društvima. Iz svega navedenog proizlazi da prvostupanjski sud nije postupio u skladu s uputom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske odnosno da nije pravilnom primjenom materijalnog prava donio na zakonu osnovanu odluku. Predlagatelji također smatraju da prvostupanjski sud nije proveo svrhu odredbi Zakona o trgovačkim društvima kako bi zaštitio manjinske dioničare u postupku prijenosa dionica, a u pogledu primjerenosti otpremnine koju glavni dioničar mora isplatiti u novcu od moguće zlouporabe od strane glavnog dioničara. Predlažu da ovaj sud ukine rješenje predmet vrati na ponovan postupak, podredno da odredi viši iznos primjerene otpremnine u iznosu od 1.787,14 kune, odnosno 237,19 eura. Predlagatelji ujedno ističu i da sud nije odlučio o zahtjevu za isplatu zateznih kamate, a niti o troškovima postupka, a koji su zatraženi u podnesku od 18. ožujka 2024. od strane predlagatelja i podnose zahtjev za donošenjem dopunskog rješenja.

3. Žalbu je podnijela i predlagateljica pod rednim brojem XXXIII. VD zastupana po punomoćniku MD iz svih žalbenih razloga. U bitnome navodi kako je u postupku bilo potrebno ispitati podatke i modalitete koje je sukladno citiranim odredbama Zakona o trgovačkim društvima protustranka primijenila prilikom određivanja otpremnine za dionice DUKAT d.d., što je propušteno učiniti. Suprotno tome kao relevantno je uzeto u obzir vještačenje koje uopće ne propituje predmetne činjenice već se navodi kako vještaku nisu bili dostupni planovi poslovanja društva Dukat d.d., niti projekcije poslovanja društva Dukat d.d. temeljem kojih bi izvršio procjenu društva Dukat d.d. (str. 25. vještačenja iz travnja 2022.) te koje proizvoljno izabranom metodom, suprotno od suda zadanom vještačkom zadatku, procjenjuje tržišnu vrijednosti dionica društva DUKAT d.d. uopće ne vodeći brigu o predmetu postupka ispitivanja primjerenosti otpremnine manjinskim dioničarima društva Dukat d.d. Vještak u svom vještačenju nije uzeo u obzir podatke temeljem kojih je određena otpremnina manjinskim dioničarima društva DUKAT d.d. iako je to osnovna premisa ovog postupka. Nadalje, navodi kako rješenje sadrži bitnu povredu postupka iz odredbe čl. 354. st. 1. ZPP-a koja se očituje u postupanju suprotno odredbama čl. 259. st. 1. te čl. 261. st. 2. ZPP-a, a odnose se na provedbu vještačenja u ovom postupku te rukovođenje suda provedbom vještačenja. Točkom IV. izreke rješenja od 26. siječnja 2022. određen je zadatak vještaku u ovom postupku na sljedeći način: „Imenovani vještak dužan je izraditi pisano izvješće o obavljenoj reviziji odnosno vještačenju, isto izvješće zaključiti izjavom o tome da li je otpremnina primjereno odmjerena, a pri tome mora navesti: - kojim je metodama određena primjerena otpremnina; - iz kojih je razloga primjena tih metoda opravdana;

- ako je primijenjeno više metoda, do koje bi se primjerene otpremnine došlo primjenom pojedine metode te koji je značaj dan pojedinim metodama za utvrđivanje predložene primjerene otpremnine; - posebne teškoće koje su se javile pri procjeni; uzimajući u obzir prilike društva u vrijeme donošenja odluke glavne skupštine na dan 18. veljače 2021. o prijenosu dionica.“ Zadatak vještaku proizlazi iz kogentnih odredaba čl. 481.a st. 2. te čl. 300.h st. 2. ZTD-a. Iz predmetnog jasno proizlazi kako je vještačenje trebalo biti izrađeno temeljem dokumentacije relevantne za utvrđivanje činjenica u ovom postupku. Vještačenje u ovom postupku nije napravljeno u skladu sa zadatkom, a da pri tome sud niti jednom nije upitao vještaka zašto nije načinio vještačenje sukladno danom zadatku. Dodatno ističe se kako je vještak svojevoljno odlučio, prilikom izrade vještačenja, ne uzeti u obzir dokumentaciju odlučnu za pravilno utvrđenje činjenica u ovom postupku, obrazlažući u vještačenju iz travnja 2022. kako mu dokumentacija nije bila dostupna pa je odlučio napraviti vještačenje po svom nahođenju. Vještak je predmetnim navodom priznao i ustvrdio kako mu protustranka nije dostavila traženu dokumentaciju za utvrđenje činjenica u ovom postupku. S obzirom na navedeno, opet se postavlja pitanje na koji način je vještak mogao ispitati primjerenost otpremnine manjinskim dioničarima društva DUKAT d.d. bez uvida u podatke i modele temeljem kojih je otpremnina određena? Nedvojbeno je kako je sva navedena dokumentacija nastala u vrijeme kada su protustranka te mali dioničari bili dioničari društva DUKAT d.d. te kako sukladno pravu na obaviještenost kao jednom od prava koji proizlazi iz statusa dioničara društva, svi dioničari imaju pravo biti upoznati sa zajedničkom dokumentacijom. Nadalje, zbog posebnosti načina provedbe postupka istiskivanja manjinskih dioničara dioničkih društava, logično je da se većina dokumentacije temeljem koje glavni dioničar određuje vrijednost otpremnine nalazi u posjedu glavnog dioničara, međutim to mu ne daje za pravo da takvu dokumentaciju uskrati istisnutim dioničarima te sudu u postupku ispitivanja primjerenosti otpremnine, a što je učinjeno u ovom postupku. Kako je već istaknuto, predmetna dokumentacija je sukladno odnosu glavnog i manjinskih dioničara zajednička te se po prirodi provedbe postupka istiskivanja manjinskih dioničara uglavnom nalazi u posjedu glavnog dioničara, a bez predmetne dokumentacije nije moguće provesti sudsko ispitivanje primjerenosti otpremnine sukladno odredbi čl. 300.k ZTD-a. Tijekom postupka je predlagano provođenje novog vještačenja po novom vještaku koji prijedlog je sud odbio uz obrazloženje kako bi novo vještačenje po drugom vještaku iste struke, samo doprinijelo odugovlačenju postupka i nanošenju daljnjih troškova predlagateljima bez zamjetnih pomaka glede značajnije razlike u procjeni fer vrijednosti promatranog Društva. Smatra kako je odbijanjem prijedloga da se provede novo vještačenje u ovom postupku, sud učinio bitnu povredu odredbe odredaba Zakona o parničnom postupku jer odlučne činjenice u ovom postupku nisu pravilno utvrđene odnosno ispitivanje primjerenosti otpremnine nije načinjeno na zakonom propisan način. Pogrešna primjena materijalnog prava očituje se u ne primjeni ili nepotpunoj primjeni odredaba čl. 300.g. st. 2. ZTD-a, čl. 300.k ZTD-a. Sud je pravilno primijenio predmetne odredbe Zakona o trgovačkim društvima kada je odredio zadatak vještaku. Međutim, kako je vještačenje nije napravljeno sukladno postavljenom zadatku, propustio je prilikom rukovođenja vještačenjem i njegovom ispitivanju primijeniti predmetne odredbe Zakona o trgovačkim društvima o imperativnom sadržaju vještačenja i naložiti vještaku da vještačenje načini u skladu sa zadatkom. Na taj je način, osim gore opisanih učinjenih bitnih povreda postupka, pogrešno odnosno nepotpuno primijenio čl. čl. 481.a. st. 2. u vezi s odredbom čl. 300.h st. 2. ZTD-a. Predlaže da ovaj sud ukine rješenje i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovan postupak, pri čemu će se u ponovljenom postupku naložiti protustranci dostavu cjelokupne dokumentacije relevantne za odlučivanje u ovom postupku te odrediti novo vještačenje koje će biti načinjeno uzimajući u obzir svu odlučnu dokumentaciju za odlučivanje u ovom postupku te donijeti na zakonu utemeljenu odluku. Žaliteljica je podnijela zahtjev za donošenje dopunskog rješenja jer prvostupanjski sud nije odlučio o j troškovima postupka.

4. Žalbu je podnijela i protustranka zastupana po punomoćniku ĐD zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka s obzirom na to da je prvostupanjski sud prekoračio zahtjev na način da je odredio iznos otpremnine 141,26 Eur po dionici iako predlagatelji nisu postavili određen zahtjev za određivanje otpremnine, čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 12. ZPP-a, a ujedno je podnijela zahtjev za donošenje dopunskog rješenja o trošku postupka.

5. Postupajući po prijedlogu predlagatelja i protustranke sud je 12. studenog 2024., donio Dopunsko rješenje poslovni broj R1-208/2023 kojim je odlučio: „I Nalaže se protustranci naknaditi predlagateljima (I do XXXI) troškove predmetnog izvanparničnog postupka u iznosu od po 207,97 EUR svakom. II Nalaže se protustranci naknaditi predlagateljima (XXXIV do XLV) troškove predmetnog izvanparničnog postupka u iznosu od po 158,07 EUR svakom. III Nalaže se protustranci naknaditi predlagateljici VD (XXXIII) troškove predmetnog izvanparničnog postupka u iznosu od 825,77 EUR.

IV Odbija se kao neosnovan zahtjev predlagatelja za naknadu troškova predmetnog izvanparničnog postupka preko dosuđenih iznosa iz toč. I i II izreke ovog rješenja.

V Odbija se kao neosnovan zahtjev predlagatelja za donošenjem odluke o isplati zateznih kamata na utvrđeni iznos primjerene otpremnine u ovoj pravnoj stvari. VI Odbija se kao neosnovan zahtjev protustranke za naknadu troškova predmetnog izvanparničnog postupka.“

6. Protiv dopunskog rješenja od 12. studenog 2024., žalbu su podnijeli svi predlagatelji zastupani po punomoćniku Mislavu Bradvici i UD iz svih žalbenih razloga. U bitnome navode da je obrazloženje Dopunskog rješenja nejasno, proturječno samo sebi i ispravama u spisu. U uvodu točke 9. obrazloženja Dopunskog rješenja sud navodi kako je riječ o procjenjivom sporu, zbog čega se nagrada za poduzete radnje određuje prema vrijednosti predmeta spora, a da se vrijednost predmeta spora izračunava umnoškom broja dionica manjinskih dioničara s razlikom (18,10 EUR). Sud zaključuje da je formula kojom će izračunati troškove postupka broj dionica manjinskih dioničara x 18,10 eura → izračun prema Tbr. 7. Dužnost je suda da radi obračuna troškova utvrdi i posljednju nepoznanicu broj dionica manjinskih dioničara koju metodologiju je sam najavio u uvodu točke 9. obrazloženja. Sud bez ikakvog obrazloženja kreće paušalno određivati troškove bez prethodnog utvrđenja broja dionica koje su oduzete manjinskim dioničarima, bez prethodnog utvrđenja vrijednosti spora i bez primjene Tarife na (ne)utvrđenu vrijednost. Navode kako je paušalno odbijen kao neosnovan zahtjev za donošenje odluke o isplati zateznih kamata na utvrđeni iznos primjerene otpremnine. Predlagateljima je nejasno iz kojeg razloga sud nije odlučio i o zateznim kamatama, s obzirom na to da ih je protustranka dužna isplatiti barem na razliku između isplaćene otpremnine i primjerene otpremnine. Predlažu ukinuti pobijano rješenje.

7. Protiv dopunskog rješenja žalbu je podnijela i protustranka u odnosu na dosuđeni trošak po punomoćniku ĐD zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja pogrešne primjene propisa i bitnih povreda odredaba parničnog postupka. Ističe se da su predlagatelji u zanemarivom dijelu bili uspješni u svom zahtjevu, a u svojim podnescima navodili iznose za koje smatraju da bi predstavljali pravičnu naknadu, pa te iznose treba uzeti u obzir prilikom ocjene vrijednosti predmeta spora. Dodatno, valja naglasiti kako obje grupe predlagatelja (HD i dr., te SQ Capital d.o.o. i dr.) su suglasne da se ovdje radilo o procjenjivom sporu, a kao što proizlazi iz njihovih žalbi na Dopunsko rješenje. Protustranka se slaže da se ovdje radi o procjenjivom sporu, ali ističe da su predlagatelji zanemarivo uspjeli u sporu te da je trošak trebao u cijelosti biti dosuđen protustranci prema predanom troškovniku i dopuni troškovnika. Sud je utvrdio dodatnu naknadu od 18,09 EUR što u odnosu na traženih 793,92 EUR čini neznatan uspjeh u sporu od 2,28% (dva cijela dvadeset osam posto) na strani predlagatelja, pa je razvidno da je protustranka uspjela u sporu 97,72%. Pravilnom primjenom procesnih pravila se ima u cijelosti dosuditi trošak protustranci, jer su predalagatelji bili uspješni u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, točnije samo 2,28%. Predlaže da ovaj sud preinači pobijano rješenje i dosudi mu trošak uključujući trošak sastava žalbe.

8 Žalba protustranke podnesena protiv rješenja od 10. rujna 2024. nije osnovana.

9. Žalbe predlagatelja pod rednim brojevima XXXI, III., IV., VI., VII., IX., X., XI.,

XVII., XVIII., XXIV., XXIX. i XXXIX. podnesene protiv rješenja od 10. rujna 2024., su osnovane.

10. Dopune žalbe predlagatelja od 23. listopada 2024. i 26. studenog 2024. u odnosu na rješenje od 10. rujna 2024., su nepravovremene.

11. Žalbe predlagatelja i protustranke u odnosu na dopunsko rješenje od 12. studenog 2024., djelomično su osnovane.

12. Pobijana rješenja su ispitana na temelju odredaba čl. 365. i 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22; dalje: ZPP) u vezi s čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ broj 59/23) u granicama žalbenih razloga, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354 .st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava. Ovaj sud je zaključio da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 8. i 11. ZPP-a jer rješenja nemaju razloga o odlučnim činjenicama, a djelomično su odluke donesene u odnosu na nepostojeću osobu.

13. U odnosu na rješenje poslovni broj R1-208/2023 od 10. rujna 2024.

14. Iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja od 10. rujna 2024. proizlazi da je glavna skupština društva DUKAT d.d. 18. veljače 2021. donijela odluku o prijenosu dionica manjinskih dioničara na protustranku, kao glavnog dioničara te da je iznos otpremnine utvrđen u iznosu od 99,54 EUR / 928,00 kn po dionici, kako je to utvrdilo revizorsko društvo Pricewaterhouse Coopers d.o.o., koje je imenovao sud u povodu prijedloga protustranke, kao glavnog dioničara. Radi utvrđivanja primjerene otpremnine prvostupanjski sud je odredio izvođenje dokaza vještačenjem (po vještaku mr. sc. Anti Gašparoviću), a vještak je fer vrijednost vlasničke glavnice izračunao tako da je od dobivene indikativne fer vrijednosti oduzeo knjigovodstvenu vrijednost financijskog duga i dodao diskont za nelikvidnost te je mišljenja da procijenjena fer vrijednost dionice društva DUKAT d.d. iznosi 1.064,36 kn po dionici odnosno da taj iznos predstavlja primjerenu vrijednost otpremnine po jednoj dionici. Prihvaćajući nalaz i mišljenje vještaka kao pouzdan, sistematičan, i objektivan prvostupanjski sud je na temelju odredbe čl. 300.k ZTD-a odredio da primjereni iznos otpremnine u postupku prijenosa dionica društva DUKAT d.d. iznosi 141,26 EUR po dionici.

15. Prema odredbi čl. 300.f st. 1. Zakona o trgovačkim društvima glavna skupština može na zahtjev dioničara koji ima dionice koje se odnose na najmanje 95% temeljnog kapitala društva (glavnog dioničara) donijeti odluku na temelju koje mu se prenose dionice manjinskih dioničara uz plaćanje tim dioničarima primjerene otpremnine u novcu, a prema odredbi čl. 300.g. navedenog Zakona, glavni dioničar određuje iznos otpremnine u novcu koji treba isplatiti manjinskim dioničarima i pritom mora uzeti u obzir prilike društva u vrijeme donošenja odluke glavne skupštine. Također, odredbom čl. 300.h st. 2. ZTD-a propisano je: Glavni dioničar mora glavnoj skupštini podnijeti pisano izvješće i u njemu iznijeti pretpostavke za prijenos dionica te obrazložiti primjerenost otpremnine koju mora isplatiti u novcu. Primjerenost otpremnine moraju ispitati jedan ili više vještaka koje na zahtjev glavnog dioničara imenuje sud iz članka 40. ovog Zakona. Ovdje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 481.a tog Zakona.

16. Iz navedenog slijedi da je obveza glavnog dioničara da odredi iznos otpremnine u novcu koji treba isplatiti manjinskim dioničarima, pri čemu je potrebno voditi i računa o tome da li se dioničare, protivno njegovoj volji, lišava dionica od kojih bi oni u budućnosti imali koristi. U slučaju da iznos otpremnine nije primjeren, manjinski dioničari, na temelju odredbe čl. 300.k Zakona o trgovačkim društvima, imaju pravo zahtijevati od suda da odredi primjereni iznos, što je u konkretnom slučaju učinjeno i to u roku od dva mjeseca od objave upisa odluke o prijenosu dionica u sudski registar, propisanom odredbom st. 2. navedenog članka Zakona.

17. U odnosu na žalbeni navod protustranke da je učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 12. ZPP-a, koja postoji ako je prekoračen zahtjev stranke, valja reći da je taj žalbeni navod neosnovan. Naime, predlagatelji doista nisu postavili zahtjev za utvrđenje neprimjerenosti otpremnine, niti su podnijeli određen zahtjev za određivanje otpremnine, već su zatražili od suda da odredi veći iznos otpremnine od onog kojeg je odredio glavni dioničar, zbog čega određivanjem većeg iznosa prvostupanjskim rješenjem nije prekoračen zahtjev predlagatelja. Isto tako, treba voditi računa o tome da je riječ o izvanparničnom hitnom postupku i da je deklaracija neprimjerenosti otpremnine sadržana u obrazloženju rješenja, zbog čega izreka prvostupanjskog rješenja nije nejasna.

18. Međutim, osnovani su žalbeni navodi predlagatelja kako rješenje nema razloga o odlučnim činjenicama, odnosno činjenicama o kojima ovisi odmjeravanje visine otpremnine po dionici te je obrazloženje suda koje se temelji isključivo na nalazu i mišljenju vještaka djelomično proturječno ispravama u spisu.

19. Naime, sud svoju odluku zasniva na nalazu i mišljenju vještaka. Mišljenje vještaka sud treba ocijeniti kao i druge dokaze, odnosno po svom uvjerenju na osnovi savjesne i brižljive ocjene dokaza. Sud nije dužan prihvatiti nalaz i mišljenje vještaka koji nije odgovorio na postavljeni zadatak i ako proturječi ispravama u spisu, jer bi isto bilo neprihvatljivo i nespojivo s ulogom suda, već je ovlašten i dužan ocijeniti stručno mišljenje vještaka, a to pravo pripada i strankama koje mogu staviti primjedbe na nalaz i mišljenje. Prvostupanjski sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka i odbio je prijedlog za novim vještačenjem iako vještak nije napravio nalaz u skladu sa zadatkom i nije s uspjehom otklonio prigovore predlagatelja u odnosu na vještački nalaz.

20. Predlagatelji su u podnesku od 20. lipnja 2022., prigovorili na nalaz i mišljenje vještaka, između ostalog, i zato što vještak nije primijenio premiju za uvećanje vrijednosti dionice, navodeći da pri istiskivanju glavni dioničar otkupljuje dionice malih dioničara protiv njihove volje. Na navedeni prigovor vještak se nije očitovao u pisanom očitovanju od 10. listopada 2022. i na ročištu održanom 17. svibnja 2023. Nakon ukidnog rješenja drugostupanjski sud je dao uputu da je prilikom određivanja iznosa otpremnine u novcu koji treba isplatiti manjinskim dioničarima potrebno voditi računa o tome je li se dioničare protivno njegovoj volji lišava dionica od kojih bi oni u budućnosti imali koristi. Ni u ponovljenom postupku vještak se nije očitovao o tome je li prilikom određivanja visine primjerene otpremnine uzeo u obzir da se manjinske dioničare, protivno njihovoj volji, lišava dionica od kojih bi oni u budućnosti imali koristi i je li bilo potrebno vrijednost dionice korigirati za odgovarajuću premiju . Za utvrđivanje primjerene vrijednosti otpremnine potrebno je procijeniti vrijednost dionice uvećanu za premiju koja se odnosi na istiskivanje manjinskih dioničara protiv njihove volje na način da se utvrđena procijenjena vrijednost dionice uveća za premiju i na taj se način utvrdi primjerena otpremnina što je u konkretnom slučaju izostalo.

21. Nadalje, sud je pozivajući se na nalaz vještaka, u pobijanom rješenju naveo da je prilikom određivanja vrijednosti dionice uzet u obzir diskont za nelikvidnost (i kako je određena njegova visina), s obzirom na to se dionica društva DUKAT d.d., nakon istiskivanja manjinskih dioničara, ne može smatrati instrumentom koji kotira na aktivnom tržištu, što je u suprotnosti s ispravama u spisu. Dakle, prema mišljenju i iskazu vještaka - dionica Dukata d.d. nije likvidna te ne spada u najviši stupanj likvidnosti iako je Zagrebačka burza d.d. primjenom svojih pravila dionice Dukata d.d. kvalificirala likvidnima jer ih je uvrstila u modalitet kontinuirane trgovine. Vještak je pogrešno utvrdio da dionice Dukata d.d. nisu na aktivnom tržištu s obzirom na to da iz isprava - Povijesni podaci o trgovanju dionice Dukata d.d. na Zagrebačkoj burzi d.d. (str. 3706.-3708. spisa ) u tromjesečju koje prethodi odluci glavni skupštine od 18. veljače 2021. proizlazi da su bile aktivne na tržištu. Stoga postoji proturječje između obrazloženja pobijanog rješenja gdje se sud u tom dijelu poziva na nalaz vještaka i isprava u spisu.

22. Manjinski dioničari, ovdje predlagatelji, imaju pravo na isplatu poštene („fer“) naknade za njihove dionice. Pritom se procjenjuje primjerena otpremnina u novcu s obzirom na prilike u društvu i to u vrijeme donošenja odluke o preuzimanju manjinskih udjela u vrijeme donošenja odluke glavne skupštine, odnosno u konkretnom slučaju 18. veljače 2021. Međutim, vještak je kod procjene primjerene otpremnina protivno danom zadatku uzeo u obzir financijske podatke od 31. prosinca 2021., a ne do 18. veljače 2021. (dan donošenja odluke glavne skupštine) .Pritom uopće nije jasno na koji način je vještak mogao ispitati primjerenost otpremnine manjinskim dioničarima društva DUKAT d.d. bez uvida u podatke i modele temeljem kojih je otpremnina određena s obzirom na to da mu ti podaci nisu dostavljeni od protustranke, na što pravilno u svojim žalbama upiru predlagatelji.

23. Nadalje, vještak nije obrazložio zašto nije primijenio metodu diskontiranog novčanog toka (DCF) već je odgovorio da takva metoda nije primjenjiva, a sud u obrazloženju svoje odluke i vještak u svom nalazu i danom iskazu nisu obrazložili zašto bi metoda koju predlagatelji uporno ističu kao odgovarajuću za utvrđenje primjerene otpremnine, u ovom konkretnom postupku ne bi bila primjenjiva. Naime, metoda temeljena na modelu diskontiranih novčanih tijekova (DCF) najsofisticiranija je metoda jer se novčani tokovi diskontiraju putem ponderiranog prosječnog troška kapitala koji se sastoji od troška duga i troška glavnice.

24. Slijedom svega iznijetog, pobijano rješenje nije moguće ispitati, jer ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama. Odbijanjem prijedloga za provođenje novog vještačenje odlučne činjenice u ovom postupku nisu pravilno utvrđene odnosno ispitivanje primjerenosti otpremnine jer nisu dani odgovori na pitanja koja su bila određena vještačkim zadatkom, nisu analizirani ključni podaci za određivanje primjerenosti otpremnine, pritom nisu ni pribavljeni svi dokumenti odlučni za odlučivanje u postupku iako je takav nalog izdan u rješenju kojim je određeno vještačenje. Stoga je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a, na koju ukazuju žalitelji.

25. Prvostupanjski sud je ujedno počinio i bitnu povredu bitnu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 8. ZPP-a jer je u rješenju od 10. rujna 2024. i dopunskom rješenju od 12. studenog 2024. donio odluku u odnosu na predlagatelja pod rednim brojem G. ŽD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koji je preminuo **.**.2023., dakle, u odnosu na nepostojeću osobu koja ne može biti stranka u postupku.

26. Dopune žalbe predlagatelja od 23. listopada 2024. i 26. studenog 2024., odbačene su kao nepravovremene na temelju odredbe čl. 366. st. 1. i čl. 358. st. 2. ZPP-a s obzirom na to da su rješenje od 10. rujna 2024. primili 10. i 11. rujna 2024 (str. 3793. spisa).

27. U odnosu na dopunsko rješenje od 12. studenog 2024.

28. U dijelu koji se odnosi na zatezne kamate na iznos otpremnine, sud zaključuje da se u izvanparničnom postupku kakav je ovaj određuje iznos otpremnine koji je primjeren, dok se u parničnom postupku odlučuje o obveznopravnom zahtjevu. U sklopu tog parničnog postupka predmet odlučivanja mogu biti i zatezne kamate ukoliko su iste sadržane u tužbenom zahtjevu. (odluke ovog suda poslovni broj Pž-4250/2019 od 19. siječnja 2021., Pž-1550/2019 od 29. listopada 2020., Pž-8019/2015 od 2. studenog 2017. i Pž 6132/2015 od 20. listopada 2017.) koje se odnose na isplatu razlike između isplaćene otpremnine i primjerene otpremnine utvrđene pravomoćnim rješenjem prvostupanjskog suda.

29. Odredbom članka 300.g ZTD-a propisano je kako kamate na iznos otpremnine na ime prijenosa dionica manjinski dioničara teku od upisa odluke u sudski registar. Upis te odluke u sudski registar je konstitutivne prirode. Slijedom toga, otpremnina po osnovi prijenosa dionica manjinskih dioničara dospijeva upisom odluke glavne skupštine o prijenosu dionica u sudski registar (Revt-18-2 od 13. ožujka 2018.) Predlagatelji su podneskom od 18. ožujka 2024. zatražili kamatu na iznos otpremnine, a sud ih je odbio.

30. Pravilno je sud utvrdio da se u izvanparničnom postupku određuje iznos otpremnine koji je primjeren, dok se u parničnom postupku odlučuje o obveznopravnom zahtjevu.

31. Odredbom čl. 300.k st. 1. ZTD-a propisano je da se odluka o prijenosu dionica ne može pobijati tužbom zbog neprimjerenosti iznosa otpremnine koji iznos je odredio glavni dioničar, već da mogu u izvanparničnom postupku zatražiti od suda sudsko ispitivanje primjerenosti otpremnine i na zahtjev manjinskih dioničara sud će u izvanparničnom postupku odrediti iznos otpremnine koji je primjeren. Dakle, u izvanparničnom postupku određuje se iznos otpremnine koji je primjeren, dok se u parničnom postupku odlučuje o obveznopravnom zahtjevu (za isplatu) pa su u ovom dijelu neosnovani žalbeni navodi predlagatelja i protustranke. Stoga je u tom dijelu valjalo potvrditi odluku suda (točka V. izreke dopunskog rješenja).

32. Sud pravilno zaključuje da pravna osnova za naknadu troškova postupka u konkretnom predmetu odredba čl. 300.k st. 3. ZTD-a koja je lex specialis i da je riječ o procjenjivom predmetu. Stoga je o trošku potrebno odlučiti uz primjenu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 i 138/23; dalje: Tarifa), Tbr. br. 17. gdje za zastupanje na ročištu u procjenjivim predmetima odvjetniku pripada 75% nagrade iz Tbr. 7. toč. 1, u svezi s Tbr. 9.

33. Međutim, s obzirom na to da je ukinuto rješenje o glavnom zahtjevu, potrebno je ukinuti i odluku o trošku. Predlagatelji i protustranka osnovano navode kako sud nije jasno i određeno utvrdio koja bi to bila procijenjena vrijednost predmeta spora. Zbog specifičnosti ovoga postupka, prilikom odlučivanja o troškovima postupka koje je glavni dioničar dužan nadoknaditi manjinskim dioničarima, kao mjerodavnu vrijednost predmeta spora treba uzeti onu vrijednost otpremnine za koju je prvostupanjski sud utvrdio da je primjerena. U konkretnom slučaju razlika između one otpremnine koju je isplatio glavni dioničar i one za koju će prvostupanjski sud utvrditi da je primjerena uvećano za broj dionica predstavlja vrijednost predmeta spora prema kojoj se treba računati nagrada u ovom procjenjivom izvanparničnom postupku. Sud je pravilno utvrdio formulu po kojoj će se računati vrijednost predmeta spora ali je propustio utvrditi broj dionica manjinskih dioničara na koju metodologiju se u obrazloženju svoje odluke poziva. Osim toga iz obrazloženja je potpuno nejasno na koji način je sud izračunao naknadu za pojedine radnje prema Tarifi.

34. Slijedom navedenog, valjalo je, na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP-a djelomično potvrditi dopunsko rješenje (točka V. izreke) i djelomično uvažiti podnesene žalbe i ukinuti pobijana rješenja u preostalom dijelu na temelju odredbe čl. 380. t. 3. ZPP-a i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak. 35. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti bitne povrede odredaba parničnog postupka na koju mu je ukazano ovim rješenjem. Provest će vještačenje po novom vještaku u skladu s postavljenim zadatkom po kojem raniji vještak nije postupio, prema odgovarajućoj metodi prema kojoj bi se s obzirom na to da se radi o istiskivanju manjinskih dioničara protiv njihove volje primjerena otpremnina utvrdila na način da se procijenjena vrijednost dionice uveća za premiju, nakon čega će pravilnom primjenom materijalnog prava donijeti novu na zakonu osnovanu odluku i odlučiti o troškovima postupka.

Zagreb, 30. prosinca 2024.

Sudac

Tatjana Kujundžić Novak