Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž Zk-58/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, po sutkinji Biserki Trstenjak-Opačak, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja upisa pod 1) OT, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], te pod 2) PT, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koje zastupa punomoćnica Petra Dulčić Kardum, odvjetnica u Splitu, radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj Z-13214/2023 od 15. veljače 2024., 30. prosinca 2024.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba predlagatelja, ukida rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, Zemljišnoknjižni odjel, poslovni broj Z-13214/2023 od 15. veljače 2024. i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:

" Odbija se prijava, odnosno, prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka predlagatelje u pogledu nekretnina upisanih u ZU 40 k. o. [katastarska općina] ZU 1675 k. o. [katastarska općina]."

2. Protiv navedenog rješenje pravovremenu žalbu podnijeli su predlagatelji zbog svih zakonom dopuštenih razloga, predlažu ukinuti pobijano rješenje te donijeti novo rješenje, podredno predmet vrati zemljišnoknjižnom sudu na ponovni postupak.

3. Žalba je osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje, postupak koji mu je prethodio i žalbene navode predlagatelja nije utvrđeno da su počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka propisane odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22., 155/23., dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a, a nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koje predlagatelji ukazuju jer pobijano rješenje sadrži razloge o odlučnim činjenicama pa je isto moguće ispitati.

5. Međutim, pogrešno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kad je odbio prijedlog predlagatelja, čemu se žalbenim navodima osnovano prigovara.

6. Predmet ovog postupka je pokretanje i otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u pogledu nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] ZGR Kućica, površine 40 m2 i u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kč. br. [katastarska čestica] Vrt, površine 25 m2.

7. Prvostupanjski sud je odbio prijedlog predlagatelja za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka jer je stajališta da predlagatelji nisu učinili vjerojatnim postojanje svog izvanknjižnog vlasništva, odnosno da nisu dokazali opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka radi čijeg upisa bi trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise. Prvostupanjski sud obrazlaže da se predlagatelji pozivaju na dosjelost, a na tu okolnost su priložili vlasnički list i povijest promjena upisa u katastar, koje isprave po mišljenju suda ne dokazuju vjerojatnim postojanje izvanknjižnog vlasništva. Prvostupanjski sud se poziva i na zauzeti stav Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-346/23-2 od 13. lipnja 2023. prema kojem se u pojedinačnom zemljišno-knjižnom ispravnom postupku ne može dokazivati stjecanje prava vlasništva dosjelošću na način da svoje izvanknjižno vlasništvo predlagatelj dokazuje osim ispravama i drugim dokazima, kao što su svjedoci, očevid i slično.

8. Predlagatelji u žalbi prvenstveno ukazuju da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje jer je propustio ocijeniti sadržaj svih priloženih isprava i to ugovor o kupoprodaji između OT i OTL iz 1946., ugovor o doživotnom uzdržavanju Ov.178/71 i nagodbeni ugovor iz 1963., a koje isprave su prema mišljenju predlagatelja odlučne za ocjenu osnovanosti prijedloga. Predlagatelji nadalje ukazuju na sadržaj odredbe čl. 208. st. 3. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj: 63/19, 128/22, dalje: ZZK) kojom je određeno da opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama tog Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa. S obzirom da su priložili isprve iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, tvrde da su razlozi kojima prvostupanjski sud obrazlaže svoju ocjenu neosnovanosti prijedloga protivni izričitoj odredi čl. 208. st. 3. i čl. 209. st. 4. ZZK.

9. Osnovano predlagatelji osporavaju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.

10. Naime, prema odredbi čl. 208. st. 1. ZZK pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a provodi se kad postoji opravdani razlog. Prema stavku 3. istog članka, opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama tog Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

11. Prema daljnjoj odredbi čl. 209. st. 1. ZZK, pojedinačni ispravni postupak pokreće se na prijedlog osobe koja ima pravni interes, dok je stavkom 4. istog članka određeno da prijedlogu za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja tog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga, pa tako, primjerice, isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zamljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.

12. Dakle, u toj početnoj fazi postupka zemljišnoknjižni sud samo ocjenjuje postojanje opravdanog razloga za njegovo pokretanje te je li prijedlogom i ispravama priloženim prijedlogu učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg upisa bi trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, u toj fazi postupka nije relevantno hoće li biti prihvaćen prijedlog predlagatelja i u skladu s njim ispravljeno zemljišnoknjižno stanje, jer isto ovisi o ocjeni osnovanosti prijedloga, dok okolnost da je otvoren pojedinačni ispravni postupak ujedno ne znači da se prijedlogu za uknjižbu treba i udovoljiti.

13. Pojam opravdani razlog, kao pravni standard, treba tumačiti tako da on uvijek postoji kada je očito da postoji neslaganje zemljišnoknjižnog stanja sa stvarnim stanjem i da je podnositelj prijedloga nekom ispravom učinio vjerojatnim da mu pripada pravo koje nije u njegovu korist upisano u zemljišnoj knjizi, što predlagatelj treba dokazati.

14. U samom prijedlogu za provođenje zemljišnoknjižnog ispravnog postupka predlagatelji izlažu povijest stjecanja vlasništva i predlaže saslušanje svjedoka na okolnost tih činjenica koje su navedene u prijedlogu te se pozivaju na isprave koje se tiču posjeda i vlasništva nekretnina i to izvadak iz posjedovnog lista, ugovor o kupoprodaji između OT i OTL iz 1946., ugovor o doživotnom uzdržavanju Ov.178/71 i nagodbeni ugovor iz 1963., koje isprave prvostupanjski sud nije cijenio, a za koje i u žalbi predlagatelji tvrde da su priložene uz prijedlog.

15. U predmetnom spisu navedene isprave nisu sadržane, međutim, i u slučaju da predlagatelji nisu iste priložili uz prijedlog, prvostupanjski sud je bio dužan primjenom pravila parničnog postupka iz odredbe čl. 109. st. 1. ZPP-a, u vezi čl. 99. ZZK u situaciji kada podnesak nije razumljiv ili ne sadržava sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, pozvati podnositelja da podnesak ispravi odnosno dopuni u skladu s danom uputom i u tu svrhu mu vratiti podnesak radi ispravka ili dopune.

16. Stoga je valjalo prihvatiti žalbu predlagateljice i temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP-a, u s vezi s čl. 99. st. 2. ZZK-a, ukinuti rješenje zemljišnoknjižnog suda i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

17. U ponovnom postupku, ukoliko predlagatelji nisu uz prijedlog priložili sve isprave na koje se pozivaju ili iz nekog drugog razloga ocjeni da prijedlog nije podoban za postupanje, prvostupanjski sud će pozvati predlagatelje na ispravak i dopunu prijedloga sukladno odredbi čl. 109. ZPP-a, a nakon toga vodeći računa o naprijed iznesenom materijalnom pravnom shvaćanju ovog suda ocijeniti jesu li ispunjene pretpostavke za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka na temelju prijedloga predlagatelja i isprava priloženih uz prijedlog.

Osijek, 30. prosinca 2024.

Sutkinja

Biserka Trstenjak-Opačak