Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-932/2023-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, po sucu pojedincu toga suda Ivici Veseliću, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja B2 Kapital d.o.o. iz Zagreba, Radnička cesta 41, OIB: 57509775367, kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Hanžeković&partneri u Zagrebu, protiv ovršenika ĐK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Jacinta Toš Špehar, odvjetnica u Bjelovaru, radi ovrhe na nekretninama ovršenika, odlučujući o žalbi treće osobe BK protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj Ovr-769/2020-120 od 4. siječnja 2023., dana 27. prosinca 2024.,

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba treće osobe BK i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj Ovr-769/2020-120 od 4. siječnja 2023.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odbijen je kao neosnovan prijedlog treće osobe BK od 19. listopada 2022. za odgodom ovrhe koja se vodi kod prvostupanjskog suda na temelju rješenja o ovrsi poslovni broj Ovr-246/2020-2 od 9. ožujka 2020.

2. Protiv navedenog rješenja treća osoba podnosi žalbu zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) koji se primjenjuje u svezi s člankom 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12, 25/13, 93/14, dalje OZ). Predlaže preinačiti pobijano rješenje u smislu žalbenih navoda, podredno ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti na ponovni postupak.

3. Podneskom od 19. svibnja 2023. ovrhovoditelj je povukao svoj prijedlog u dijelu u kojem je tražio ispražnjenje nekretnine, koje djelomično povlačenje nije odlučno za odlučivanje po ovoj žalbi, budući je sud rješenjem o ovrsi odlučio ne samo o ispražnjenju predmetne nekretnine već i o ovrsi na nekretninama ovršenika radi namirenja te predajom te nekretnine ovrhovoditelju.

4. Žalba treće osobe je neosnovana.

5. Ispitujući pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, ocijenjeno je da u postupku pred sudom prvoga stupnja nisu počinjene povrede iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u smislu čl. 365. st. 2. toga Zakona, u svezi s čl. 21. st. 1. OZ.

5.1. Suprotno navodima žalbe, pobijano rješenje sadrži jasne i valjane razloge o svim odlučnim činjenicama za koje postoji realna podloga u sadržaju spisa pa se kao takva može ispitati. Pored toga, suprotno žalbenim navodima, ne predleži bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, jer pobijano rješenje sadrži sasvim jasne i neproturječne razloge o svim odlučnim činjenicama, a za što postoji podloga u izvedenim dokazima, te izreka pobijanog rješenja nije u suprotnosti s njenim obrazloženjem, već je upravo rezultat cjelokupnog provedenog postupka razloženog u obrazloženju pobijanog rješenja.

6. Prije svega valja istaknuti da prema odredbi čl. 67. st. 1. OZ sud će na zahtjev osobe koja je tražila da se ovrha na određenom predmetu proglasi nedopuštenom odgoditi ovrhu u pogledu toga predmeta ako ta osoba učini vjerojatnim postojanje svoga prava te da bi provedbom ovrhe pretrpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, uz uvjet da u roku pokrene parnicu na koju je upućena u smislu odredbe čl. 60. OZ-a.

6.1. Dakle, odgoda ovrhe privremena je obustava svih ili nekih radnji u provedbi ovrhe koja se može odrediti na temelju prijedloga (između ostalih) treće osobe. Postoje li uvjeti za odgodu ovrhe ocijenit će sud vodeći računa o tome hoće li biti moguće trećoj osobi naknaditi štetu ako se prijedlog za odgodu ovrhe odbije i ovrhovoditelj se naplati iz imovine ovršenika iako je ispunjen i posebni razlog za odgodu, a naknadno se utvrdi da je treća osoba uspjela s pravnim sredstvom na temelju koje je tražio odgodu. Jesu li u konkretnom slučaju provedbe ovrhe ostvarene ove pretpostavke ovisi o činjeničnim utvrđenjima u predmetnom ovršnom postupku.

6.2. Također, u odnosu na pretpostavke za odgodu ovrhe, ovaj sud nalazi potrebnim još navesti kako za ocjenu vjerojatnosti nastanka nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ne postoji pravni standard. Vjerojatnost da će provedbom ovrhe za treću osobu nastati nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta ovisi o nizu elemenata konkretnog slučaja.

6.3. Ne postoje precizna pravila ili mjerila prema kojima bi određena okolnost uvijek predstavljala razlog koji opravdava odgodu ovrhe, odnosno koja bi sama po sebi dovodila do zaključka o vjerojatnosti nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete koju bi provedbom ovrhe trpjela ovdje treća osoba.

7. Suprotno žalbenim navodima, sud prvog stupnja pravilno je utvrdio sve činjenice bitne za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari, kako je to navedeno u točkama 11. do 14. obrazloženja pobijanog rješenja, koje ovaj sud u bitnome – glede razloga za odgodu ovrhe prihvaća i nema potrebe ponavljati u ovoj odluci.

8. Treća osoba u žalbi prvenstveno iznosi vlastitu ocjenu izvedenih dokaza i suprotno pravno shvaćanje sudu prvoga stupnja te zaključku prvostupanjskog suda, glede razloga za odgodu ovrhe, suprotstavlja samo vlastite zaključke, koje ovaj viši sud ne prihvaća.

9. Slijedom svega naprijed navedenog, pravilno je prvostupanjski sud primjenom odredaba čl. 67. st. 1. OZ, ocijenio neosnovanim prijedlog treće osobe za odgodu ovrhe.

10. Na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP-a u svezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ valjalo je odučiti kao u izreci ovoga rješenja.

U Zagrebu, 27. prosinca 2024.

Sudac:

Ivica Veselić