Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-3413/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu pojedincu toga suda Ivici Veseliću, u pravnoj stvari tužitelja HE d.o.o. [adresa], OIB. [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica ŠŽ iz Odvjetničkog društva T i p iz [adresa], protiv tužene ŠŽB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćniku SPB, odvjetniku iz [adresa], radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Gospiću, Stalna služba u Otočcu poslovni broj Povrv- 16/2020-20 od 2. lipnja 2023., dana 27. prosinca 2024.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Gospiću, Stalna služba u Otočcu poslovni broj Povrv-16/2020-20 od 2. lipnja 2023. u dijelu pod točkom I. i II. izreke

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom ukinut je u cijelosti platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika BZ iz [adresa] poslovni broj Ovrv- 151/2020 od 27. siječnja 2020.(točka I. izreke). Naloženo je tužitelju naknaditi tuženoj trošak postupka u iznosu od 386,69 eura (točka II. izreke). Odbijena je tužena za naknadom troška postupka u iznosu od 298,74 eura (točka III. izreke).

2. Protiv dijela navedene presude pod točkom I. i II. izreke žali se tužitelj zbog žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. t. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 12/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. dalje: ZPP), s prijedlogom da ovaj viši sud preinači prvostupanjsku presudu u smislu žalbenih navoda, podredno ukine pobijani dio presude i predmet vrati na ponovno raspravljanje i odlučivanje, uz naknadu troška žalbe.

3. Žalba je neosnovana.

4. Ispitujući presudu suda prvog stupanja, kao i postupak koji joj je prethodio, ovaj drugostupanjski sud nije utvrdio da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354 st. 2 t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti primjenom odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

5. Također, suprotno navodima žalbe ovaj sud je utvrdio kako ne predleži bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11 ZPP-a na koju sadržajem žalbe upire tužitelj, jer izreka presude nije nerazumljiva, niti proturječna samoj sebi ni razlozima presude, niti proturječi sa sadržajem zapisnika i priloženim ispravama, a k tome u obrazloženju su navedeni jasni i valjani razlozi o svim odlučnim činjenicama za što postoji podloga u sadržaju spisa.

6. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužitelja za isplatu utuženog iznosa s osnova potrošnje električne energije.

7. U ovom sporu tužbeni zahtjev se odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi svotu od 10.000,00 kn (čl. 458. st. 1. ZPP-a - spor male vrijednosti), pa se sukladno odredbi iz čl. 467. st. 1 ZPP-a presuda može pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354 st. 2 t. 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11 ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

8. Žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava nije ostvaren.

9. Pogrešna primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kad takvu odredbu nije pravilno primijenio (čl. 356. ZPP).

10. U odnosu na žalbeni navod tužitelja da u čl. 461 a st. 5 ZPP-a "nije određeno da će sud upozoriti stranke na sadržaj odredbi 2. do 7. istog članka samo ako nisu zastupane po punomoćniku u osobi odvjetnika već je određeno da će sud u svakom slučaju upozoriti stranke na navedene zakonske odredbe" valja istaknuti, da je tužitelj u ovom predmetu zastupan po punomoćniku u osobi odvjetnika, koji je sukladno 7. st. 1. Zakona o odvjetništvu ("Narodne novine", broj 9/94, 117/08, 50/09, 75/09, 18/11 i 126/21) dužan pružati pravnu pomoć savjesno, sukladno Ustavu Republike Hrvatske, zakonima, statutu i drugim općim aktima Komore, te Kodeksu odvjetničke etike te u skladu sa stavkom 2. toga članka odvjetnik ima pravo i dužnost u granicama zakona i dobivenih ovlasti poduzimati sve što po njegovoj ocjeni može koristiti stranci kojoj pruža pravnu pomoć. Također, odvjetnik se sukladno čl. 15.a st. 1. Zakona o odvjetništvu, u obavljanju odvjetničke službe, dužan stalno stručno usavršavati.

10.1. Znanje, stručnost i profesionalna sposobnost pripadnika odvjetničke profesije ono je što određuje prirodu njegove obveze prema stranci i trećim osobama. Autonomija odvjetnika sastoji se i od slobode u odlučivanju prihvatiti obavljanje zastupanja stranke ili ne te kako izvršiti nalog stranke. Pravna dogmatika je na stanovištu da se društvena zadaća odvjetnika ne iscrpljuje u zastupanju stranke u skladu s pravilima struke i u najboljem interesu stranke, nego su odvjetnici ujedno i suradnici suda u ostvarenju pravde. Davanje ispravnih i u skladu s pravilima struke formuliranih savjeta i mišljenja, samo je jedna od profesionalnih dužnosti odvjetnika.

10.2. Žalitelju valja istaknuti, da je zakonodavac u zakonu o parničnom postupku odustao od inkvizitornog načela i kao temeljno načelo primjenjuje se akuzatorno načelo kojem je svojstveno, u pravilu, da sud po službenoj dužnosti ne pazi na prava niti jedne od stranaka u postupku. Sud, u tome postupku, ima objektivan i neutralan položaj, zadaća mu je upravljati postupkom i donijeti presudu povodom tužbe. Pritom postupak ima karakter spora ravnopravnih stranaka (tužitelja i tuženika) pred sudom.

Teret dokaza je na tužitelju.

10.3. Pravna načela se ne primjenjuju mehanički, već prema okolnostima pojedinačnog slučaja i u okviru prihvaćenih shvaćanja, što je pravično i pošteno. Ima se smatrati da sudac, koji odlučuje o pojedinačnom predmetu, treba kod donošenja odluke odlučiti o primjeni prava, ali isto tako, odluka suda treba biti pravedna.

10.4. Posebno valja istaknuti, da načelo savjesnosti i poštenja u parničnom postupovnom pravu je vidljivo iz odredbe čl. 9. i 10. st. 1. ZPP (stranke su dužne savjesno se koristiti pravima koja su im zakonom priznata).

10.5. Također, valja imati na umu i pravno shvaćanje Ustavnog suda Republike Hrvatske izraženo u odlukama broj U-III-1348/2006 od 2. prosinca 2006. i U-III- 2646/2007 od 18. lipnja 2008. da se sudski postupci moraju provesti sukladno ustavnom načelu vladavine prava, kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske te da se njihovo provođenje ne smije izjednačiti samo sa zahtjevom za zakonitošću postupanja suda, već mora uključiti i zahtjev da zakonske posljedice moraju biti primjerene legitimnim očekivanjima stranaka u svakom konkretnom slučaju.

10.6. Ustaljeno je stajalište Ustavnog suda Republike Hrvatske da je tumačenje i primjena prava u prvom redu zadaća nadležnih tijela državne i javne vlasti.

10.7. Članak 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske, između ostalog, osigurava svakome pravo da od suda zatraži i dobije djelotvornu sudsku zaštitu u svezi sa svojim pravima ili obvezama. Riječ je o "pravu na sud", kojemu je važan čimbenik i pravo na pristup sudu. Neprijeporno je da pravo na pristup sudu nije i ne može biti apsolutno. Ono je podvrgnuto ograničenjima, koja ne smiju umanjiti pristup sudu na takav način ili do takve mjere da time bude narušena sama bit "prava na sud" (na primjer, odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-215/2016 od 19. prosinca 2017.). Nadalje, ograničenje neće biti spojivo s pravom na pošteno suđenje, ako ne teži legitimnom cilju te ako ne postoji razuman odnos razmjernosti između upotrijebljenih sredstava i legitimnog cilja koji se nastoji ostvariti.

11. U konkretnom slučaju, suprotno žalbenim navodima u kojima tužitelj iznosi vlastiti, a pogrešan pravni stav, sud prvog stupnja je pravilno primijenio odredbu iz čl. 461. a st. 3. i 6. ZPP-a, kao i odredbu čl. 461. a st. 5 ZPP-a budući nema opravdanja za nepoznavanje zakona budući je sada tužitelj, zastupan po punomoćniku u osobi odvjetnika, mogao i morao znati za posljedice propusta. Stoga, sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 6. ZPP-a.

11.1. Tek je za istaknuti da nakon ukidanja rješenja o ovrsi u dijelu u kojem je određena ovrha postupak je nastavljen kao povodom prigovora protiv platnog naloga, pa se u tom postupku primjenjuju odredbe čl. 445. a do čl. 456. ZPP. Odredbom čl. 451. st. 3. ZPP je propisano da u navedenom postupku u odluci o glavnoj stvari sud će odlučiti da li se platni nalog u cijelosti ili djelomično održava na snazi ili se ukida. Također, prema odredbi čl. 456. st. 1. ZPP tužitelj može povući tužbu bez pristanka tuženika (u cijelosti ili djelomično sniženjem zahtjev iz platnog naloga) samo do podnošenja prigovora u kojem slučaju se platni nalog ukida.

12. Prema tome, u postupku povodom prigovora protiv platnog naloga (u konkretnom slučaju rješenja o ovrsi) sud odlučuje o opstojnosti platnog naloga u sadržaju u kojem je isti izdan u ovršnom postupku. U tom postupku nije moguće preinačavati zahtjev rješenja o ovrsi na način da se traži nešto drugo umjesto onog što je određeno izdanim nalogom, već je u skladu sa čl. 456. st. 1. ZPP moguće samo smanjenje postavljenog zahtjeva djelomičnim povlačenjem tužbe.

12.1. Uz prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave tužitelj je dostavio izvod iz poslovnih knjiga (specifikacija računa) na iznos od 2.578,92 kune s datumom dospijeća 4.11.2019. te je predložio sudu donijeti rješenje o ovrsi kojim se nalaže ovršeniku (sada tuženoj) da ovrhovoditelju (sada tužitelju) u roku 8 dana namiri novčanu tražbinu u iznosu od 2.578,92 kuna sa zateznom kamatom koja teče do dospijeća pojedinog računa do isplate, da bi uz podnesak od 14. veljače 2023. dostavio račun za razdoblje od 1.10.2018. - 1.10.2019. na iznos od 2.576,95 kune s datumom dospijeća 6.11.2019. te račun za razdoblje od 1.10.2019. - 4.10.2019. na iznos od 2.578,92 kune s datumom dospijeća 11.11.2019. te je precizirao tužbeni zahtjev: "održava se na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi poslovni broj Ovrv-151/2022 od dana 27. 01. 2020. godine koji je donio javni bilježnik BZ iz [adresa] u kojem je naloženo tuženiku da isplati tužitelju iznos tražbine u iznosu od 342,04 eur (2.576,95 kuna) sa zateznim kamatama. Tužitelj podneskom od 2. ožujka 2023. godine ispravlja iznos koji potražuje te naznačuje da se radi o iznosu od 342,30 eur (2.578,92 kuna).

12.2. Već iz navedenog je potpuno nejasno za koje razdoblje tužitelj potražuje utuženu tražbinu i koji je datum dospijeća pa onda i početak tijeka kamata pa i ovaj viši sud prihvaća obrazloženje suda prvog stupnja iz točke 8. i 9.

13. Slijedom iznesenog, valjalo je na temelju čl. 368. st. 1. ZPP-a žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

U Zagrebu 27. prosinca 2024.

Sudac:

Ivica Veselić