REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U PULI - POLA

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula - Pola

Poslovni broj Gž-260/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Alenke Paus, predsjednice vijeća, Ive Kancijanić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Dolores Peruško, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja PI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Dalibor Divić, odvjetnik u Bjelovaru, protiv tuženog BI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Jacinta Toš Špehar, odvjetnica u Bjelovaru, radi predaje nekretnina u posjed, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj P-726/2021-31 od 28. prosinca 2023., u sjednici održanoj 16. prosinca 2024.

p r e s u d i o  j e

I. Djelomično se prihvaća tuženikova žalba te se preinačuje presuda Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj P-726/2021-31 od 28. prosinca 2023. u dijelu kojim je naloženo tuženiku da s dijela nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ukloni pšenicu te da se ubuduće suzdrži od takvih ili sličnih radnji i u tom se dijelu tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

II. U preostalom dijelu točke I. izreke, kojim je odlučeno o predaji posjeda, te u točki II. u cijelosti, odbija se žalba kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj P-726/2021-31 od 28. prosinca 2023.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška žalbe.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

„I. Nalaže se tuženiku LI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju GI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], preda u posjed dio nekretnine čkbr. [katastarska čestica] Oranica Polje sa 1185 čhv, i to u površini od 27,00 m2 koja površina je omeđena linijom koja prolazi kroz točke A-B-C-A, te dio nekretnine čkbr. [katastarska čestica] Oranica Drljež sa 2 jutra i 2 čhv, i to u površini od 68,00 m2 koja površina je omeđena linijom koja prolazi kroz točke B-C-D-B, u površini od 59,00 m2 koja površina je omeđena linijom koja prolazi kroz točke D-E-D, te u površini od 329,00 m2 koja površina je omeđena linijom koja prolazi kroz točke F-G-H-F, obje čestice upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], OS Bjelovar, Zk. odjel Bjelovar, time da su lomne točke A-B-C-A i površina omeđena tim točkama od 27,00 m2 na čkbr. [katastarska čestica] Oranica Polje sa 1185 čhv, te lomne točke B-C-D-B i površina omeđena tim točkama od 68,00 m2, D-E-D i površina omeđena tim točkama od 59,00 m2, F-G-H-F i površina omeđena tim točkama od 329,00 m2 na čkbr. [katastarska čestica] Oranica Drljež sa 2 jutra i 2 čhv, označeni na skici lica mjesta od 27. travnja 2023. geodetskog vještaka ČI sipl.ing.geodezije, koja je sastavni dio ove presude, te se tuženiku nalaže da ukloni posađenu pšenicu sa navedenog dijela nekretnina, te da se ubuduće suzdrži od takvih ili sličnih radnji, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku LI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju GI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.115,23 eura1/15.937,20 kn, sa zateznom kamatom tekućom od 28. prosinca 2023., kao od dana donošenja presude, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena pa do isplate u roku od 15 dana.“

2. Pravovremenu i dopuštenu žalbu protiv te presude podnosi tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Osporava utvrđenje prvostupanjskog suda da su predmetne nekretnine zajedno s tužiteljevim nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], činile cjelinu, jer da iz iskaza nepristranog svjedoka UI proizlazi da je između tih nekretnina bila vidljiva granica posjeda u obliku travnatog pojasa širine oko pola metra. Navodi da je nekretnine obradio u granicama kako je uveden u posjed od strane odgovorne osobe svoga pravnog prednika Veterinarske stanice Bjelovar d.o.o., koja je pak nekretnine stekla u ovršnom postupku Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj Ovr-2558/2013, u kome je uvedena u posjed u istom obimu. Ističe da u praksi zemljišne knjige i katastarski planovi nisu uređeni te da često ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu, što da je i ovdje slučaj, pa da je sukladno nalazu vještaka i tužitelj ušao u posjed tuženika prema katastarskom planu u površini od 23 m2 odnosno pridržavao se međa koje egzistiraju od ranije. Smatra da je sud zanemario odredbe Ovršnog zakona koje štite prava kupca, jer tužitelj u ovršnom postupku nije prigovarao površini nekretnina koja je bila predmet postupka pa nije bilo osnove da se kupljene nekretnine umanjuju na način kako je to sud učinio pobijanom odlukom. Osporava zaključak prvostupanjskog suda da između stranaka nije sporno da posjed nekretnina na terenu treba biti istovjetan katastarskom planu. Žalitelj pobija i dio odluke kojom mu je naloženo da sa spornog dijela nekretnina ukloni posađenu pšenicu, jer nije sadio pšenicu već kukuruz pa presudu nije moguće izvršiti. Pobija i odluku o troškovima postupka. Žalbeni je prijedlog da se presuda preinači i tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan, a podredno da se ukine i predmet vrati na ponovni postupak, uz naknadu troškova postupka.

3. Sa žalbom tuženika postupljeno je prema odredbi članka 359. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. -pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP).

4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

5. Žalba je djelomično osnovana.

6. Pobijana presuda ispitana je u granicama razloga određenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na zakonom propisane bitne povrede odredaba parničnog postupka i na pravilnu primjenu materijalnoga prava osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka, kako je propisano odredbom članka 365. ZPP-a.

7. Nije utvrđeno postojanje bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

8. Predmet spora je reivindikacijski zahtjev tužitelja kao zemljišnoknjižnog vlasnika nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] oranica Polje sa 1185 čhv i k. č. br. [katastarska čestica] oranica Drljež sa 2 jutra i 2 čhv, koje su upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da mu tuženik kao nesporni vlasnik susjednih nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] oranica Polje sa 395 čhv i k. č. br. [katastarska čestica] oranice Drljež sa 1068 čhv, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], preda u posjed dio tih nekretnina koje po tvrdnji tužitelja neosnovano drži u posjedu, a koji dio nekretnina je identificiran po stalnom sudskom vještaku mjernične struke, kako je navedeno u izreci pobijane odluke. Tužitelj, pored toga, zahtijeva i da tuženik sa spornog dijela nekretnina ukloni pšenicu, a postavlja i (negatorijski) zahtjev da se ubuduće suzdrži od takvih i sličnih radnji.

8.1. Među strankama je sporno gdje se nalazi međa između ovih nekretnina te je li tuženikov posjed zaštićen s obzirom na tvrdnju da mu ga je njegov prednik Veterinarska stanica Bjelovar d.o.o., od kojega je nekretnine stekao na temelju Kupoprodajnog ugovora od 18. veljače 2021., predao u onom obimu u kojem je nekretnine stekao u ovršnom postupku koji je vođen protiv tužitelja kao ovršenika.

8.2. Sud prvog stupnja je prihvatio tužbeni zahtjev nakon što je, u bitnome, utvrdio da su nekretnine obiju stranaka ranije predstavljale cjelinu koju je obrađivao tužitelj putem treće osobe i da između njih međa nije bila vidljiva, a između stranaka u ovom postupku da nije bilo sporno da među čini katastarska međa dok je vještačenjem u tijeku prvostupanjskog postupka po stalnom sudskom vještaku mjernične struke ČI utvrđeno da je tuženik prešao tu katastarsku među upravo u onom obimu kojega mu je pobijanom presudom naloženo predati u posjed tužitelju.

9. Odluka suda prvog stupnja o predaji posjeda rezultat je pravilne primjene mjerodavnih odredaba Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14., dalje: ZVDSP) na u tom dijelu pravilno utvrđeno činjenično stanje.

10. Prema odredbi članka 161. stavka 1. ZVDSP-a vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed stvari, a pritom mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da se nalazi u posjedu tuženika, kako proizlazi iz članka 162. stavka 1. ZVDSP-a. Odredbom članka 163. stavka 1. ZVDSP- a je propisano da posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njenom vlasniku ako ima pravo koje ovlašćuje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed).

11. Žalitelj neosnovano pobija pravilnost utvrđenja činjeničnog stanja u pogledu međe između nesporno njegovih nekretnina i nekretnina tužitelja pozivom na iskaz svjedoka UI, zaposlenika trgovačkog društva Geotom d.o.o. [adresa] kojega je nakon kupnje nekretnina angažirao da mu pokaže među. Točno je da je taj svjedok iskazao da je na terenu bila vidljiva granica posjeda (uživanja) u obliku travnatog pojasa širine oko pola metra, ali samo u dužini od 150 metara, a iz stanja spisa (prvenstveno nalaza i mišljenja mjerničnog vještaka) proizlazi da su nekretnine duže od 600 metara. Osim toga, svjedok je iskazao da je bio angažiran kako bi pokazao kakvo je katastarsko stanje te je utvrdio da se u bitnom preklapa s posjedovnim. Iako sud prvog stupnja nije ocijenio iskaz ovog svjedoka u pogledu postojanja granice posjeda na terenu, jasno je da je odluku utemeljio na utvrđenju da u vrijeme kada je tuženik kupio nekretnine i kada je uveden u posjed granica posjeda na terenu nije bila vidljiva, kako to proizlazi iz iskaza svjedoka VI koji je obrađivao tužiteljevu zemlju i iskaza tužitelja, koji su o toj činjenici suglasno iskazivali.

11.1. Osim toga, i sam je tuženik iskazao da mu je odgovorna osoba njegovog prednika Veterinarske stanice Bjelovar d.o.o. posjed predala na način da mu je samo pokazao nekretnine rukom bez da su obilazili među koja da na terenu nije bila niti vidljiva zbog oranja, a da je geodet kojega je on angažirao na terenu označio među prema katastarskom planu. U tom kontekstu valja cijeniti i konstataciju suda prvog stupnja kako je među strankama nesporno da je međa između nekretnina trebala biti ona katastarska.

11.2. Zbog međusobne suglasnosti u tom dijelu iskaza parničnih stranaka te svjedoka VI, a uvažavajući i činjenicu da svjedok UI nije ni spominjao postojanje travnatog pojasa između nekretnina u čitavoj dužini međe već svega u dužini od 150 metara, ovaj sud podržava utvrđenje suda prvog stupnja da u trenutku kada je tuženik kupovao nekretnine međa prema nekretninama tužitelja nije bila vidljiva, jer su se iste obrađivale kao cjelina pa da među predstavlja upravo katastarska međa.

12. Neutemeljeno je tuženikovo pozivanje na zaštitu poštenog stjecatelja, ovdje konkretno njegovog prednika Veterinarske stanice Bjelovar d.o.o. koji je nekretnine stekao u ovršnom postupku, a posljedično i njega samog, koja da je narušena jer mu se pobijanom presudom neosnovano oduzima dio kupljene površine zemljišta. Protivno navodima žalitelja, iz nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke sačinjenog tijekom postupka proizlazi da je površina tužiteljevih nekretnina iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] oranica Polje sa 1185 čhv (4262 m2) i k. č. br. [katastarska čestica] oranica Drljež sa 2 jutra i 2 čhv (11516 m2), kao i površina tuženikovih nekretnina iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] oranica Drljež sa 1068 čhv (3841 m2) i k. č. br. [katastarska čestica] oranica Polje sa 396 čhv (1421 m2) jednaka onoj iz zemljišnih knjiga, dakle nije umanjena. Budući da tuženik ne tvrdi a niti izvedeni dokazi upućuju na zaključak da su tuženikovom predniku pa ni samom tuženiku nekretnine prodane i predane u posjed u većoj površini od one koja je upisana, obveza je tuženika predati tužitelju posjed onog dijela zemljišta koji premašuje kupljenu površinu (483 m2), kako je pravilno odlučeno pobijanom presudom. Odluku suda prvog stupnja ne dovodi u pitanje činjenica da je vještačenjem utvrđeno kako tužitelj drži u posjedu 23 m2 na uštrb tuženikovih nekretnina, budući da iz dokaza izvedenih tijekom prvostupanjskog postupka proizlazi da je aktualnu liniju razgraničenja posjeda, sada vidljivu u obliku jarka, uspostavio sam tuženik na temelju onoga što je odredio geodet kojega je angažirao nakon kupnje nekretnina.

13. Međutim, u pravu je žalitelj kada osporava dio odluke kojom mu je naloženo da sa spornog dijela nekretnina ukloni pšenicu, jer iz dokaza izvedenih tijekom postupka ne proizlazi da je tuženik na spornom zemljištu sijao pšenicu već kukuruz. P je na uviđaju zatečena na nekretninama u nespornom posjedu i vlasništvu tužitelja. Stoga je u tom dijelu valjalo preinačiti pobijanu odluku i odbiti tužbeni zahtjev. 14. Nije osnovan ni zahtjev tužitelja da se tuženiku naloži suzdržavanje od takvih i sličnih radnji, misleći očito na sijanje pšenice, jer je prema izričitoj odredbi članka 167. stavka 1. ZVDSP-a zaštita od uznemiravanja predviđena za slučajeve kada treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, u kojem slučaju vlasnik može zahtijevati da to uznemiravanje prestane. Budući da se u konkretnom slučaju radilo upravo o uznemiravanju oduzimanjem stvari, od čega se vlasnik štiti reivindikacijskom tužbom, ostvarene su pretpostavke za preinaku odluke odbijanjem tužbenog zahtjeva i u ovom dijelu.

15. Odluka o troškovima postupka žalbom nije određeno osporena.

16. Slijedom navedenoga, na temelju odredaba članka 368. stavka 1. i članka 373. točke 1. i 3. ZPP-a odlučeno je kao u izreci ove odluke.

17. Budući da je tuženik uspio sa žalbom samo u odnosu na neznatni dio svoga zahtjeva zbog kojega nisu nastali posebni troškovi, jer je suštinu spora činio reivindikacijski zahtjev s kojim je tužitelj uspio u cijelosti, tuženiku nije dosuđen trošak žalbe (članak 154. stavak 5. u vezi s člankom 166. stavkom 1. i 2. ZPP-a).

U Puli 16. prosinca 2024.

Predsjednica vijeća

Alenka Paus