REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: R1 Ob-817/2023-11
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji Kolindi Kolar, u pravnoj stvari predlagateljice PC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koju zastupa punomoćnik Hrvoje Vukosavić, odvjetnik u [adresa] protiv protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, A. Mihanovića 3, OIB:84397956623, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, 27. prosinca 2024.
r i j e š i o j e
I. Utvrđuje se da su predlagateljica ŽC, OIB: [osobni identifikacijski broj] i sada pokojni ĐC, OIB: [osobni identifikacijski broj] živjeli u izvanbračnoj zajednici koja je trajala od 1980. do njegove smrti, 15. rujna 2015. godine.
Obrazloženje
1. Predlagateljica je 23. ožujka 2023. podnijela prijedlog u kojem je navela da je s pokojnim ĐC živjela u izvanbračnoj zajednici od 80.-ih godina pa sve do njegove smrti 15. rujna 2015. Radi ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja predlagateljica predlaže da sud utvrdi postojanje izvanbračne zajednice između nje i pokojnog ĐC.
2. Protustranka se u odgovoru na prijedlogu protivi prijedlogu predlagateljice.
3. Zakonom o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 157/13., 151/15., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21., 119/22 – dalje: ZMO) propisano je, i to u članku 22., da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji dok je u stavku 3. istoga članka propisano da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine te da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.
4. Nadalje, člankom 11. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj: 103/15., 98/19., 47/20., 49/23. i 156./23, dalje: OZ) propisano je da se odredbe Obiteljskog zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.
5. Radi utvrđenja relevantnih činjenica sud je pročitao dokumentaciju dostavljenu u spis te je izveo dokaz saslušanjem predlagateljice i svjedoka VC.
6. Čitanjem rješenja o nasljeđivanju iza pokojnog ĐC (list 5 spisa) utvrđeno je kako su njegovim nasljednicima proglašeni sin VC i ovdje predlagateljica, PC kao njegova izvanbračna supruga.
7. Čitanjem uvjerenja o prebivalištu za predlagateljicu i ĐC (list 3,4 spisa) utvrđeno je kako je predlagateljica od 1992., a pokojni ĐC od 7. travnja 1986. do svoje smrti 15. rujna 2015., bio prijavljen na adresi u [adresa].
8. Čitanjem izvatka iz matice rođenih za predlagateljicu (list 16 spisa) utvrđeno je kako je 31. prosinca 1960. sklopila brak s ŠC, a koji brak je prestao smrću ŠC **.**.1970. Nadalje, čitanjem izvatka iz matice rođenih za ĐC (list 27 spisa) utvrđeno je da je ĐC **.**.1963. sklopio brak s ĆC, a koji brak je razveden presudom Okružnog suda u Zagrebu od 16. veljače 1977. Dakle, u utuženom razdoblju niti predlagateljica niti sada pokojni ĐC nisu bili u braku.
9. Saslušanjem predlagateljice i svjedoka VC (list 22, 23 spisa) utvrđeno je da su se predlagateljica i pokojni ĐC živjeli zajedno još od početka 70.- ih godina. Svjedok VC je sin ĐC i on je potvrdio kako su predlagateljica i njegov otac bili u izvanbračnoj zajednici sve do smrti njegova oca. Cijela njegova obitelj poznala je predlagateljicu i ona je odlazila svugdje s njegovim ocem. Njegov otac je bio srčani bolesnik. Predlagateljica je organizirala njegovu sahranu.
10. Slijedom navedenog sud je utvrdio postojanje izvanbračne zajednice predlagateljice i sada pokojnog ĐC u razdoblju od 1980. godine do njegove smrti 15. rujna 2015. te sukladno tome odlučio kao u izreci.
U Zagrebu 27. prosinca 2024.
Sutkinja:
Kolinda Kolar
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe koja se podnosi u roku 15 dana od dana zaprimanja rješenja ovom sudu u 5 istovjetnih primjeraka, a o njoj odlučuje županijski sud.
Dostaviti:
- predlagateljici po punomoćniku
- protustranci