Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Pazinu

    Stalna služba u Poreču-Parenzo

    Turistička 2, 52440 Poreč-Parenzo

    Poslovni broj: P-123/2023-43

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, po sucu toga suda Vlatki Markuš, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljica-protutuženica: 1. ŽN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i 2. DN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], obje zastupane po punomoćnici Ljiljani Sinanović, odvjetnici u Poreču, protiv tuženika-protutužitelja ČN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Bojanu Zustoviću, odvjetniku u Pazinu, radi predaje u posjed i radi utvrđenja prava vlasništva, nakon javne glavne rasprave zaključene dana 20. studenog 2024. u prisutnosti stranaka i njihovih punomoćnika, dana 27. prosinca 2024.

    p r e s u d i o  j e

    I Nalaže se tuženiku-protutužitelju ČN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], tužiteljicama-protutuženicama ŽN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i DN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], predati u posjed dio nekretnine na k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], koji dio je, kao realni dio nekretnine prikazan na skici lica mjesta sačinjenoj dana 04. travnja 2024. po stalnom sudskom vještaku Vladimiru Muškoviću, označen crvenom šrafurom i točkama A-H-B-C-D-E- F-G, u roku od 15 dana.

    II Nalaže se tuženiku-protutužitelju o vlastitom trošku nekretninu iz točke I izreke vratiti u prvobitno stanje na način što će ozidati od kamene građe suhozid visine od cca 100 cm i širini od cca 70 cm, dužine 180 cm na jugoistočnom dijelu nekretnine, u dijelu od točke H do točke C na skici od 04. travnja 2024. zasuti (zatrpati) iskopani kanal iza garaže u dužini od cca 8 m, te ukloniti žičanu ogradu na metalnim stupovima udaljenu od cca 2 m od stražnjeg zida njegove garaže, u roku od 15 dana.

    III Dužan je tuženik-protutužitelj naknaditi tužiteljicama-protutuženicama troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 2.056,89 eura (dvije tisuće pedeset šest eura i osamdeset devet centa) u roku od 15 dana.

    IV Odbija se protutužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja koji glasi: "I Utvrđuje se da je tuženik-protutužitelj vlasnik dijelova nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji su na skici lica mjesta izrađenoj po Vladimiru Muškoviću, dipl. ing. geod. od 04. travnja 2024., koja je sastavni dio ove presude označeni kao P1 površine 44 m2 i P2 površine 17 m2, ukupne površine 61 m2, pa su mu tužiteljice-protutuženice dužne priznati vlasništvo i trpjeti da se u katastarskom operatu i u zemljišnim knjigama uspostavi nova k.č. i upiše kao vlasništvo tuženika-protutužitelja.

    II Tužiteljice-protutužene su dužne tuženiku-protutužitelju naknaditi parnični trošak sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana presuđenja do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, u roku od 15 dana."

    Obrazloženje

    1.Tužiteljice-protutužene (u nastavku tužiteljice) u tužbi navode da su u zemljišnoj knjizi kao suvlasnici nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane one svaka u 53/150 dijela, te tuženik u 44/150 dijela. Navode da su se one upisale temeljem pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Puli Stalne službe u Poreču- Parenzo poslovni broj P-1280/15-48 od 03. srpnja 2015., kojom presudom je utvrđeno da su one to vlasništvo/suvlasništvo stekle dosjelošću i to suvlasnički dio koji je kao realni dio prikazan na skici izmjere-ispravak, obnova međa s idealnim dijelovima- sačinjenoj po društvu GeoKliman d.o.o. [adresa] 22. svibnja 2015. i označen zelenom šrafurom, a koja skica je sastavni dio presude. Tuženik-protutužitelj (u nastavku tuženik) je svoj suvlasnički dio stekao temeljem ugovora o darovanju od 20. srpnja 2017. kojeg je sklopio s HN i to nakon što je presuda kojom je utvrđeno pravo suvlasništvo tužiteljica postala pravomoćna. Tvrde da su i prije donošenja navedene presude kao i poslije u posjedu navedenog suvlasničkog dijela ali da je tuženik ušao u posjed tog dijela nekretnine na način da je porušio ogradni kameni zid i kamenu građu prebacio na ostatak parcele, iskopao kanal iza garaže koja se nalazi na jugozapadnom dijelu parcele te ogradio žičanom ogradom postavljenom na metalnim stupovima na udaljenosti od cca 2 m od garaže, što je sin prvo tužiteljice, a nećak drug tužiteljice ĆN primijetio dana 05. svibnja 2017. Radi toga su podnijele tužbu zbog smetanja posjeda pred ovim sudom te se je vodio postupak pod poslovnim brojem Psp-51/2017 u kojem je doneseno rješenje kojim je odbijen njihov tužbeni zahtjev. Međutim, sada ustaju vlasničkom tužbom kojom traže vraćanje u posjed točno određenog realnog dijela nekretnine za kojeg tvrde da je njihovo vlasništvo.

    2.Tuženik se u odgovoru na tužbu u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu. Navodi da zemljišnoknjižno stanje u pogledu predmetne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne odgovara stvarnom stanju jer da je njegova obitelj još 1941. kupila dio te nekretnine i to južni dio uključujući i suhozid koji da je bio međa između nekretnine koja je prodana njegovom pravnom predniku i ostatka nekretnine koji je ostao u posjedu obitelji Ž, pravnih prednika tužiteljica. Navodi da nije bio stranka parničnog postupka koji se je vodio kod Općinskog suda u Puli Stalna služba u Poreču-Parenzo poslovni broj P-1280/2015 iz kojeg razloga da nije vezan pravomoćnošću presude donesene u tom postupku. Ističe da tužiteljice nisu niti smjele biti utvrđene suvlasnicama predmetne nekretnine već jedino vlasnicama realnog dijela te nekretnine i to samo sjevernog dijela koji je od južnog dijela (koji je u posjedu i vlasništvu tuženika) odvojen kamenim suhozidom. S tim u vezi navodi da je na skici lica mjesta izrađenoj u predmetu Općinskog suda u Puli Stalne službe u Poreču-Parenzo poslovni broj Psp- 51/2017 prikazan suhozid i garaža time da je suhozid sastavni dio nekretnine tuženika. Nadalje navodi da je neživotno i nelogično da bi se nekretnina tužiteljica prostirala južnije od suhozida jer se radi o jako uskom prostoru između garaže i toga suhozida. Radi toga je predložio da sud u potpunosti odbije tužbeni zahtjev tužiteljica.

    3. Tuženik je podnio i protutužbu u kojoj navodi da je njegov otac pok. VN još 1941. kupio dio predmetne nekretnine i to dio na kojem je danas sagrađena garaža uključujući i zemljište oko te garaže, koji dio je od ostatka nekretnine odijeljen suhozidom, a koji suhozid da je u njegovom vlasništvu i posjedu. Da je prije izgradnje garaže na tom dijelu postojao vrt koji je činio cjelinu s drugim njegovim nekretninama. Ističe da je u posjedu spornog dijela duže od 80 godina, a kako bi uskladio faktično i zemljišnoknjižno stanje da je potpisao ugovor o darovanju s SN. Nadalje navodi da ga nitko kao ni njegovog pravnog prednika nije smetao u vršenju vlasničkih ovlaštenja na spornome dijelu iako su ga tužiteljice tužile za smetanje posjeda tog dijela, koji postupak su izgubile i u kojem postupku su saslušani mnogobrojni svjedoci koji da su svi iskazivali da je oko garaže tuženika postojao suhozid koji je bio u posjedu i vlasništvu tuženika. Radi navedenog je predložio da sud donese presudu kojom bi se utvrdilo da je on vlasnik spornog dijela predmetne nekretnine.

    4. Tužiteljice su odgovorile na navedenu protutužbu na način da se istoj protive. Osporavaju da bi otac tuženika kupio suvlasnički dio predmetne nekretnine s obzirom da je sam tuženik dio te nekretnine stekao temeljem darovanja puno kasnije, nakon što je pravomoćno završen parnični postupak u kojem je donesena presuda kojom je utvrđeno da su one suvlasnice predmetne nekretnine u točno određenom realnom dijelu. Pojašnjavaju da je na dijelu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sagrađena garaža ali da nisu željele voditi postupak radi uklanjanja te garaže, a njihovi prednici i prednici tuženika su bili u dobrim odnosima, radi čega su svojom tužbom tražile utvrđenje prava vlasništva točno određenog realnog dijela koji obuhvaća cijeli sjeverni dio predmetne nekretnine do same garaže, iako je njihov prednik cijelu nekretninu kupio. Stoga tvrde da se tuženik nije mogao upisati kao suvlasnik na većem dijelu od onog koji je ostao na ime SN nakon donošenja navedene presude. Što se tiče suhozida navode da ga je sam tuženik srušio i da je na taj način ušao u njihov posjed. Radi svega navedenog predložile su da sud odbije protutužbeni zahtjev u cijelosti.

    5. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u: zk izvatke (5-8), rješenje Z-16566/17 (27-28), kopiju katastarskog plana (49), fotografije (64-72 i 75-78), zk izvatke (103-107), kopiju katastarskog plana (108), proveo je mjernično vještačenje po Vladimiru Muškoviću, dipl. ing. geod. iz [adresa] (166), saslušao je svjedoke NN (167), LN (167-168), RN (168-169), AN (169-170), ĐN (170-171) i KN (171-172), izvršio je uvid u skicu lica mjesta s fotografijama Vladimira Muškovića, dipl. ing. geod. iz [adresa] (177-185), dopunu njegove skice s fotografijama (222-223), fotografije (207-219), saslušao je prvo tužiteljicu (226-227), drugo tužiteljicu (227) i tuženika (227-229), te je izvršio vrši se uvid u priložene spise ovoga suda poslovni broj Pu P-272/2019 i Općinskog suda u Puli poslovni broj Psp-51/2017.

    6. U vezi s ovako provedenim dokaznim postupkom sud je prema svojem uvjerenju, a na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka odlučio kao u izreci presude.

    7. U ovom postupku nije sporno da su kao suvlasnici nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisani prvo tužiteljica u 53/150 dijela, drugo tužiteljica u 53/150 dijela i tuženik u 44/150 dijela (5-8). Tužiteljice su se upisale temeljem presude Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Poreču-Parenzo, poslovni broj P-1280/15 od 03. srpnja 2015. koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Puli-Pola, poslovni broj Gž-1806/15-2 od 18. travnja 2017. (9-26), koji postupak su vodile protiv HN kao tuženice, dok se je tuženik upisao temeljem ugovora o darovanju od 20. srpnja 2017. sklopljenog s HN, a što je vidljivo iz povijesnog zk izvatka (7-8). Nadalje, nije sporno da su navedenom presudom tužiteljice utvrđene kao suvlasnice određenog idealnog dijela koji u naravi predstavlja prednje dvorište zgrade na k. č. br. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji dio je kao realni dio prikazan na skici izmjere – ispravak, obnova međa s idealnim dijelovima, sačinjenoj po društvu GeoKliman d.o.o. [adresa] 22. svibnja 2015. i označen zelenom šrafurom (30 i priloženi spis Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba Poreč-Parenzo, poslovni broj P-1280/2015) Nadalje nije sporno da je tuženik na dijelu predmetne nekretnine porušio dio ogradnog zida, iskopao kanal iza garaže koja se nalazi na jugozapadnom dijelu predmetne parcele, te postavio žičanu ogradu na metalnim stupovima na udaljenosti od cca 2 m od spomenute garaže i to na dijelu koji se nalazi unutar realnog dijela prikazanog na skici izmjere – ispravak, obnova međa s idealnim dijelovima, sačinjenoj po društvu GeoKliman d.o.o. [adresa] 22. svibnja 2015. i označen zelenom šrafurom (31). Nije ni sporno da je radi toga između parničnih stranaka vođen postupak zbog smetanja postupka pred Općinskom sudom u Puli-Pola, Stalna služba Poreč-Parenzo, poslovni broj Psp-51/2017 u kojem je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljica (priloženi spis Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba Poreč-Parenzo, poslovni broj Psp-51/2017) jer je utvrđeno da se u posjedu tog dijela nalazi ovdje tuženik.

    8. Ono što je sporno i što je u ovom postupku bilo potrebno utvrditi pitanje je tko je vlasnik dijela nekretnine na kojem je tuženik porušio dio ogradnog zida, iskopao kanal iza garaže koja se nalazi na jugozapadnom dijelu predmetne parcele, te postavio žičanu ogradu na metalnim stupovima na udaljenosti od cca 2 m od spomenute garaže (sporni dio), te ovisno o tom utvrđenju da li je tuženik dužan predati u posjed taj sporni dio tužiteljicama.

    9. Tužiteljice tvrde da su one vlasnice spornog dijela, dok tuženik tvrdi da je on. 10. Kao što je naprijed navedeno tužiteljice su se upisale kao suvlasnice u zemljišnoj knjizi na predmetnoj nekretnini temeljem presude donesene u parničnom postupku Općinskog suda u Puli-Pola, Stalne službe u Poreču-Parenzo, poslovni broj P-1280/2015. Međutim, tuženik nije bio stranka toga parničnog postupka i nije univerzalni sukcesor svoje pravne prednice HN iz kojeg razloga se na njega ne odnosi ta presuda.

    11. Na uviđaju lica mjesta u Herakima dana 26. veljače 2024. (165-172) stranke su pokazale predmet spora, te je mjernički vještak Vladimir Mušković, dipl.ing.geod. utvrdio da su pokazale dio nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja u naravi predstavlja objekt gospodarske namjene (garažu), dio ograđenog dvorišta i livadu. Na sjevernom dijelu nalazi se livada koja je prema istoku ograđena s postojećim kamenim suhozidom prema k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. S jugozapadne strane nalazi se u jednom dijelu kameni suhozid koji predstavlja granicu prema k. č. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina]. Ostale granice nisu fizički vidljive. Garaža zajedno sa željeznom ogradom i postojećim kamenim suhozidom u naravi predstavlja jednu zatvorenu cjelinu koja funkcionira zajedno s dvorištem koje se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Kada mu je predočena skica (dopuna) na stranici 33 ustvrdio je da dio koji je na toj skici označen roza bojom je dio koji je pokazan po strankama s korekcijom da je drugo tužiteljica pokazala veći dio koji seže do jugozapadnog ruba postojeće garaže prema zapadu, odnosno zatvara u potpunosti širinu suhozida.

    Mjernički vještak je izradio i skicu lica mjesta (177), koju je ispravio (223) na kojoj je crvenom šrafurom prikazao sporni dio koji iznosi 17m2,a označen je s P2, dok je plavom šrafurom označio dio na kojem se nalazi garaža i travnata površina s kolotrazima ispred, koji dio je nesporno u posjedu tuženika, a označio ga je s P1. Sud je u potpunosti prihvatio nalaz i mišljenje mjerničkog vještaka kao i njegove skice kao jasne, logične i stručne čemu nisu prigovorile parnične stranke.

    12. Znači sporni dio se nalazi sjeverno i zapadno od spomenute garaže koji je omeđen sa žičanom ogradom na starom kamenom suhozidu sa zapadne strane, a sa sjeverne sa istom takvom žičanom ogradom, ali na ostacima kamenog suhozida. Između garaže i žičane ograde ništa se ne nalazi, a sve to vidljivo je i na fotografijama izrađenim na licu mjesto od strane mjerničkog vještaka (179-185).

    13. Tuženik svoje pravo vlasništva spornog dijela temelji na institutu dosjelosti.

    Dosjelost je orginarni način stjecanja prava vlasništva na temelju zakona, što znači da onaj kojemu se glede neke stvari ispune (zakonom određene) pretpostavke stječe samim tim pravo vlasništva na stvari u trenutku ispunjenja tih pretpostavki. Pri tome valja istaći da su za stjecanje stvarnih prava na nekretninama temeljem odredbe čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 u nastavku ZV) mjerodavni propisi koji su bili važeći u vrijeme stjecanja takvog prava. Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (u nastavku ZOVO) stupa na snagu 01. rujna 1980., a ZV stupa na snagu 01. siječnja 1997., a prije toga bila su na snazi pravna pravila OGZ-a.

    Za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u smislu odredaba ranije važećeg ZOVO-a, kao i u smislu sada važećeg ZV-a, potrebno je da budu ispunjene određene pretpostavke koje se tiču kvalitete posjeda potrebnog za dosjelost, te protek zakonom određenog vremena potrebnog za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Za redovnu dosjelost stjecanje prava vlasništva na nekretninama u smislu odredbe čl. 28. st. 2. ZOVO-a potreban je savjestan i zakonit posjed, te protek vremena od 10 godina neprekidnog posjedovanja, dok je u smislu odredbe čl. 159. st. 2. ZV-a potreban samostalan posjed koji je zakonit, istinit i pošten, te protek vremena od 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Za izvanrednu dosjelost stjecanja prava vlasništva na nekretninama u smislu odredbe čl. 28. st. 4. ZOVO-a potreban je savjestan posjed, te protek vremena od 20 godina neprekidnog posjedovanja, dok je u smislu odredbe čl. 159. st. 3. ZV-a potreban samostalan posjed koji je barem pošten (savjestan), te protek vremena od 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Na stvari u društvenom vlasništvu pravo vlasništva se nije moglo steći dosjelošću sukladno odredbi čl. 29. ZOVO-a, dok je u smislu odredbe čl. 159. st. 4. ZV-a za stjecanje vlasništva dosjelošću na stvarima u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave potrebno dvostruko vrijeme od onog propisanog stavkama 2. i 3. istog članka. Zakonit je onaj posjed koji se temelji na valjanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva (pravni posao), savjestan (pošten) je onaj posjed kada posjednik ne zna i ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova, dok je istinit onaj posjed koji nije stečen ni silom ni prijevarom ni zlouporabom povjerenja.

    14. Tuženik je u spisu Općinskog suda u Puli-Pola, Stalne službe u Poreču- Parenzo, poslovni broj P-1280/2015 sada Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču-Parenzo poslovni broj Pu P-272/2019 saslušan kao svjedok (69-70) priloženog spisa gdje je izjavio da je 1986. počeo koristiti sporni dio, a dogovor o tome da je postigao s ocem tužiteljica, BN koji je do tada koristio taj sporni dio. U svom iskazu kao tuženik (227-229) izjavio je da je 1991. saznao da papiri u pogledu predmetne nekretnine nisu čisti, da je netko drugi upisan kao vlasnik, kada su upisivali zemlju u [adresa].

    15. S obzirom na ovakve iskaze tuženika on nije mogao putem dosjelosti steći vlasništvo spornog dijela, jer nije pošten posjednik, odnosno od 1986. do 1991. nije prošlo dovoljno vremena da bi temeljem instituta dosijesloti stekao vlasništvo tog spornog dijela.

    16. S obzirom na to nije bilo potrebe analizirati druge provedene dokaze, tim više što se oni niti u jednom dijelu ne odnose na poštenje, odnosno savijesnost, koji je bitan uvjet.

    17. Znači, protutužbeni zahtjev tuženika nije osnovan te ga je valjalo u cijelosti odbiti.

    18. Što se tiče tužbenog zahtjeva, radi se o pravoj vlasničkoj tužbi gdje vlasnik ne posjednik zahtjeva od nevlasnika posjednika da mu vrati u konkretnom slučaju sporni dio nekretnine.

    Kako su tužiteljice dokazale da su one vlasnice spornog dijela, a prvenstveno su to učinile pravomoćnom presudom Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Poreču-Parenzo, poslovni broj P-1280/2015-48 od 03. srpnja 2015., a tuženik koji je nesporno ogradivši sporni dio na taj način ga oduzeo tužiteljicama nije uspio dokazati da je on vlasnik tog spornog dijela ili da ima pravo na posjedovanje.

    19. Iz tog razloga valjalo je u potpunosti prihvatiti tužbeni zahtjev tužiteljica.

    20. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku(SL SFRJ 4/77, 36/77, 36/80, 6/80, 69/82, 43/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90, 35/91, NN 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19,80/22, 114/22, 155/23) s obzirom na vrijednost predmeta spora od 1.459,95 eura, odnosno nakon podnesene protutužbe u iznosu od 2.919,90 eura, te s obzirom da tužiteljice zastupa punomoćnica koja je odvjetnica sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Sud je tužiteljicama priznao trošak sastava tužbe, odgovora na protutužbu u iznosu od po 200,00 eura, trošak PDV-a od po 25% na te iznose tj. od po 50,00 eura, trošak zastupanja na ročištima dana 21. rujna 2023., 29. studenog 2023., 26. veljače 2024. i 20. studenog 2024. u iznosima od po 200,00 eura, trošak PDV-a od po 25% na te iznose tj. od po 50,00 eura, uvećanje od po 10% zbog zastupanja dvije stranke u iznosima od po 20,00 eura, trošak PDV-a od po 25% na te iznose tj. od po 5,00 eura, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,55 eura i na presudu u iznos od 53,10 eura te trošak uviđaja u iznosu od 377,24 eura, ukupno 2.056,89 eura.

    21.Radi svega navedenog sud je presudio kao u izreci.

    U Poreču-Parenzo dana 27. prosinca 2024.

    S u d a c:

    Vlatka Markuš

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude može se izjaviti žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, a rok za žalbu je 15 dana i počinje teći danom dostave presude. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, kao i stranci koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a bila je uredno pozvana, smatrat će se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, rok za žalbu teče od dana dostave prema odredbama Zakona o dostavi pismena.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.