REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] T 5

Poslovni broj: Us I-659/2024-11

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sucu Antunu Žagaru, uz sudjelovanje zapisničara Vanje Vidakovića, u upravnom sporu tužitelja Udruge za zaštitu prirode i okoliša Brodarci, Brodarci 51, Karlovac, OIB: 96122084502, koju zastupa opunomoćenik Ivan Matiću, odvjetnik u Zagrebu, Savska cesta 144A, protiv tuženika Ministarstva okoliša i zelene tranzicije, Zagreb, Radnička cesta 80, OIB: 59951999361, kojega zastupa službena osoba TN, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Hrvatskih voda, pravne osobe za upravljanje voda, Zagreb, Ulica grada Vukovara 220, OIB: 28921383001, koju zastupan opunomoćenik Dražan Crnković, odvjetnik u Zagrebu, Vlaška 77, radi postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, 27. prosinca 2024.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Uprave za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom, Sektora za procjenu utjecaja na okoliš KLASA: UP/I-351-03/23-09/217, URBROJ: 517-05-1-2-24- 25 od 27. ožujka 2024.

II. Predmet se vraća tuženiku na ponovni postupak koji je dužan postupiti u skladu s pravnim shvaćanjem i primjedbama Suda izraženima u obrazloženju ove presude.

III. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi troškove ovoga upravnog spora u iznosu od 2.500,00 € (dvije tisuće petsto eura) u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne odluke o troškovima spora.

IV. Odbija se zahtjev zainteresirane osobe za naknadu troškova spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Uprave za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom, Sektora za procjenu utjecaja na okoliš KLASA: UP/I-351-03/23-09/217, URBROJ: 517-05-1-2-24-25 od 27. ožujka 2024., u točki I. odlučeno je da za namjeravani zahvat: izmjenu zahvata sustava zaštite od poplava karlovačko - sisačkog područja, I. faza-karlovačko područje, Karlovačka i Zagrebačka županija nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša i mjera ublažavanja negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže i provedbu programa praćenja stanja okoliša i ekološke mreže propisanih rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš i ekološku mrežu KLASA: UP/I-351-03/18-02/49, URBROJ: 517-03-1-2-19-35 od 6. kolovoza 2019. Točkom II. je odlučeno da za predmetnu izmjenu zahvata nije potrebno provesti glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu. U obrazloženju navedenog rješenja i elaboratu zaštite okoliša za postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat izmjena zahvata izgradnje desnoobalnog nasipa rijeke Kupe od V do Karlovačke pivovare, Grad Karlovac, Karlovačka županija, iz prosinca 2023., na kojem je predmetno rješenje utemeljeno, navodi se da je odnosu na zahvat za koji je proveden postupak procjene utjecaja zahvata i doneseno rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš i ekološku mrežu KLASA:UP/I-351-03/18-02/49, URBROJ:517-03-1-2-19-35 od 6. kolovoza 2019., predmetnom izmjenom izmijenjeno tehničko rješenje odvodnje zaobalnih voda, tako što u fazi II. projekta više nije planirano izvođenje crpnih stanica s pripadajućom elektrostrojarskom opremom (predviđene na približnim stacionažama 1+280 i 3+200), već izvođenje više propusta s automatskim čepovima; umjesto ukupno 4 propusta od kojih su dva s automatskim čepovima i dvije crpna stanice, planirano je izvođenje ukupno 14 propusta s automatskim čepovima na osam lokacija, te tako što se odustaje od nalazišta materijala 1 i 2 predviđenih na lokaciji stare vojarne na približnim stacionažama 1+000 i 1+200, jer ima dovoljno materijala na odabranom nalazištu 3, koje se nalazi na približnim stacionažama od 4+000 do 4+600, te što se u fazi III. projekta odustaje se od izvedbe prometnice u duljini od oko 1.120 m koja je bila predviđena od stacionaže 4+850 do 5+970, tako da će se zadržati postojeća prometnica; uz zadržavanje i bez izmjena svih ostalih elemenata izgradnje nasipa te primjenu mjera zaštite okoliša i ekološke mreže propisane u prethodno provedenim postupcima.

2. Tužitelj je protiv tuženika pravodobno ovome Sudu podnio tužbu kojom osporava zakonitost navedenog rješenja tuženika. U tužbi u prvom redu navodi da je tužitelj udruga građana koju pretežito čine stanovnici [adresa], koja je osnovana u svrhu očuvanja i zaštite okoliša i krajobraza s posebnim naglaskom na obalu rijeke Kupe iz čega da proizlazi pravni interes za podnošenje tužbe u ovome sporu. Nadalje u bitnom navodi kako je elaborat zaštite okoliša iz upravnog postupka izrađen paušalno te da uopće nije podoban za meritorno ispitivanje, jer da u predmetnom elaboratu nisu navedene odlučne činjenice temeljem kojih je izrađivač elaborata došao do zaključka da zahvat nema nikakvog učinka na okoliš, pri čemu se poziva i citira odredbu članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku, koja uređuje sadržaj obrazloženja upravnog akta, s kojom odredbom, kako navodi, obrazloženje osporenog rješenja nije u skladu. Nadalje navodi da je rješenjem KLASA: UP/I-351-03/18-02/49, URBROJ: 517-03-1-2-19-35 od 6. kolovoza 2019. određeno da se na područjima gdje se zaštitni zidovi planiraju na mjestima neposredno uz naselje potrebno razmotriti mogućnost izvedbe mobilnih zaštitnih zidova te predvidjeti odgovarajuće objekte u kojima će se skladištiti mobilni elementi, a da predmetni elaborat uopće ne navodi da sustav obrane od poplava [adresa] mora biti projektiran kao mobilno rješenje, upravo kako bi se smanjio negativan utjecaj na okoliš zahvata u izgradnji sustava obrane od poplava, dapače, te uopće ne problematizira izgradnju fiksnog AB zida. Pritom ističe da je gradnja AB zida bitan segment cijelog zahvata i da njegova gradnja ima nesumnjivo negativan utjecaj na okoliš, ponajprije zbog toga što se njegovom gradnjom zadire u samu obalu i korito rijeke Kupe te se trajno mijenja krajobraz obale, a ujedno da se stanovnicima [adresa] trajno onemogućava pristup rijeci Kupi, što da kod mobilnih zaštitnih zidova ne bi bio slučaj. Nadalje navodi da je osporeno rješenje doneseno na temelju elaborata kojem nisu poznati parametri o stogodišnjoj vodi koji su korišteni prilikom izrade elaborata, a koje parametre da je prilikom projektiranja i izvedbe takvih građevina bitno uzeti u obzir kao odlučne činjenice. Predlaže da Sud provede dokazni postupak uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka i ovoga spora pa da po provedenom postupku poništi osporeno rješenje tuženika.

3. Tuženik u detaljnom i opširnom odgovoru na tužbu u prvom redu navodi da tužitelj nema pravni interes za podnošenje tužbe i predlaže da Sud odbaci tužbu. U odnosu na meritum sporu u bitnom ostaje kod navoda iz osporenog rješenja i predlaže da, ukoliko Sud ne odbaci tužbu, tužbeni zahtjev odbije.

4. Zainteresirana osoba se u odgovoru na tužbu u bitnom pridružuje navodima tuženika i predlaže da Sud odbaci tužbu, odnosno tužbeni zahtjev odbije. Ističe da osporeno rješenje sadrži jasne i razumljive razloge o odlučnim činjenicama, te razlozima zbog kojih prigovori tužitelja izneseni u upravnom postupku nisu prihvaćeni, a koje prigovore da tužitelj ponavlja u tužbi.

5. Sud je održao ročište za raspravu 29. studenog 2024., na koje su pristupili tužitelji i zainteresirana osoba, zastupani po opunomoćenicima, te službena osoba tuženika.

5.1. Tužitelj je na ročištu izjavio da ostaje kod navoda iznesenih u tužbi i dotadašnjem tijeku postupka. Na upit Suda je odgovorio da su članovi Udruge stanovnici i vlasnici nekretnina na predmetnom području, ali da nema saznanja koliki broj članova Udruga ima.

5.2. Tuženik je na ročištu u bitnom izjavio da ostaje kod navoda iznesenih u odgovoru na tužbu i osporenom rješenju.

5.3. Zainteresirana osoba je izjavila da ostaje kod navoda iznesenih u odgovoru na tužbu i istaknula da je, upravo suprotno od tužbenih navoda, predmetni elaborat obradio i uzeo u obzir sve mjerodavne parametre te da je temeljem njih zaključeno da dodatnu procjenu utjecaja zahvata na okoliš nije potrebno provoditi. Smatra da kada se uzme u obzir opća korist koja se postiže predmetnim zahvatom i eventualne interese tužitelja, tužitelj ne može imati pravni interes za podnošenje predmetne tužbe, a ako ga i teoretski imaju, on je upitno nerazmjeru s koristi koja se zahvatom ostvaruje.

6. Među strankama je u ovome sporu sporno ima li tužitelj pravni interes za podnošenje tužbe u ovome sporu i je li osporenim rješenjem pravilno odlučeno da za predmetni zahvat nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš.

7. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog spora i u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio.

8. Na temelju razmatranja svih spornih pravnih pitanja, Sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

9. Prema odredbi članka 167. stavka 1. Zakona o zaštiti okoliša („Narodne novine“ broj 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18, dalje: Zakon o zaštiti okoliša) smatra se da ima vjerojatan pravni interes u postupcima uređenim tim Zakonom u kojima je predviđeno sudjelovanje zainteresirane javnosti, svaka fizička i pravna osoba koja zbog lokacije zahvata ili zbog prirode i utjecaja zahvata ili koja je pogođena ili će vjerojatno biti pogođena štetom u okolišu može, u skladu sa zakonom, dokazati da joj je narušeno pravo.

9.1. Stavkom 2. istoga članka propisano je da se podrazumijeva se da ima dovoljan (vjerojatan) pravni interes u postupcima uređenim tim Zakonom u kojima je predviđeno sudjelovanje zainteresirane javnosti i udruga civilnog društva koja djeluje na području zaštite okoliša ako je registrirana sukladno posebnim propisima o udrugama te da joj je statutom kao cilj određena zaštita i unaprjeđenje okoliša, uključujući i zaštitu ljudskog zdravlja i zaštitu ili racionalno korištenje prirodnih dobara, te ako je najmanje dvije godine prije nego je započeo postupak tijela javne vlasti o zahtjevu povodom kojega iskazuje svoj pravni interes, te ako dokaže da je u tom razdoblju aktivno sudjelovala u aktivnostima vezanim za zaštitu okoliša na području grada ili općine gdje ima registrirano sjedište sukladno svojem statutu.

9.2. Odredbom članka 168. stavka 1. Zakona o zaštiti okoliša propisano je da osobe iz članka 167. stavka 1. toga Zakona koje su u svojstvu zainteresirane javnosti sudjelovale u postupcima uređenim tim Zakonom imaju pravo osporavati odgovarajući upravni akt tijela javne vlasti, za koji je tim Zakonom, odnosno posebnim zakonom predviđena mogućnost podnošenja žalbe odnosno tužbe, te izjaviti žalbu Ministarstvu, odnosno podnijeti tužbu nadležnom sudu u skladu s tim Zakonom i posebnim zakonom, a radi osporavanja zakonitosti akata, radnji ili propusta.

9.3. Stavkom 2. istoga članka propisano je da udruga civilnog društva iz članka 167. stavka 2. toga Zakona ima pravo osporavati odgovarajući upravni akt tijela javne vlasti, za koji je ovim Zakonom, odnosno posebnim zakonom predviđena mogućnost podnošenja žalbe odnosno tužbe, te izjaviti žalbu Ministarstvu, odnosno podnijeti tužbu nadležnom sudu u skladu s tim Zakonom i posebnim zakonom, a radi osporavanja zakonitosti akata, radnji ili propusta.

10. Prema shvaćanju Suda, sukladno citiranoj odredbi članka 168. stavka 1. Zakona o zaštiti okoliša, udruga civilnog društva, kao i svaka druga pravna osoba, koja je u svojstvu zainteresirane javnosti sudjelovala u postupku odlučivanja o potrebi provođenja postupka utjecaja zahvata na okoliš, ima pravni interes za podnošenje tužbe upravnom sudu radi ocjene zakonitosti rješenja kojim je predmetni postupak okončan, bez obzira ispunjava li uvjete iz citirane odredbe članka 167. stavka 2. Zakona o zaštiti okoliša, dok se odredba članka 168. stavka 2. Zakona odnosi na udruge koje nisu sudjelovale u upravnom postupku, a koje imaju pravni interes za podnošenje tužbe ukoliko ispunjavaju uvjete propisane odredbom članka 167. stavka 2. Zakona.

11. Stoga, budući da je u svojstvu zainteresirane javnosti sudjelovao u upravnom postupku koji je okončan donošenjem osporenog rješenja, tužitelj ima pravni interes za podnošenje tužbe u ovome sporu.

12. Nadalje, prema odredbi članka 78. stavka 2. Zakona o zaštiti okoliša ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš temelji se na pojedinačnim ispitivanjima i/ili kriterijima propisanim Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“ broj 61/14, 3/17), a u konkretnom slučaju je postupak ocjene proveden na temelju točke 13. Priloga II Uredbe.

13. Sud Europske unije je u više predmeta (WWF i drugi, C-435/97; Komisija protiv Republike Italije, C-87/02, i dr.) izrazio pravno shvaćanje da postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš ne smije biti protivan cilju i svrsi Direktive 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (SL 2012., L 26, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 15., svezak 27., str. 3.), kako je izmijenjena Direktivom 2014/52/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. (SL 2014, L 124, str. 1.), a to je da se postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš provede za sve zahvate koji bi mogli imati značajne učinke na okoliš i da ni jedan takav zahvat ne bude isključen od procjene, osim ako se na temelju sveobuhvatnog pregleda može smatrati da nije vjerojatno da će imati takve učinke.

14. Kao što je uvodno navedeno, predmet ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš i ekološku mrežu iz predmeta ovoga spora je izmjena zahvata za koji je proveden postupak procjene utjecaja na okoliš i prihvatljivosti za ekološku mrežu, okončan rješenjem KLASA:UP/I-351-03/18-02/49, URBROJ:517-03-1-2-19-35 od 6. kolovoza 2019.

15. Stoga, budući da je za osnovnu varijantu zahvata postupak procjene utjecaja na okoliš i prihvatljivosti za ekološku mrežu proveden, prema shvaćanju Suda, sukladno citiranim odredbama i pravnom shvaćanju Suda Europske unije, kod ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš i ekološku mrežu za izmjenu zahvata treba utvrditi kakav učinak i posljedice na sam zahvat, a time i okoliš i ekološku mrežu, ima izmjena zahvata i je li s obzirom na utvrđeni učinak potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš i prihvatljivosti za ekološku mrežu.

16. S tim u svezi je tuženik u osporenom rješenju pravilno obrazložio da izgradnja fiksnog AB zida, odnosno izvedba alternativnih mobilnih barijera, na što je tužitelj prigovarao u upravnom postupku, nije obuhvaćena predmetnim izmjenama zahvata, te da stoga nije ni razmatrana elaboratom o zaštiti okoliša.

16.1. Isto tako je tuženik u osporenom rješenju otklonio i ostale prigovore koji se ne odnose na izmjenu zahvata, nego na osnovnu varijantu zahvata za koju je provedena procjena utjecaja zahvata na okoliš i ocjena prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu.

17. Tuženik je osim toga pravilno obrazložio da će se predmetnom izmjenom iz obuhvata zahvata izuzeti cesta u [adresa] i dva nalazišta materijala, čime će se negativan utjecaj zahvata predmetnim izmjenama umanjiti.

18. Međutim, tuženik nije obrazložio kakav će učinak imati izmjena zahvata u dijelu u kojem je umjesto ukupno 4 propusta od kojih su dva s automatskim čepovima i dvije crpna stanice planirano izvođenje ukupno 14 propusta s automatskim čepovima na osam lokacija, odnosno mijenja li opisana izmjena bitno predmetni zahvat i kakvi su učinci te izmjene na okoliš i ekološku mrežu, te je li s obzirom na to potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš i ocjene prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu.

19. Slijedom svega navedenog, osporena odluka tuženika se nije mogla ocijeniti zakonitom pa je stoga na temelju odredbe članka 117. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: Zakon o upravnim sporovima) valjalo poništi osporeno rješenje tuženika te predmet vratiti tuženiku na ponovni postupak. 20. Predmet je tuženiku vraćen na ponovni postupak zbog toga što tuženik postupak treba upotpuniti i pravilno obrazložiti osporenu odluku, u kojem je postupku tuženik vezan pravnim shvaćanjem i primjedbama Suda u skladu s odredbom članka 151. stavkom 2. Zakona o upravnim sporovima.

21. U ponovnom postupku tuženik će donijeti odluku na temelju postojećeg elaborata zaštite okoliša iz prosinca 2023., ili će, ukoliko utvrdi da je elaborat manjkav, zatražiti da se elaborat upotpuni.

22. Tužitelj je postavio zahtjev za naknadu troškova ovoga spora za zastupanje po odvjetniku, za sastav tužbe i pristup ročištu, za svako radnju po 1.000,00 €, uvećano za PDV, što ukupno iznosi 2.500,00 €., dok je zainteresirana osoba postavila zahtjev za naknadu troškova spora u istom iznosu, za sastav odgovora na tužbu i pristup ročištu.

22.1. Odredbom članka 144. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima propisano je da troškove spora čine opravdani izdaci učinjeni tijekom ili u povodu spora.

22.2. Prema odredbi članka 144. stavku 3. Zakona o upravnim sporovima vrijednost predmeta spora smatra se neprocjenjivom.

22.3. Prema odredbi članka 147. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

22.4. Budući da je uspio u sporu, tužitelju je priznat zatraženi trošak, koji je sukladan Tbr. 27. i 46. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23), stoga je tuženiku naloženo da tužitelju naknadi troškove spora u ukupnom iznosu od 2.500,00 €. Budući da je spor izgubila, zahtjev zainteresirane osobe za naknadu troškova spora je odbijen.

23. Budući da tužba nije odbačena niti je tužbeni zahtjev odbijen to tužitelji nije u obvezi plaćanja sudske pristojbe sukladno odredbi članka 22. stavka 1. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18 i 51/23).

U Rijeci 27. prosinca 2024.

S u d a c

Antun Žagar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv točke I. i II. ove presude nije dopuštena žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske (članak 127. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima).

Protiv točaka III. i IV. izreke dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- opunomoćeniku tužitelja Ivanu Matiću, odvjetniku u Zagrebu, Savska cesta 144A

- tuženiku Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, Zagreb, Radnička cesta 80

- opunomoćeniku zainteresirane osobe Draženu Crnkoviću, odvjetniku u Zagrebu, Vlaška 77