REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok, Turinina 3

Posl.br. R1 Ob-180/2024-22

U IME  REPUBLIKE HRVATSKE

RJEŠENJE

Općinski sud u Novom Zagrebu po sucu toga suda Renati Šrekais kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja ĐT OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i protustranke HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE OIB: 84397956623, Mihanovićeva ulica 3, Zagreb, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 27. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je između ĐT, rođene DT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pok. HT iz [adresa], JMBG: [jedinstveni matični broj građana] postojala izvanbračna zajednica u razdoblju od 01. rujna 1973. g. do 21. srpnja 2006. godine.

Obrazloženje

1. Predlagateljica ĐT podnijela je ovom sudu dana 13. veljače 2023. godine prijedlog za utvrđenje izvanbračne zajednice sa sada pok. HT. U prijedlogu navodi da je s pok. HT sklopila brak 25.12.1965., da je u braku rođena zajednička kćer GT **.**.1966. te da je njihov brak razveden presudom Okružnog suda u Zagrebu broj 55-P2-71 od 19.02.1971. Sa kćeri se nakon prestanka faktične bračne zajednice 1969. odselila od muža sve do 1973., no u ljeto 1973. prije nego je dijete krenulo u 1. razred ponovno su počeli živjeti zajedno kod pok. HT u [adresa]. Napominje da se više nisu formalno ženili, no da su živjeli kao bračni drugovi sa svim atributima bračne zajednice sve do Božidarove smrti 21.07.2006. g. Napominje da je ovaj postupak pokrenula radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu iza pok. HT te predlaže sudu utvrditi da je između nje i pok. HT postojala izvanbračna zajednica u razdoblju od 01.09.1973. do 21.07.2006.g.

2. U odgovoru na prijedlog protustranka se opreza radi usprotivila istom jer nisu ostvarene zakonske pretpostavke za priznanje prava na izvanbračnu zajednicu radi ostvarenja prava na obiteljsku mirovinu budući da nisu ispunjeni uvjeti propisani čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju. Stoga je predložila odbiti prijedlog predlagateljice, a podredno je pridržala pravo očitovati se na isti dok se ne saslušaju predloženi svjedoci.

3. Rješenjem ovog suda poslovni broj R1 Ob-93/2023-6 od 15.11.2023. odbijen je prijedlog predlagateljice ĐT kao neosnovan.

4. Predlagateljica je protiv navedenog rješenja uložila pravovremenu žalbu koju je Županijski sud u Splitu rješenjem poslovni broj Gž Ob-10/2024-2 od 20.02.2024. prihvatio i ukinuo prvostupanjsko rješenje te vratio predmet prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

5. U nastavku postupka predlagateljica je ostala kod prijedloga.

6. Protustranka je ostala kod odgovora na prijedlog.

7. Radi donošenja odluke o prijedlogu sud je zvršio uvid u smrtni list za pok. HT, izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu i pok. HT, vjenčani list za predlagateljicu i pok. HT, uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu i pok. HT, rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Ivana Malekovića iz [adresa] iza pok. HT, saslušani su svjedoci GT i VT te predlagateljica kao stranka, koja je i dopunski saslušana, dok nije izveden dokaz saslušanjem svjedoka IT, AT, ĐTE, MT jer je predlagateljica odustala od njihova saslušanja, a činjenično stanje je dovoljno utvrđeno i bez izvođenja tih dokaza.

8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih matičnog ureda Novi Zagreb utvrđeno je da je u maticu rođenih matičnog područja [adresa] za godinu 1939. pod rednim brojem 44 upisana činjenica rođenja HT koji je rođen **.**.1939. g. u [adresa] te da se u naknadnim upisima i bilješkama navodi da je HT sklopio brak **.**.1965. sa DT te da je isti brak razveden presudom Okružnog suda u Zagrebu broj P2-55/71 od 19.02.1971. Nadalje je upisano da je HT umro dana **.**.2006. u [adresa] što je upisano u maticu umrlih matičnog područja [adresa] u godini 2006. pod rednim brojem 11.

9. Uvidom u izvadak iz matice rođenih matičnog ureda Novi Zagreb utvrđeno je da je u maticu rođenih matičnog područja Budinščina za godinu 1944. pod rednim brojem 120 upisana činjenica rođenja predlagateljice TT koja je rođena **.**.1944. g. u [adresa]. U rubrici naknadni upis i bilješke stoji napomena da je sklopila brak dana **.**.1965. s HT te je nakon sklapanja braka preuzela prezime muža. Nadalje je upisano da je isti brak razveden presudom Okružnog suda u Zagrebu broj P2-55/71 od 19.02.1971.

10. Uvidom u smrtni list Matičnog ureda Novi Zagreb utvrđeno je da je u maticu umrlih matičnog područja [adresa] za godinu 2006. pod rednim brojem 11 upisana činjenica smrti HT koji je umro **.**.2006.

11. Iz uvjerenja o prebivalištu PU zagrebačke od 22.03.2023. za predlagateljicu ĐT proizlazi da je ista imala prijavljeno prebivališta od 12.10.1962. do 08.05.1973. u [adresa], od 08.05.1973. do 21.02.1979. u Zagrebu, Šišićeva ulica 17, od 21.02.1979. do 06.05.1981. u [adresa], od 11.05.1981. do 12.06.2020. u [adresa] te od 12.06.2020. ima prijavljeno prebivalište u [adresa].

12. Iz uvjerenja o prebivalištu PU zagrebačke od 22.03.2023. za pok. HT proizlazi da je isti imao prijavljeno prebivalište u razdoblju od 01.02.1965. do 02.04.1971. na adresi [adresa], od 02.04.1971. do 06.05.1981. na adresi [adresa] i od 11.05.1981. do 21.07.2006. na adresi [adresa].

13. Uvidom u rješenje javnog bilježnika Ivana Malekovića iz [adresa] poslovni broj O-458/06, UPP-OS-238/06 od 26.10.2006. iza pok. HT rođenog **.**.1939. i umrlog **.**.2006. utvrđeno je da je njegovom nasljednicom na temelju zakona i ustupa proglašena kćer GT, dok je iz obrazloženja istog rješenja vidljivo da su u ostavinskom postupku kao zakonske nasljednice prvog nasljednog reda utvrđene ĐT – izvanbračna supruga pokojnog i GT – kćerka pokojnog te da se nasljednica ĐT prihvatila nasljedstva koje joj temeljem zakona pripada i da je svoj nasljedni dio ustupila svojoj kćerci i sunasljednici GT koja se prihvatila nasljedstva kao i ustupljenog dijela.

14. Iz iskaza svjedokinje GT proizlazi da je rođena 1966. g., a da su se roditelji službeno razveli 1971. Do tada su svi zajedno živjeli u stanu [adresa], a nakon njihova razvoda otac se preselio u [adresa], a majka i ona u [adresa]. Tako je bilo sve dok nije upisala prvi razred, a to je bilo 1973. kada su se vratili kod tate u [adresa] i to zato što su se roditelji pomirili. Tamo su živjeli sve do 1980. ili 1981. kada su prodali stan i izgradili kuću u [adresa] gdje su živjeli sve do tatine smrti 2006. Kada se tata razbolio došla je živjeti k njima i pomoći majci jer ga više nisu htjeli držati u bolnici, a trebala mu je pomoć. Nakon što su se vratili kod tate u [adresa] njih dvoje su živjeli jednako kao i drugi bračni drugovi, sve su dijelili i nije ih niti pitala jesu li se oni opet oženili ili nisu. Kad je tata umro majka i ona su organizirale njegov sprovod i platile troškove.

15. Svjedokinja VT iskazala je da poznaje predlagateljicu, da joj je prva susjeda, da su se oni krajem 70-tih doselili i gradili kuću. Pok. HT također poznaje i bili su si svi jako dobri, međusobno su se družili. Nije znala da su ĐT i HT bili razvedeni sve dok joj predlagateljica nije to nedavno rekla jer su živjeli u normalnom braku i bili u normalnom odnosu. Imaju zajedničku kćer. Međusobno su se posjećivali tako da su predlagateljica i pok. HT dolazili kod nje i ona kod njih. Poznato joj je da su pok. HT i ĐT dijelili poslove i imali zajedničke financije. HT je pod kraj života bio bolestan, obolio je od raka i o njemu se brinula ĐT. Njegov sprovod organizirali su predlagateljica, njihova kćer i zet. Bila je na sprovodu pok. HT. Njihove obitelji bile su u prijateljskim odnosima. Koliko zna HT je imao neku rodbinu ali se nisu previše posjećivali.

16. Iz iskaza predlagateljice ĐT proizlazi da je s pokojnim HT bila u braku od 1965. do 1971. kada su se u veljači 1971. razveli zbog njegove nevjere. Onda su prodali zajednički stan i kupili jedan jednosobni i jednu garsonijeru u koju se ona preselila s kćerkom. Kada je kćerka GT krenula u prvi razred HT i ona su se pomirili, a to je bilo 1973. godine, te su nastavili opet zajedno živjeti i nakon nekog vremena kupili su gradilište u [adresa] i tamo sagradili kuću. U toj kući živjeli su sve do njegove smrti 2006. godine. HT je bio bolestan te je u roku od 2 mjeseca umro od raka pluća kao posljedica azbestoze. Ona se cijelo vrijeme brinula o njemu i umro joj je u kući na rukama. Sprovod su organizirali kćerka i ona. U [adresa] živjeli su od 1980. do njegove smrti 2006. godine. Imali su zajedničke financije jer su oboje radili, a zadnje vrijeme su bili u mirovini te su znali 6 mjeseci provoditi u njegovoj kući u [adresa], a 6 mjeseci u Mlaki. HT je imao brata i tri sestre i svi su umrli, no nećaci po bratu koji su živi prestali su s njom komunicirati nakon smrti muža jer su htjeli uzeti svu imovinu tvrdeći da kada stric više nije živ to pripada njima, tako da više ne komuniciraju.

16. 1. Dopunski saslušana predlageljica je pojasnila da su pokojni HT i ona živjeli u istoj kući u [adresa], da se radilo o dvojnom objektu kojeg su zajednički izgradili s njegovim nećakom, no tokom vremena mijenjao se i naziv ulice i kućni brojevi kuće pa je ta kuća prvo imala broj 56., pa 12, pa 14. Kako je HT često bio po terenima, a kasnije i obolio nije promijenio mjesto prebivališta u smislu promjena broja kuće dok je ona u međuvremenu vadila osobnu iskaznicu pa je promijenila taj kućni broj. Napominje da su oni cijelo vrijeme stanovali u istoj kući kao muž i žena.

17. Obiteljski zakon (NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 dalje: ObZ) u čl.

11. propisuje da se odredbe toga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Izvanbračna zajednica koja ispunjava navedene pretpostavke stvara osobne i imovinske učinke kao i bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

18. Odredbom čl. 22. Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19 i 84/21) propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji, dok je 3. istog članka propisano da se pod članom obitelji iz čl. 1 toč. 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je sa osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje 3 godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.

19. Nadalje, prema odredbi čl. 46. st. 1. Zakona o izmjena i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 151/14, dalja: ZIDZMO) članovi obitelji iz članka 22. st. 3. zakona mogu ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu pod uvjetima iz tog zakona ako je izvanbračna zajednica postojala najranije na dan 28. ožujka 2008. godine ili kasnije, a trajala je najmanje tri godine.

20. Na temelju priležeće dokumentacije i iskaza saslušanih svjedoka i predlagateljice sud je utvrdio da su predlagateljica i pok. HT bili u braku od 25.12.1965. do 19.02.1971. kada su se razveli zbog Božidarove nevjere, prodali zajednički stan i kupili dva manja stana te je predlagateljica s djetetom odselila u jedan stan u [adresa], a HT je ostao živjeti u drugom stanu u [adresa]. Za vrijeme trajanja braka dobili su zajedničko dijete LT. Kada je zajedničko dijete krenulo u prvi razred 1973. g. HT i predlagateljica su se pomirili i nastavili živjeti zajedno kao muž i žena sve do Božidarove smrti 2006. g. Zajednički su izgradili kuću u [adresa], s time da je predlagateljica bila prijavljena na broj 14, a HT na broj 12 jer nije prijavio promjenu kućnog broja tj. izmijenio prebivalište dok je to predlagateljica učinila. Međusobno su se posjećivali i družili sa susjedom VT i njezinim mužem, zajednički brinuli o domaćinstvu i dijelili financije, a kada je HT obolio od raka pluća o njemu se brinula predlagateljica koja je, zajedno s kćerkom, organizirala i platila njegov sprovod. Ujedno je utvrđeno da se predlagateljica u ostavinskom postupku iza pok. HT prihvatila nasljedstva i svoj nasljedni dio ustupila kćeri ŽT.

21. Slijedom svega iznesenog utvrđeno je da su predlagateljica ĐT i pok. HT od 1973. g. do smrti HT **.**.2006. g. živjeli u izvanbračnoj zajednici budući da su ispunjeni uvjeti iz čl. 22. st. 3. ZOMO jer je predlagateljica živjela u izvanbračnoj zajednici s pok. HT od 01.09.1973. sve do njegove smrti 21.07.2006., tj. u razdoblju duljem od 3 godine.

22. Naime, bez obzira na okolnost da je izvanbračna zajednica predlagateljice i pok. HT postojala prije datuma koji ZIDZMO utvrđuje kao najraniji datum postojanja izvanbračne zajednice (28.03.2008.) suprotno je svrsi zakona odrediti isključenje određene kategorije osoba (izvanbračnih drugova) od mogućnosti ostvarenja prava na obiteljsku mirovinu samo zato što su s osobom od koje se pravo izvodi živjele prije datuma 28.03.2008., a unatoč ispunjenju ostalih pretpostavki ( trajnost zajednice, rođenje zajedničkog djeteta) koje pretpostavke nedvojbeno daju kvalitetu na koju se nadovezuju pravne posljedice istovjetne onima kao kod bračne zajednice. (tako i odluka Županijskog suda u Zagrebu broj Gž Ob-405/2022-22 od 27.05.2022.)

23. Ujedno, navedeno načelo nediskriminacije određenih kategorija osoba u odnosu na druge osobe koje se nalaze u sličnim odnosima izraženo je i u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III/2287/2017 od 14.11.2018. u kojoj se između ostalog navodi:

"…članak 14. Ustava ne priječi zakonodavca da prava i obveze pojedinih istovrsnih ili sličnih skupina uređuje različito, ako se time ispravljaju postojeće nejednakosti između tih skupina ili za to postoje drugi opravdani razlozi. Različito uređenje prava i obveza, smatrat će se diskriminirajućim samo ako propisano razlikovanje nema objektivnog i razumnog opravdanja, odnosno ako se time ne ostvaruje legitiman cilj ili ako ne postoji razmjernost između propisane zakonske mjere i cilja koji se nastoji postići.

…Ustavni sud primjećuje da se različitost postupanja prema podnositeljici prilikom utvrđivanja prava na obiteljsku mirovinu, temeljila na njezinu (izvan)bračnom statusu. Podnositeljica je odbijena sa zahtjevom za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu jer njezina izvanbračna zajednica nije postojala najranije da dan uvođenja izvanbračne zajednice u sustav mirovinskog osiguranja - 28. ožujka 2008., iako s druge strane, bračni drug ostvaruje pravo na obiteljsku mirovinu iza smrti svog bračnog supružnika. … Polazeći od toga da su u zakonodavnom poretku Republike Hrvatske nastupile bitne promjene u pristupu izvanbračnoj zajednici u smislu izjednačavanja položaja osoba s obzirom na njihov bračni odnosno izvanbračni status, a postoje i načelna pravna stajališta Ustavnog suda o članku 61. Ustava, Ustavni sud u konkretnom slučaju ne nalazi opravdanje za različito postupanje prema podnositeljici kao izvanbračnom drugu te usko i mehaničko tumačenje mjerodavnih zakonskih odredaba.

…Ustavni sud ocjenjuje da je suprotno svrsi zakona, odrediti isključenje određene kategorije osoba (izvanbračnih udovica/udovaca) od mogućnosti ostvarenja prava na obiteljsku mirovinu, samo zato što su s osobom od koje se pravo izvodi živjele prije datuma 28. ožujka 2008., a unatoč ispunjenju određenih pretpostavki (trajnost, rođenje zajedničkog djeteta, postojanje sudske odluke donesene u izvanparničnom postupku), koje pretpostavke nedvojbeno daju kvalitetu na koju se nadovezuju pravne posljedice istovjetne onima kao kod bračne zajednice.

…Ako je u nekom konkretnom slučaju mjerodavan jedan zakon, ali združeni učinci tog i nekog drugog ili više drugih zakona izravno utječu na zakonska prava ili obveze stranaka, onda su nadležna tijela, uključujući sudove, bez iznimke dužni tumačiti sve te mjerodavne propise u njihovoj ukupnosti, polazeći od združenih učinaka koje oni proizvode za stranku u svjetlu osobitih okolnosti samog slučaja, stalno imajući na umu da njihove odluke ne smiju dovoditi do nerazumnog i objektivno neopravdanog ishoda za samu stranku, a ponajmanje kršiti njihova ustavna prava ili objektivne vrijednosti hrvatskog ustavnog poretka."

24. Slijedom iznesenog, na temelju utvrđenog činjeničnog stanja i naprijed citiranih zakonskih odredbi i odluka valjalo je odlučio kao u izreci ovog rješenja i utvrditi postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice ĐT i pok. HT od 01.09.1973. g. do smrti HT **.**.2006. .godine.

U Zagrebu, 27. prosinca 2024. godine

Sudac:

Renata Šrekais

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pisano putem ovog suda u roku 15 dana od dana primitka prijepisa ovog rješenja.

DNA:

1. predlagateljici

2. protustranci