REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U

ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl.broj: P-8452/2021-31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Snježani Lukša, u pravnoj stvari tužitelja: RS, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Srđanu Kalebota, odvjetniku iz Splita, Trg Hrvatske bratske zajednice 8/II, protiv tuženika PORSCHE MOBILITI d.o.o., OIB: 36514183925 iz Zagreba, Ulica Velimira Škorpika 21, zastupanog po punomoćnicima ŽS, NS, Tomislavu Buliću i Nataši Pletikosa, odvjetnicima iz Zagreba, radi utvrđenja i isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 24. listopada 2024. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja ĆS, odvjetničke vježbenice i zamjenika punomoćnika tuženika SS, odvjetničkog vježbenika, dana 27. prosinca 2024.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužitelj sa dijelom tužbenog zahtjeva koji glasi:

"Utvrđuje se da je ništetna i bez pravnog učinka nepoštena ugovorna odredba, članak II. Ugovora o kreditu broj 00302 od 11.4.2007. godine, zaključenog između tužitelja i tuženika, u dijelu u kojem je u članku II. ugovoreno kako se odobrava i stavlja na raspolaganje kredit u kunskoj protuvrijednosti 33.755,46 CHF, obračunato prema prodajnom tečaju za devize Raiffeisenbank d.d. za CHF na dan plaćanja".

II Utvrđuje se da je ništetna i bez pravnog učinka nepoštena ugovorna odredba, članak III. Ugovora o kreditu broj 00302 od 11.4.2007. godine, zaključenog između tužitelja i tuženika - članak III. u dijelu u kojem je ugovoreno kako je iznos mjesečnog obroka, iznos svih mjesečnih obroka, troškovi zaključenja ugovora, ukupni troškovi ugovora, obračunati u valuti CHF, čl. 5. Uvjeta ugovora o kreditu, u dijelu u kojem je ugovoreno kako se sve novčane obveze ako su izražene u CHF, ispunjavaju plaćanjem u kunama prema prodajnom tečaju za devize Raiffesenbank Austria d.d. vrijedećem za CHF na dan plaćanja, članak 9.1. Uvjeta u dijelu u kojem visina mjesečnih iznosa podliježe prilagodbi zbog promjene ili uvođenja novih poreza, davanja i pristojbi, kao i promjene uvjeta refinanciranja, koji su temelj kalkulaciji, kao i u slučaju promjene propisa, nadalje u slučaju donošenja odluka ili mjera nadležnih tijela, koja neposredno ili posredno imaju slični učinak.

III Nalaže se tuženiku da na ime stjecanja bez osnove temeljem ništetne odredbe o valutnoj klauzuli izraženoj u CHF isplati tužitelju RS iznos od 5.435,61 EUR s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućima na pojedinačne iznose od dana dospijeća svakog pojedinačnog iznosa pa do isplate, s time da je kamatna stopa određena po stopi u smislu čl. 29 st. 2 ZOO (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 i 126/21) koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 postotnih poena, a sve u smislu Odluke o eskontnoj stopi HNB (Narodne novine 132/07) do 31.7.2015., a od 1.8.2015. pa do 31.12.2022. određenim, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. do 29. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućom na sljedeće pojedinačne iznose: 7,30 EUR 15.4.2008.

6,95 EUR 15.5.2008.

3,21 EUR 13.11.2008.

17,60 EUR 15.12.2008.

13,41 EUR 14.1.2009.

29,49 EUR 13.2.2009.

33,65 EUR 13.3.2009.

35,55 EUR 15.4.2009.

30,80 EUR 15.5.2009.

28,36 EUR 10.6.2009.

24,11 EUR 16.7.2009.

20,76 EUR 14.8.2009.

20,76 EUR 14.8.2009.

24,35 EUR 16.10.2009.

22,22 EUR 16.10.2009.

22,10 EUR 16.11.2009.

23,42 EUR 18.12.2009.

28,34 EUR 15.1.2010.

31,59 EUR 19.2.2010.

31,88 EUR 17.3.2010.

42,11 EUR 16.4.2010.

37,62 EUR 17.5.2010.

41,96 EUR 17.6.2010.

58,44 EUR 16.7.2010.

52,70 EUR 13.8.2010.

71,29 EUR 20.9.2010.

63,09 EUR 18.10.2010.

56,42 EUR 18.11.2010.

76,10 EUR 21.12.2010.

94,67 EUR 25.1.2011.

81,67 EUR 10.2.2011.

86,66 EUR 17.3.2011.

74,38 EUR 22.4.2011.

81,53 EUR 16.5.2011.

107,86 EUR 16.6.2011.

99,47 EUR 21.7.2011.

148,24 EUR 24.8.2011.

157,54 EUR 20.9.2011.

107,33 EUR 21.10.2011.

111,49 EUR 14.11.2011.

109,48 EUR 21.12.2011.

114,59 EUR 25.1.2012.

120,46 EUR 16.2.2012.

118,88 EUR 21.3.2012.

116,15 EUR 17.4.2012.

117,22 EUR 23.5.2012.

120,09 EUR 18.6.2012.

117,90 EUR 23.7.2012.

118,45 EUR 21.8.2012.

115,01 EUR 20.9.2012.

112,62 EUR 26.10.2012.

116,85 EUR 23.11.2012.

114,51 EUR 21.12.2012.

117,62 EUR 22.1.2013.

110,51 EUR 25.2.2013.

113,58 EUR 20.3.2013.

115,72 EUR 19.4.2013.

113,66 EUR 24.5.2013.

106,97 EUR 14.6.2013.

103,54 EUR 10.7.2013.

108,16 EUR 12.8.2013.

110,82 EUR 13.9.2013.

115,03 EUR 22.10.2013.

112,54 EUR 20.11.2013.

114,74 EUR 23.12.2013.

115,05 EUR 14.1.2014.

119,16 EUR 18.2.2014.

120,15 EUR 21.3.2014.

119,73 EUR 10.4.2014., a sve u roku od 15 dana.

IV. Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 2.631,10 eur, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dana donošenja presude tj.27.prosinca 2024.g. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine , koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke,sve u roku od 15 dana.

V. Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadom parničnog troška sa zakonskim zateznim kamatama.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da su dana 11.4.2007. tužitelj i tuženik sklopili Ugovor o kreditu broj Ugovora 00302 temeljem kojeg je tuženik odobrio i isplatio tužitelju kredit za kupnju vozila u iznosu od 33.755,46 CHF u kunskoj protuvrijednosti prema prodajnom tečaju Raiffeisenbank Austria d.d. za devize (CHF) na dan plaćanja. Predmetni kredit otplaćivan je u mjesečnim ratama.

Ističe da je tuženik koristio nedopuštene i nepoštene ugovorne odredbe i to odredbu koja se odnosi na ugovorenu valutu uz koju je vezana glavnica - švicarski franak.

Ističe da je tuženik propustio tužitelja u cijelosti informirati o svim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke utemeljene na potpunoj obavijesti tijekom pregovora i u svezi zaključenja ugovora o kreditu, a što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana odnosno nije prije i u vrijeme zaključenja Ugovora tuženik s tužiteljem pojedinačno pregovarao. Ističe da je tuženik u unaprijed formuliranom standardiziranom Ugovoru i to u čl. II. Ugovora, ugovorio valutnu klauzulu u valuti švicarski franak te je otplatu kredita u čl. III. Ugovora vezao uz ovu valutu.

Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom traži (podnesak od 16.10.2024.) prihvaćanje zahtjeva cit. kao u izreci tč. I, II i III, a potražuje i naknadu parničnog troška sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate (tužitelj je po izračunu vještaka postavio konačni tužbeni zahtjev na isplatu usklađen sa rezultatima vještačenja. To što je kao vrijednost predmeta spora u tužbi radi utvrđenja i isplate naznačen 5.987,28 eur / 45.111,14 kn[1] ne znači da je došlo do povlačenja tužbe. Čak i u slučaju da je tužitelj snizio tužbeni zahtjev za isplatom od 5.987,28 eur do 5.435,61 eur ne bi bilo od utjecaja jer tijekom cijelog postupka tužitelj između ostalog potražuje isplatu zbog preplate s osnova valutne klauzule i tzv. platni razred kod obračuna troškova prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika je isti. Tuženik se smanjenju tužbenog zahtjeva ne može protiviti – čl.191 ZPP te se u konkretnom slučaju ne radi o povlačenju tužbe kako to navodi tuženik na ročištu 24.10.2024.

2. Tuženik (list 37 spisa) ističe prigovor zastare potraživanja. Smatra da su odredbe Ugovora jasne, lako razumljive i uočljive. Ističe da tuženik nije dioničko društvo te nema vlastiti kapital i ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije. Tuženik predlaže odbiti u cijelosti tužbeni zahtjev uz nalog tužitelju da tuženiku naknadi troškove parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama od donošenja prvostupanjske presude do isplate.

3. Tijekom postupka sud je proveo dokaz uvidom u "plan otplate kredita od 33.755,46 CHF / 84 obroka. Više plaćeno zbog primjene valutne klauzule u CHF.", ugovor o kreditu broj 00302, plan otplate uz ugovor o kreditu 00302, promjena kamatne stope za ugovor broj 00302, dokumentaciju ( list 19-24 spisa), ugovor o kreditu broj 00702 (anonimizirano), stručni članak ES ( list 43-47 spisa), članci iz medija – Večernji list, Jutarnji list, 24 sata, "Radio", informacije o rizicima deviznih kredita, primjere odluka iz sudske prakse,proveden je dokaz saslušanjem svjedoka DS i TS te tužitelja, nalaz i mišljenje dao je vještak financijske struke Darko Prpić iz Darfin d.o.o. te dopunsko očitovanje vještaka , odnosno izvršen je uvid u cjelokupnu dokumentaciju priloženu spisu, a stranke (list 273 – ročište 24.10.2024.) izričito upitane i upozorene na posljedice tereta dokazivanja radi utvrđivanja osnovanosti ili neosnovanosti tužbenog zahtjeva istakle su da nemaju nikakvih dokaznih prijedloga i predložile raspravu zaključiti i suditi temeljem stanja spisa.

4. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza, kako svakog zasebno, tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti, sud je donio odluku kao u izreci.

5.

Svjedok GS (l 145- roč.-14.3.2023.) u svom odlučnom, logički povezanom i stoga uvjerljivom iskazu navodi da je 2007. godine tj. u vrijeme kada je tužitelj RS sklopio sa tuženikom ugovor o kreditu bio zaposlenik Auto kuće Jesenović, a i dalje je zaposlen kod istog vlasnika, ali u Auto centru Jesenović. Ne sjeća se tužitelja niti konkretnog ugovora o kreditu broj 00302. Ističe da godišnje kroz auto kuću prođe oko tisuću ljudi tako da se ne sjeća niti tužitelja niti konkretnog ugovora o kreditu, a i zbog proteka vremena. Sjeća se uobičajenog postupka u to vrijeme te je on inače kao prodavač vozila razgovarao sa mogućim kupcem vozila oko vozila, a kako su imali mogućnost financiranja preko tuženika onda su kupcu dali nekakav izračun tj. ponudili izbor financiranja temeljem čega je stranka odlučila da li će to prihvatiti. Ne sjeća se da li su bili mogući krediti osim u CHF i u nekoj drugoj valuti, primjerice Eur. Ističe da nije financijski stručnjak i ne zna da li se mijenjala po tim ugovorima o kreditu kamatna stopa u tijeku otplate kredita jednostranom odlukom tuženika. Tuženik je nudio oblik financiranja, a za to financiranje odnosno kreditiranje bilo je potrebno da je stranka zaposlena i da dostavi potvrdu o zaposlenju i isplatne liste, a financiranje je išlo do 7 godina koliko se sjeća. Nadalje, navodi da nisu išli u takvu vrstu razgovora gdje bi mu garantirali da se tečaj CHF neće mijenjati, a i on je osobno uzeo ugovor o kreditu u CHF kod tuženika krajem 2007 ili početkom 2008. godine i rata mu je porasla, tako da je iznosila od 1.700,00 kn pa do 3.000,00 kn i misli da je to bilo u razdoblju otprilike godinu do godinu i pol od sklapanja ugovora.

6. Svjedok US u svom iskazu navodi da je u vrijeme sklapanja predmetnog ugovora o kreditu 2007. godine bio zaposlen u Porsche leasing d.o.o., a bio je zaposlen i u Porsche mobiliti d.o.o. na nekoliko sati i njegov posao sastojao se u obilasku trgovaca i edukaciji prodavača vozila. Educirali su ih o njihovim proizvodima, dokumentaciji potrebnoj za financiranje i uvjetima financiranja. Danas je zaposlenik samo Porsche leasing d.o.o., a radi se o istom vlasniku kao i 2007. godine. Nije provodio nikakve edukacije u Auto kući Jesenović, niti Auto salonu Jesenović. Ništa mu nije poznato za konkretni ugovor o kreditu kojeg je sklopio RS sa tuženikom Porsche Mobiliti d.o.o. Ističe da je 2007. godine radio u vanjskoj službi i isključivi zadatak bio mu je obilazak trgovaca i edukacija prodavača. Tuženik je u ponudi imao leasing i kredit za financiranje osobnih vozila i financiranje je bilo u EUR i CHF. Cjelokupno poslovanje je bilo u Eurima i eur im je bio prioritet. Osobno nije komunicirao sa strankama, osim ako bi mu se neka stranka obratila za savjet izravno. Prodavače su educirali o uvjetima financiranja, a ti uvjeti su ovisili o zaposlenju stranke tako da ako je stranka bila zaposlena u d.o.o. trebala je dostaviti zadnje tri platne liste i potvrdu poslodavca o zaposlenju, a ako je bila umirovljenik, onda zadnji tzv. odrezak mirovine. Kamatna stopa je u tom trenutku bila promjenjiva, tj. u trenutku sklapanja predmetnog ugovora o kreditu 2007. godine i ovisila je o fiksnoj marži i promjeni tromjesečnog libora, a stranci bi kod prvog plaćanja rekli da sve ovisi o prodajnom tečaju Raiffeisenbank Austria d.d.

Ističe da mu nije poznat pojam valute utočišta i da HNB ne štiti tečaj kune u odnosu na CHF kao što to čini u odnosu na EUR i te informacije nisu dobili. Tuženik se za kredite u eur, zaduživao u eur, a za kredite u CHF se zaduživao u CHF u njihovoj matičnoj banci, tj. Porsche banka u Austriji.

Ističe da je bilo moguće da se mijenjaju ili ukidaju pojedine ugovorne odredbe na zahtjev stranaka prije sklapanja ugovora i stranke bi ih kontaktirale sa upitom i oni bi kontaktirali pravnu službu i ako je to bilo moguće prihvatili bi zahtjev stranke. Nadalje, navodi da su klijenti imali mogućnost pregovaranja, a to mu je poznato zato što je on osobno imao takav zahtjev stranke i bilo je moguće, a koje je to godine točno bilo kada je imao takav zahtjev stranke ističe da se zapravo ne sjeća. Iskaz svjedoka US je uglavnom općenit te on očito nema saznanja o okolnostima konkretnog slučaja, a i svjedok GS ne sjeća se tužitelja niti konkretnog ugovora.

7. Tužitelj RS (ročište 14.3.2023. list 148-149 spisa) u svom iskazu navodi da je odlučio kupiti osobno vozilo za isključivo osobne potrebe u auto kući Jesenović 2007. godine. Ističe kada je na ročištu vidio GS da misli da ga je vidio i u toj auto kući tada kao prodavača, a u auto kući bio je zajedno sa svojim ocem koji mu je ujedno bio i jamac za predmetni kredit. Dakle, vozilo nije bilo namijenjeno za bilo kakve poslovne svrhe ili obrt već isključivo za osobne potrebe i on je osobno otplaćivao taj kredit. Ne sjeća se da li se pregovaralo o valutnoj klauzuli. Sjeća se da su cijelo vrijeme razgovarali o iznosima o kunama, a kad su došli kod javnog bilježnika njegov otac je vidio da piše na ugovoru CHF tj. da je ugovor vezan za CHF, a netko iz auto kuće je išao zajedno sa njim i njegovimocem kod javnog bilježnika i onda je otac pitao tu osobu iz auto kuće zbog čega je kredit vezan za CHF kada se prije toga nije o tome uopće razgovaralo.

Ta osoba iz Auto kuće Jesenović je odgovorila, a ne zna da li je to bio GS da to nije nikakav problem i da je to za njih bolje i da će čak biti povoljnija i kamata. Premda se otac nećkao, pristao je na to, a on nije dvojio oko potpisivanja tog ugovora o kreditu za vozilo.

Dakle, ističe da uopće nije bilo govora o ponudi kredita vezanih za CHF, eur ili neku drugu valutu sve do trenutka potpisivanja kod javnog bilježnika.

Ne zna da li se je kamatna stopa mijenjala u tijeku otplate kredita niti da li se mijenjala jednostranom odlukom tuženika.

Za mogućnost bilo kakve promjene bilo koje ugovorne odredbe niti kod bilježnika niti uopće nije mu rečeno. Sjeća se da je otprilike prva rata iznosila oko 2.100,00 kn 2007. godine, a kasnije je narasla u periodu otplate na 3.300,00 kn tako da je otprilike zadnja rata iznosila 3.300,00 kn.

Kredit je otplatio i nitko umjesto njega nije plaćao rate kredita i sve je plaćeno njegovim novcem. Nadalje, navodi da je pročitao ugovor o kreditu prije sklapanja, odnosno potpisivanja ugovora, iako mu je bilo nekih nejasnih stvari nije tražio pojašnjenja. Nitko mu nije objasnio da će rate otplate kredita rasti, a rasle su. Ističe da mu je sugerirano kod javnog bilježnika kako je naprijed naveo, a što se tiče promjene valute ističe da mu je poznato da tečaj strane valute može varirati, ali niti u jednom trenutku 2007. godine nije mogao zamisliti da bi moglo doći do tako drastične promjene. Ističe da mu nitko od tuženika nije pojašnjavao pojam valute utočišta niti da HNB ne štiti tečaj kune u odnosu na CHF kao što to čini u odnosu na EUR. Nije sudjelovao u sastavljanju ugovora, već ih je ugovor dočekao kod javnog bilježnika, a da li ga je baš negdje vidio prije dolaska kod javnog bilježnika ne sjeća se.

Tužitelj je iskazivao odlučno, logički povezano i stoga uvjerljivo te je sud prihvatio one tvrdnje tužitelja koje nisu u suprotnosti sa navodima iz predmetnog ugovora o kreditu i rezultatima provedenog vještačenja.

8. Naime, u ovom predmetu provedeno je financijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku za financije, računovodstvo i vrijednosne papire Darfin d.o.o. po g. CS, dipl. oec., koji je svoj nalaz i mišljenje izradio stručno, objektivno, jasno i obrazloženo pa ga stoga sud prihvaća, a i stranke su istakle (ročište 24.10.2024. – list 272 spisa) da nemaju primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka financijske struke, kao i dopunsko očitovanje vještaka od 8.4.2024.

Vještak ističe (list 173 spisa) da su u planu otplate uz ugovor o kreditu broj 00302 prikazani neto obroci po kreditu, dok vještak u svom nalazu i mišljenju prikazuje bruto obroke koji su stvarno plaćeni, što je razvidno i usporedbom plaćanja iz analitičke financijske kartice i točke 3. nalaza „Razlika u iznosu obroka s osnove valutne klauzule“. Tužitelj je svoj konačno postavljeni tužbeni zahtjev uskladio s rezultatima vještačenja u ukupno i u pojedinačno navedenim iznosima te zatražio tijek kamata od datuma plaćanja.

Ukupno razlika u iznosu obroka primjenom tečaja na dan računa u odnosu na iznose obroke primjenom tečaja na dan isplate kredita za sve obroke koje je nalazom utvrđen više uplaćen iznos iznosi 40.954,76 kn, odnosno eurska protuvrijednost prema fiksnom tečaju ( 1 EUR=7,53450 kn) iznosi 5.435,61 EUR.

Nadalje, valja istaći da je razlika u iznosu obroka primjenom tečaja za sve obroke za koje je nalazom utvrđen manje uplaćen iznos – 56,15 EUR tj. datum dospijeća:

razlika EUR:

16.5.2007.

- 3,36

16.6.2007.

- 3,45

16.7.2007.

- 5,95

16.8.2007.

- 4,21

16.9.2007.

- 2,83

16.10.2007.

- 7,48

16.11.2007.

- 7,09

16.12.2007.

- 3,96

16.1.2008.

- 2,03

16.2.2008.

- 2,01

16.5.2008.

- 2,51

16.6.2008.

- 1,36

16.7.2008.

- 0,61

16.8.2008.

- 5,12

16.9.2008.

- 4,18

Ukupno: - 56,15

9. Uvidom u odredbu točke 9. stavak 9.1. Ugovora o kreditu, a koja glasi: "Visina mjesečnih obroka kredita podliježe prilagodbi zbog promjene ili uvođenja novih poreza, davanja i pristojbi, kao i promjene uvjeta refinanciranja, koji su temelj kalkulaciji, kao i u slučaju promjene propisa, nadalje u slučaju donošenja odluka ili mjera nadležnih tijela, koja neposredno ili posredno imaju isti učinak. Pod navedenim uvjetima može biti promijenjena nominalna godišnja kamatna stopa na kredit, kao i realna godišnja kamatna stopa na kredit. Visina obroka kredita je promjenjiva i ako se cijena vozila promijeni prije isplate kredita trgovcu. Korisnik kredita, koji je potrošač, ovlašten je zahtijevati raskid ugovora zbog promijenjenih uvjeta, ako se zbog gore navedenih razloga ukupni troškovi Ugovora povise za više od 20%," sud je utvrdio da je ova odredba nejasna i nerazumljiva u dijelu u kojem se određuje promjenjivost kamatne stope. Naime, nije jasno koji su to parametri, a osim zakonskih promjena glede uvođenja novih poreza, davanja i pristojbi, temeljem kojih se kamatna stopa može promijeniti. Potpuno je nejasno što znači: "promjene uvjeta refinanciranja, koji su temelj kalkulaciji", tj. koji su to uvjeti refinanciranja koji se moraju promijeniti, koje tijelo donosi odluku o tome da su ti uvjeti promijenjeni, tko čini kalkulaciju i sl. 10. Sud je utvrdio da je između stranaka 11. travnja 2007. zaključen Ugovor o kreditu broj 00302. Tužitelju je odobren kredit za kupnju vozila u iznosu od 33.755,46 CHF i to u kunskoj protuvrijednosti prema prodajnom tečaju za devize Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb, vrijedećem na dan plaćanja (tč. II), na 84 mjeseca, s mjesečnim obrokom od 490,48 CHF.

11. U toč. 6. 6.2 Ugovora ugovoreno je da je korisnik kredita obvezan kredit (glavnicu) uvećanu za ugovorene kamate davatelju kredita vratiti u uzastopnim mjesečnim obrocima sukladno odredbama Ugovora, kamatna stopa, kao i visina mjesečnih obroka kredita promjenjivi su sukladno toč. 9.1. ovih ugovornih uvjeta.

12. Davatelj kredita je ovlašten iznos obroka kredita uvećati za možebitna propisana davanja, a za ugovorene kamate naplatiti propisani porez na dodanu vrijednost.

13. U toč. 9. (očuvanje vrijednosti) ugovoreno je: Visina mjesečnih obroka kredita podliježe prilagodbi zbog promjene ili utvrđenja novih poreza, davanja i pristojbi, kao i promjene uvjeta refinanciranja koji su temelj kalkulaciji, kao i u slučaju promjene propisa, nadalje, u slučaju donošenja odluka ili mjera nadležnih tijela, koja neposredno ili posredno imaju sličan učinak. Pod navedenim uvjetima može biti promijenjena nominalna godišnja kamatna stopa na kredit, kao i realna godišnja kamatna stopa na kredit. Visina obroka kredita je promjenjiva i ako se cijena vozila promijeni prije isplate kredita trgovcu. Korisnik kredita, koji je potrošač, ovlašten je zahtijevati raskid ugovora zbog promijenjenih uvjeta ako se zbog gore navedenih razloga ukupni troškovi Ugovora povise za više od 20%. Prema čl. 5.1. sve novčane obveze koje proizlaze iz ugovora, ako su izražene u CHF, ispunjavaju se plaćanjem u kunama prema prodajnom tečaju za devize Raiffeisenbanka Austira d.d. Zagreb, za CHF vrijedećem na dan plaćanja.

14. Odredbe Ugovora o kreditu (osobito cit. dio čl. III., čl. 5., čl. 9.1.) nejasne su i nerazumljive.

15. Predmetni Ugovor o kreditu je standardiziran, tipski ugovor kojega je pripremio tuženik.

Stranke (tužitelj i djelatnici tuženika) nisu pregovarali o pojedinim odredbama Ugovora o kreditu. Tužitelju djelatnici tuženika nisu objasnili rizike ugovaranja kredita u CHF prije zaključenja Ugovora o kreditu.

16. Odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli kako je navedeno ništetne su u smislu Zakona o zaštiti potrošača i to su nepoštene ugovorne odredbe te u smislu čl. 102. ZZP-a ništetne i čl. 322. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22., dalje: ZOO).

17. Tuženik nije dokazao da se o predmetnim ugovornim odredbama pojedinačno pregovaralo i informiralo tužitelja o rizicima promjene tečaja valute CHF / HRK. Tužitelj nije dokazao ništetnost odredbi u čl II kako je citirano u tč I ove izreke osobito jer je navedenom ugovornom odredbom definirana visina iznosa kredita u kunskoj protuvrijednosti prema tečaju CHF koji je tuženik isplatio tužitelju. Ista ne uzrokuje neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu tužitelja kao potrošača s obzirom da definira obvezu tuženika, a ne tužitelja, a kako je iznos visine kredita bitan sastojak ugovora o kreditu, to bez naznačene visine kredita taj pravni posao ne može postojati.

18. Tužitelj je svoj tužbeni zahtjev u potpunosti uskladio sa rezultatima vještačenja u ukupnom iznosu i pojedinačno navedenim iznosima preplate te je sud utvrdio da je tuženik nesavjesni stjecatelj (čl. 1115. ZOO) te da je dužan po osnovi restitucijskog zahtjeva (čl. 323. st, 1. ZOO) isplatiti tužitelju iznos od 5.435,61 EUR (čl. 2. ZPP-a) sa zateznim kamatama od isplate svakog obroka (čl. 29. ZOO) pa do isplate. Čl.1115 ZOO-a uređujući opseg vraćanja stečenog, određuje da kad se vraća ono što je stečeno bez osnove moraju se vratiti plodovi i platiti zatezne kamate i to ako je stjecatelj nepošten od dana stjecanja, a inače od dana podnošenja zahtjeva. Kako je tuženik sam propustio tužitelja upoznati sa parametrima koje je primjenjivao, njegovo postupanje je ocijenjeno nepoštenim, a zatezna kamata pripada od dana tuženikovog stjecanja utuženih iznosa.

19. Sud je prigovor zastare tuženika odbio polazeći od pravnog shvaćanja Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Građanskog odjela poslovni broj SuIV-47/2020- 2 koji glasi: Zastarni rok u slučaju restitucijskog zahtjeva prema kojem su ugovorne strane dužne vratiti jedna drugoj sve ono što su primile na temelju ništetnog ugovora u slučaju zahtjeva iz čl. 323. st. 1. ZOO/05 kao posljedice utvrđenja ništetnosti počinje teći od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ili na drugi način ustanovljena ništetnost.

20. U smislu Zakona o zaštiti potrošača, potrošač je svaka fizička osoba koja sklapa pravni posao ili djeluje na tržištu u svrhe koje nisu namijenjene njegovoj poslovnoj djelatnosti niti obavljanju djelatnosti slobodnog zanimanja. Tužitelj je priloženim ispravama te uvjerljivim iskazom dokazao svojstvo potrošača. Tuženik na kome je teret dokaza da tužitelj nema svojstvo potrošača nije dokazao suprotno. Tužitelj je sa tuženikom sklopio ugovor o kreditu kao korisnik kredita (čak i da je neka treća osoba podmirila dug tužitelja kao korisnika kredita, to se ne tiče tuženika, već je stvar eventualnog regresa između tužitelja i te treće osobe). Što se tiče tzv. negativnih razlika valja istaći da tuženik nije potrošač pa za eventualne negativne razlike u korist tužitelja u odnosu na početni tečaj CHF-a ne postoji odgovornost potrošača. Prema tome, tužitelj za razliku od tuženika nije nepošteni stjecatelj, a osim toga sud je vezan tužbenim zahtjevom tužitelja, a tuženik nije postavio protutužbeni zahtjev ili sl...

Slijedom svega navedenog svi prigovori tuženika su neosnovani te je sud odlučio kao u izreci.

21. Kamatna stopa dosuđena je po stopi u smislu čl. 29 st. 2 ZOO (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18) koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 postotnih poena, a sve u smislu Odluke o eskontnoj stopi HNB (Narodne novine 132/07) do 31.7.2015., a od 1.8.2015. pa do 31.12.2022. određenim, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29 st.2 i 8 ZOO, a od 01.01.2023. do 29. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a kamate na parnični trošak sukladno odredbi čl.30 Ovršnog zakona.

22. Parnični trošak dosuđen je primjenom čl. 154 st. 3. ZPP-a (vps naveden u tužbi radi utvrđenja i isplate 45.111,14 kuna / 5.987,28 eur za radnje do 15.10.2024., a od 16.10.2024. – 5.435,61 eur).

Tužitelju je priznat trošak:

- sastava tužbe od 26.10.2021. po tbr 7/1 – 100 bodova

- sastava podneska od 30.6.2022. po tbr 8/1 – 100 bodova

- zastupanja na ročištu 5.7.2022. po tbr 9/1 – 100 bodova

- sastava podneska od 8.11.2022. po tbr 8/1 – 100 bodova

- zastupanja na ročištu 24.11.2022. po tbr 9/1 – 100 bodova

- zastupanja na ročištu 14.3.2023. po tbr 9/1 – 100 bodova

- sastava podneska od 12.3.2024. po tbr 8/1 – 100 bodova

- zastupanja na ročištu 21.3.2024. po tbr 9/5 – 25 bodova

- sastava podneska od 16.10.2024. po tbr 8/1 – 100 bodova,

- zastupanja na ročištu 24.10.2024. po tbr 9/1 – 100 bodova

- trošak PDV 25% - 462,50 EUR

- trošak financijskog vještačenja 265,44 eur – list 165 spisa

- trošak sudske pristojbe na tužbu po tbr 1 t1 TSP tj. ½ sudske pristojbe zbog e- komunikacije u zatraženom iznosu od 400,56 kn[1] / 53,16 eur – list 25 i 152 spisa ili ukupni parnični trošak u iznosu od 2.631,10 eur.

Osim toga, sukladno shvaćanju suda EU u ovoj vrsti spora tuženik ne bi imao pravo na naknadu troškova niti u situaciji povučenog dijela tužbenog zahtjeva jer bi takav način podmirenja troškova od strane potrošača predstavljao znatnu prepreku koja bi mogla odvratiti potrošača od ostvarivanja prava na sudsku zaštitu( C 244/19).

23. Sve je dosuđeno primjenom čl. 155 ZPP i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

U Zagrebu,27. prosinca 2024.

Sutkinja:

Snježana Lukša

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od dana primitka prijepisa ove presude. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud u 4 istovjetna primjerka.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 73 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku-Narodne novine 25/13).

DNA

- pun. stranaka