Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž Ob-97/2024-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu Zinki Bulka, u pravnoj stvari predlagateljice BR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Romeo Herceg, odvjetniku u Zagrebu, protiv protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, kojeg zastupa punomoćnica IR, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi predlagateljice i žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1 Ob-1297/2024-7 od 10. rujna 2024., 27. prosinca 2024.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba predlagateljice BR i potvrđuje se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1 Ob-1297/2024-7 od 10. rujna 2024.,

II. Odbacuje se žalba protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje izjavljena protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj R1 Ob- 1297/2024-7 od 10. rujna 2024. kao nedopuštena.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvoga stupnja riješeno je:

„Odbija se predlagateljica s prijedlogom koji glasi:

„Utvrđuje se da su predlagateljica BR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i sada pokojni SR iz [adresa], JMBG: [jedinstveni matični broj građana], živjeli u izvanbračnoj zajednici od 1990. godine pa do smrti SR **.**.2000., od čega od 1995. godine na adresi prijavljenog prebivališta predlagateljice u [adresa], slijedom čega predlagateljici pripadaju prava iz mirovinskog osiguranja u smislu odredbi čl. 22 st. 2 Zakona o mirovinskom osiguranju.“

2. Protiv navedenog rješenja žali se predlagateljica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da drugostupanjski sud ukine pobijano rješenje i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

3. Protiv navedenog rješenja žali se i protustranka zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) s prijedlogom da se žalba uvaži, rješenje ukine i predmet vrati sudu prvoga stupnja na ponovan postupak.

4. U odgovoru na žalbu predlagateljice, protustranka ne iznosi svoje očitovanje već samo ističe da ostaje pri navodima svoje žalbe.

5. Žalba predlagateljice je neosnovana, dok žalba protustranke nije dopuštena.

6. Ispitujući prvostupanjsko rješenje nije utvrđeno da bi sud prvoga stupnja počinio bilo koju bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, a za koje protustranka niti ne navodi u čemu bi se iste sastojale.

7. Pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo kada je zahtjev predlagateljice odbio. Naime, sud prvog stupnja je pravilno utvrdio da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nije pasivno legitimiran u ovom postupku, već da su to bili zakonski nasljednici iza pokojnog SR te je stoga pravilno primijenio materijalno pravo kada je u odnosu na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje odbio prijedlog predlagateljice.

8. Naime, prema odredbi čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (''Narodne novine'', broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19 i 84/21 i 119/22 – dalje: ZMO) pod članom obitelji iz stavka 1. točke 1. istog zakonskog članka smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, time da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku. No, iz navedene zakonske odredbe ne proizlazi da bi u izvanparničnom postupku, u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bio pasivno legitimiran.

9. Isto tako, prema odredbi čl. 436. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 103/15, 98/19 i 47/20, 49/23 i 156/23) kojom je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, jasno je da stranka ne može biti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranke stječu, utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla. Kako se, dakle, radi o sporu između fizičkih osoba, onda se u takvom postupku ne odlučuje o pravima i interesima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

10. Stoga je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je predmetni prijedlog predlagateljice odbio u odnosu na protustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (tako i VSRH u odluci Rev-1639/2018-2 od 2. veljače 2022.)

11. Ostali žalbeni navodi predlagateljice predstavljaju njeno tumačenje citiranih odredbi ObZ i ZMO te njeno viđenje na koji način bi se odredbe navedenih propisa trebale primijeniti i ne utječu na pravilnost i zakonitost odluke suda prvog stupnja.

12. U odnosu na žalbu protustranke valja istaći da protustranka nema pravnog interesa za podnošenje žalbe protiv rješenja kojim je odbijen prijedlog predlagateljice za utvrđenjem postojanja izvanbračne zajednice s pokojnim SR jer je time odlučeno u njezinu korist, slijedom čega je žalbu protustranke valjalo odbaciti kao nedopuštenu sukladno odredbi čl. 380. toč. 1. ZPP, a u vezi s čl. 358. st. 3. ZPP.

U Velikoj Gorici 27. prosinca 2024.

Sudac

Zinka Bulka