Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž Ovr-380/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, po sucu pojedincu Goranu Škugoru, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Zadru, protiv ovršenika HB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-510/2021- 10 od 26. rujna 2024., dana 27. prosinca 2024.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba ovršenika HB, ukida se rješenje o ovrsi Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-510/2021-10 od 26. rujna 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Rješenjem o ovrsi određena je ovrha na nekretninama u suvlasništvu ovršenika označenim kao k. č. br. [katastarska čestica] zgr., zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] zgr, 270/2 zgr, 270/18, 271/2, 408/14, 429/2, 436/2, 437/2, 1364/2, 1369/2, 1375/2, 1480/2, 1503/21, zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] radi namirenja tražbine ovrhovoditeljice u iznosu od 7.057,60 eura sa zateznim kamatama tekućim od 1. siječnja 2020. i iznosa od 9.058,22 eura te je određen trošak postupka u iznosu od 500,00 eura.

2. Protiv tog rješenja žali se ovršenik navodeći da se žali zbog bitne povrede odredaba ovršnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe da je nastupila zastara novčane tražbine ovrhovoditelja. Predlaže ukinuti pobijano rješenje i obustaviti ovršni postupak.

3. Žalba je osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 50. st. 5. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22 – dalje u tekstu: OZ), ovaj sud nalazi da je ostvaren žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 1. OZ-a jer je prvostupanjski sud odredio osiguranje na temelju isprave koja nije ovršna isprava.

5. Naime, odredbom čl. 50. st. 1. toč. 1. OZ-a je propisano da ovršenik može izjaviti žalbu protiv rješenja o ovrsi ako isprava na temelju koje je ono doneseno nije ovršna isprava, dok je odredbom čl. 50. st. 5. OZ-a propisano da u povodu žalbe ovršenika, sud po službenoj dužnosti pazi na razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 1., 3. i 5. OZ- a.

6. Odredbom čl. 36. st. 1. OZ-a je propisano da, ako se prijedlog za ovrhu podnosi sudu koji o tražbini nije odlučivao u prvom stupnju, uz prijedlog se podnosi ovršna isprava, u izvorniku ili ovjerovljenom prijepisu, na kojoj je stavljena potvrda o ovršnosti, odnosno vjerodostojna isprava.

7. Uvidom u spis uočava se da je ovrhovoditeljica uz prijedlog dostavila presliku ovršne isprave - rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, područnog ureda Zadar klasa: UP/I-415-02/2008-001/00532 ur.broj: 513-007-13/2008-01 od 25. kolovoza 2008. (listovi 3-7 spisa). Dakle, ovrhovoditeljica uz prijedlog za ovrhu nije dostavila ovršnu ispravu u izvorniku ili ovjerovljenom prijepisu iako se radi o ispravi koju nije donio Općinski sud u Zadru, koji u konkretnom slučaju odlučuje o prijedlogu za ovrhu. Stoga je ovrhovoditeljica bila dužna takvu ispravu podnijeti sudu sukladno odredbi čl. 36. st. 1. OZ-a.

8. Nadalje, ovrhovoditeljica u prijedlogu za ovrhu predlaže (a sud takav prijedlog prihvaća) da se odredi ovrha na nekretninama u suvlasništvu ovršenika, pritom ne navodeći veličinu njegovih suvlasničkih dijelova, a što nije pravilno. Naime, odredbom čl. 39. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" 63/19, 128/22 155/23 i 127/24) je propisano da se založno pravo (zabilježba ovrhe ima isti učinak kao zasnivanje založnog prava na nekretnini sukladno čl. 84. st. 2. OZ-a) može upisati kao teret cijelog zemljišnoknjižnog tijela ili kao teret idealnog dijela nekog suvlasnika. Dakle, ako je ovršenik suvlasnik određene nekretnine na kojoj je predložena ovrha, tada je u prijedlogu za ovrhu potrebno izričito navesti veličinu njegovog suvlasničkog dijela kako bi onda takav podatak moglo sadržavati i rješenje o ovrsi koje je izdano otiskivanjem štambilja (kao što je ovdje slučaj) budući da odluke sudova o knjižnim pravima moraju sadržavati oznake i podatke o katastarskim česticama onako kako su ti podaci označeni u zemljišnoj knjizi (čl. 11. st. 3. ZZK).

9. Zbog navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje u tekstu: ZPP), a u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a, uvažiti žalbu ovršenika, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak. U ponovljenom postupku, sud prvog stupnja će ispraviti ukazane nedostatke na način da će pozvati ovrhovoditeljicu da prijedlog za ovrhu uskladi s ovim drugostupanjskim rješenjem i potom će donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku.

U Velikoj Gorici 27. prosinca 2024.

Sudac

Goran Škugor