REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-4849/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac dr. sc. Srđan Šimac, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Hanžeković & partneri d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 22, radi naknade štete, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv rješenja Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj P-6/2024-20 od 5. prosinca 2024., 27. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana tužiteljeva žalba i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj P-6/2024-20 od 5. prosinca 2024.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je odbio kao neosnovan tužiteljev prigovor podnesen protiv rješenja o pristojbi koje je prethodno 4. prosinca 2024. donio ovlašten sudski službenik. Njime je tužitelju naloženo platiti sudsku pristojbu na žalbu protiv presude u iznosu od 273,14 EUR kao i iznos dodatne pristojbe na rješenje u iznosu od 13,27 EUR.

2. Prvostupanjski sud je ocijenio da nisu osnovane tužiteljeve tvrdnje da su ispunjene pretpostavke za njegovo oslobođenje od obveze plaćanja sudskih pristojbi, propisane u odredbi čl. 11. st. 1. t. 2. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj: 118/18 i 51/23). Naime, prvostupanjski sud je ocijenio da u ovoj pravnoj stvari nije riječ o sporu koji je proizašao iz tužiteljevog obavljanja javnih ovlasti u rješavanju o pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja, već o sporu radi naknade štete.

3. Tužitelj je protiv pobijanog rješenja podnio žalbu zbog pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi je ponovio svoje tvrdnje o tome da on kao javna ustanova obavlja javne ovlasti, u smislu odredbe čl. 145. Zakona o mirovinskom osiguranju. Naime, tužiteljevo upravljačko tijelo imenuje Vlada Republike Hrvatske, koja potvrđuje njegov Statut, o svome radu tužitelj je dužan izvještavati Hrvatski Sabor te se njegovo financijsko poslovanje obavlja preko računa državnog proračuna.

4. Tužitelj je ponovio svoje tvrdnje da on ima javne ovlasti u rješavanju o pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja utemeljenog na načelima generacijske solidarnosti te da je dužan potraživati štetu nastalu isplatama mirovine. Tužitelj se poziva na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-I-856/2016 od 7. veljače 2017. u kojoj je taj sud ustanovio da sva potraživanja s osnove naknade štete ulaze u prihode mirovinskog osiguranja te ne sačinjavaju tužiteljevu imovinu kao pravne osobe. Tužitelj se poziva i na mišljenje Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske od 21. veljače 1996. sukladno kojemu Zakon o sudskim pristojbama u slučaju dvojbe treba tumačiti u korist fiska (države). Tužitelj je uz žalbu dostavio i sudsku praksu koja podupire njegovo stajalište.

5. Tužiteljeva žalba nije osnovana.

6. Ovaj sud je ispitao pobijano rješenje na temelju odredbe čl. 365. u vezi s čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 57/11 - pročišćeni tekst , 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP), pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8. i 9. ZPP-a, kao i u odnosu na pravilnu primjenu materijalnog prava.

7. Odredbom čl. 11. st. 1. t. 2. Zakona o sudskim pristojbama propisano je da su od plaćanja pristojbi oslobođeni osobe i tijela koja obavljaju javne ovlasti u postupcima proizašlim iz obavljanja tih ovlasti.

8. Ovaj sud je suglasan sa stajalištem prvostupanjskog suda da u ovoj pravnoj stvari nije riječ o sporu koji je proizašao iz tužiteljevog obavljanja javnih ovlasti u rješavanju o pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja. Primjerice, takvim bi pretpostavkama udovoljavao upravni spor koji se vodi radi poništenja rješenja kojim je odlučeno o pravima, pravnim interesima ili obvezama iz mirovinskog osiguranja, ili spor pred redovnim sudovima radi naknade štete nastale nezakonitom/nepravilnim radom tužitelja u vezi s obavljanjem javnih ovlasti i sl. Ovdje je riječ o sporu radi naknade štete.

9. Tako je i na sjednici Odjela trgovačkih i ostalih sporova Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske koja je održana 23. ožujka 2023. zauzeto pravno shvaćanje da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje nije oslobođen od plaćanja sudskih pristojbi u postupcima radi naknade štete protiv osiguratelja kod kojega su osigurane osobe koje su prouzročile štetu, jer se ne radi o postupcima proizašlim iz obavljanja javne ovlasti Zavoda u rješavanju o pravima i obvezama osiguranih osoba iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Tumačenjem po metodi sličnosti navedeno stajalište primjenjivo je i kada se na strani tužitelja pojavljuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

10. Kako je prvostupanjski sud na pravilno utvrđeno činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno pravo te nije počinio bitne povrede postupka na koje ovaj sud pazi i po službenoj dužnosti, odlučeno je kao u izreci (čl. 380. t. 2. ZPP-a).

Zagreb, 27. prosinca 2024.

Sudac

dr. sc. Srđan Šimac