Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ovr-1019/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu kao drugostupanjski sud, po sucu Mihi Mratoviću, na temelju nacrta odluke sudske savjetnice Sanje Vrgoč, u ovršnom predmetu CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862, protiv protivnika osiguranja NH, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja o osiguranju Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj Ovr-506/2024-2. od 30. srpnja 2024., dana 27. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e:

Odbija se žalba protivnika osiguranja te potvrđuje rješenje o osiguranju Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj Ovr-506/2024-2. od 30. srpnja 2024.

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odlučeno je kako slijedi:

" Na temelju ovršne isprave – suglasnosti o zapljeni koja je solemnizirana po javnom bilježniku Stevanu Pejnoviću iz Rijeke dana 28.03.2013. pod brojem OV-1179/13, a radi osiguranja naplate novčane tražbine predlagatelja osiguranja:

- u iznosu od 1.992,85 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 23.04.2014. do 31.07.2015. određuje uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 postotnih poena, od 01. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. god. godine prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj na referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 01.01.2023. do 30.12.2023. do konačne isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja,

- u iznosu od 132,72 eur na ime troška zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 30.07.2024. do konačne isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja,

- u iznosu od 33,19 eur na ime troškova ovog postupka osiguranja zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 30.07.2024. do konačne isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja, određuje se siguranje

[katastarska općina]

-pri uknjižbi založnog prava u zemljišnoj knjizi će se naznačiti ovršivost tražbine radi čijeg osiguranja je uknjižba dopuštena.

-uknjižba založnog prava i zabilježba ovršivosti imaju takav učinak da se ovrha na tim nekretninama može provesti i prema trećoj osobi koja te nekretnine kasnije stekne"

2. Protiv tog rješenja žali se protivnik osiguranja ne navodeći određeno žalbene razloge iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19, 80/2022., 114/2022, 155/23, dalje: ZPP), u svezi s odredbom čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17, 131/20, 114/22 dalje: OZ).

3. Žalba nije osnovana.

4. Prijedlog za osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja podnesen je radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja, a sve na temelju ovršne isprave – suglasnosti o zapljeni koja je solemnizirana po javnom bilježniku Stevanu Pejnoviću iz Rijeke dana 28. ožujka 2013. pod brojem OV-1179/13.

5. Postupak osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, o kakvom je ovdje riječ, reguliran je odredbama članaka 295. – 298. OZ-a pa tako:

- na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelj osiguranja ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnoga prava na nekretnini protivnika osiguranja (članak 296. OZ-a),

- dok je odredbom članka 297. stavak 1. OZ-a propisan način zasnivanja založnog prava tako da se na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi založno pravo zasniva uknjižbom.

6. Prema odredbi čl. 290. OZ-a, na osiguranje tražbine prema ovom dijelu zakona na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga zakona o ovrsi radi ostvarenja tražbine.

7. Spisu prileži zemljišnoknjižni izvadak za predmetnu nekretninu na kojoj je određeno predloženo osiguranje, iz kojeg proizlazi da je protivnik osiguranja vlasnik iste kako je opisano u pobijanom rješenju.

7.1. Iz svega slijedi da u postupku osiguranja ove vrste ovršni sud donosi rješenje o osiguranju kojim, pod uvodno navedenim pretpostavkama, određuje zasnivanje založnog prava na nekretninama protivnika osiguranja uknjižbom tog prava u zemljišne knjige.

8. Prvostupanjski sud je utvrdio da su za osiguranje novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretninama navedenim u prijedlogu ostvarene propisane zakonske pretpostavke jer je prijedlog sukladan i utemeljen na ovršnim ispravama, a nekretnine predstavljaju vlasništvo protivnika osiguranja u omjeru navedenom u pobijanom rješenju te u skladu s izvatkom iz zemljišnih knjiga.

9. Donošenjem rješenja o osiguranju sud prvog stupnja je pravilno primijenio odredbu čl. 296. OZ, prema kojoj na osnovi ovršne isprava kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelj osiguranja ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja. Kako nema nikakve sumnje da je rješenje o osiguranju doneseno na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina, to je predlagatelj osiguranja imao pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja.

10. Iz stanja spisa i obrazloženja prvostupanjskog suda proizlazi da je predlagatelj osiguranja je uz prijedlog podnio Izjavu o suglasnosti ovjerenu po javnom bilježniku Stevanu Pejnović iz Rijeke pod brojem OV-1179/13 dana 28.ožujka 2013. kojim je protivnica kao dužnik dala suglasnost Slatinskoj banci d.d. kao vjerovniku da se radi naplate novčane tražbine u iznosu od 2.000,00 eura s redovnom kamatom po stopi od 7,90 % godišnje, sa zakonskom zateznom kamatom te pripadajućim naknadama i troškovima zaplijeni njezina plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje, osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe. Također, uz prijedlog je podnesen Ugovor o nenamjenskom kreditu broj 6142032253 ovjeren po javnom bilježniku Stevanu Pejnović iz Rijeke pod brojem OV-1177/13 dana 28. Ožujka 2013. zaključen između protivnice osiguranja i Slatinske banke d.d. iz kojeg proizlazi i tražbina (gotovinski kredit od 2.000,00 eura zajedno sa kamatama, naknadama i troškovima) radi čije naplate je protivnica dala predmetnu Izjavu o suglasnosti temeljem koje se predlaže prisilno zasnivanje založnog prava. Nadalje, uz prijedlog za osiguranje predlagatelj osiguranja je dostavio Izjavu o ustupu prava po ispravi ovjerenu po javnom bilježniku Mati Krpačiću iz Slatine pod brojem OV- 4161/14 od 28. travnja 2014. kojom Slatinska banka d.d. izjavljuje da ustupa sva prava koja proizlaze iz naprijed navedenog Ugovora o nenamjenskom kreditu uključujući i sva prava koja proizlaze iz instrumenata osiguranja, a naročito prava iz zadužnice OV-1178/13 i predmetne suglasnosti o zapljeni primanja OV-1179/13.

11. Ovrha se određuje na prijedlog i u korist osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik, ako ona javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da je tražbina na nju prenesena ili da je na nju na drugi način prešla. Ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos tražbine dokazuje se pravomoćnom odukom donesenom u parničnom postupku (čl. 32. st.1. OZ).

12. Prema čl. 90. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05., 41/08., 125/11. i 78/15., dalje: ZOO) u slučaju ispunjenja tuđe obveze svaki ispunitelj može ugovoriti s vjerovnikom prije ispunjenja ili pri ispunjenju, da ispunjena tražbina prijeđe na njega sa svima ili samo s nekim sporednim pravima. Vjerovnikova prava mogu prijeći na ispunitelja i na temelju ugovora dužnika i ispunitelja, sklopljenog prije ispunjenja (st. 2. istog čl. ZOO). U ovim slučajevima subrogacija ispunitelja u prava vjerovnika nastaje ispunjenjem (st. 3. istog čl. ZOO).

12.1 Prijelaz osiguranikovih prava prema odgovornoj osobi na osiguratelja (subrogacija) propisan je člankom 963. ZOO. Isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu (čl. 963. st. 1. ZOO).

13. Kako je dakle, ovrhovoditelj uz prijedlog za osiguranje priložio valjanu ovršnu ispravu, solemniziranu Izjavu o suglasnosti ovjerenu po javnom bilježniku Stevanu Pejnović iz Rijeke pod brojem OV-1179/13 dana 28.ožujka 2013. koja ima snagu ovršnog javnobilježničkog akta, izjavu o ustupanju prava iz te ovršne isprave ovrhovoditelju od strane Slatinske banke d.d., izvadak iz poslovnih knjiga s vidljivim regresnim zahtjevom od 23. travnja 2014., pa cijeneći navedeno, ovaj sud smatra da pri donošenju pobijanog rješenja nije došlo do bitnih povreda odredaba postupka u smislu čl. 354. st. 2. ZPP, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, a ni do pogrešne primjene materijalnog prava, sve u vezi s čl. 21. st.1. i 2. OZ.

14. Ipak, prigovor kojim protivnica ističe da podnosi prigovor „zbog toga što je osiguranje kredita banka prenijela na Croatia Osguranje“ predstavlja žalbeni razlog iz članka 50. stavak 1. točka 7. OZ-a, a o navedenom žalbenom razlogu sukladno odredbi čl. 52. OZ-a, odlučuje prvostupanjski sud.

15. Stoga, sukladno svemu navedenom žalbeni razlozi nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.

16. Slijedom navedenog, valjalo je, temeljem odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a, u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a, žalbu protivnika osiguranja odbiti kao neosnovanu, te riješiti kao u izreci.

U Splitu 27. prosinca 2024.

SUDAC:

Miho Mratović