Republika Hrvatska

Županijski sud u Sisku

Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5

Poslovni broj: Gž-677/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Sisku po sucu pojedincu mr. sc. Ani Beloglavec, u pravnoj stvari tužitelja ŽE, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik Damir Mokrović, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika FE, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojega zastupa punomoćnik Predrag Ilić, odvjetnik iz Zagreba, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pp-190/2014-82 od 8. ožujka 2024., 27. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

Ukida se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pp- 190/2014-82 od 8. ožujka 2024. u točkama I. i III. izreke i u tom dijelu predmet se vraća na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem riješeno je:

"I. Utvrđuje se da je da je tuženik FE smetao tužitelja ŽE u zadnjem mirnom i faktičnom posjedu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane u posjedovni list 6730 i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane u posjedovni list 1504 gradskog ureda za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba koje posjeduje i koristi tužitelj, na način da je na posjedu tužitelja postavio betonske temelje visine 30 cm, širine 15 cm i duljine 20,42 m, u koje temelje je zabetonirao devet (9) stupova od čeličnih cijevi te između stupova stavio žičanu mrežu, čime je tužitelju onemogućio korištenje i pristup njegovom posjedu k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa mu je zabranjuje takvo ili slično smetanje, te mu se nalaže da sa k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ukloni postavljene betonske temelje visine 30 cm, širine 15 cm i duljine 20,42 m zajedno sa zabetoniranih devet (9) stupova od čeličnih cijevi i žičanom mrežom između njih, uspostavi prijašnje stanje kakvo je bilo prije smetanja, sve u roku od 8 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu u kojem tužitelj zahtijeva da sud utvrdi da ga je tuženik smetao na način da je postavio ogradu preko ukupne dužine 20,42 metra do 20,50 m.

III. Nalaže se tuženiku ME, iz [adresa], naknaditi tužitelju ŽE, iz [adresa], trošak parničnog postupka u iznosu od 1.131,16 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 08. ožujka 2024. godine pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za svako polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi za dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana."

2. Protiv rješenja žalbu je pravovremeno podnio tuženik zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Tuženik ističu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1., u vezi sa člankom 19. i stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 23/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. dalje: ZPP). Smatra da je izreka rješenja protivna nalazu i mišljenju sudskog vještaka, da je između predmetnih nekretnina sporna međa, pa je sud trebao postupak uputiti u izvanparnični radi uređenja međe. Predlaže ukidanje rješenja i vraćanje predmeta na ponovni postupak.

3. U odgovoru na žalbu tužitelj osporava žalbene navode i navodi da su međe uređene kako su uređene, a tko smatra da nisu dobro utvrđene, mogao je pokrenuti shodni postupak kod Zavoda za katastar da bi se to promijenilo. Ako bi se prihvatio prijedlog tuženika za uređenje međe, tužitelj bi propustio subjektivni rok za podnošenje tužbe za smetanje posjeda, a to tuženik zapravo želi. Predlaže potvrditi pobijano rješenje.

4. Tuženik se nije očitovao na odgovor na žalbu.

5. Žalba je osnovana.

6. Prvostupanjski sud nije utvrdio sve odlučne činjenice za donošenje pravilne i zakonite odluke o osnovanosti tužbenog zahtjeva, za svoju odluku nije dao jasne razloge i rješenje se u pobijanom dijelu ne može ispitati, na koju bitnu povredu odredaba postupka ovaj sud pazi i po službenoj dužnosti, po osnovi članka 365. stavka 2. ZPP, tako da je za sada upitna i pravilna primjena materijalnog prava.

7. Među strankama nije sporno da su nekretnine kč. br. [katastarska čestica] upisana u posjedovni list 6730 i kč. br. [katastarska čestica] upisana u posjedovni list 1504 k. o. [katastarska općina] bile u posljednjem mirnom posjedu tužitelja, kao ni da je tuženik postavio ogradu između tih nekretnina i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kako je ista evidentirana u posjedovnom listu. Nije sporno ni da zemljišnoknjižno i posjedovno stanje nije usklađeno, tako da navedene čestice prema upisanim podacima u zemljišnim knjigama ne nose iste oznake.

8. Nakon postavljanje te ograde tužitelj nije mogao prolaziti svojim vozilima do nekretnina u vlasništvu i posjedu tužitelja.

8.1. Sporan je posljednji mirni posjed tužitelja i pripada li tužitelju pravo na zaštitu posjeda, da li je tuženik smetao tužitelja u posjedu postavljanjem sporne ograde ili se radi o spornoj međi između susjednih nekretnina stranaka, pa bi postupak trebalo provesti po pravilima izvanparničnog postupka, radi uređenja međe.

9. Svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika, kako je to određeno člankom 219. stavkom 1. ZPP.

10. Prvostupanjski sud nije savjesno i brižljivo ocijenio provedeni postupak, kako svaki dokaz zasebno, tako i dokazni postupak kao cjelinu, u skladu s člankom 8. ZPP, uz pravilnu primjenu pravila o teretu dokazivanja, u skladu s člankom 221.a ZPP i nije dao je jasne razloge što je utvrđeno na temelju kojeg od izvedenih dokaza.

11. Odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. - pročišćeni tekst., 94/17. – ispravak Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (pročišćeni tekst), dalje: ZVDSP) određen je rok za podnošenje tužbe radi zaštite posjeda o smetanju posjeda, člankom 21. stavkom 3. ZVDSP.

11.1. U pobijanom rješenju nije navedeno kada je počinjen čin smetanja, odnosno kada je tuženik postavio spornu ogradu i time počinio smetanje posjeda tužitelja, to nije navedeno ni u petitu tužbe, a što je odlučno za ocjenu je li tužitelj podnio tužbu u ovoj pravnoj stvari u roku propisanom člankom 21. ZVDSP.

12. Kod ocjene izvedenih dokaza prvostupanjski sud nije pravilno ocijenio izvedene dokaze, što je utvrdio neposrednim opažanjem tijekom uviđaja na licu mjesta, u odnosu na prostor na kojem je došlo do smetanja posjeda, a izreka rješenja je protivna i nalazu i mišljenju sudskog vještaka.

13. Naime, osnovan je prigovor tuženika da je utvrđeno da je sporna ograda izgrađena, prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka, dijelom na nekretninama u vlasništvu i posjedu tužitelja, a dijelom na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ne u duljini 20,42 m na nekretninama tužitelja, kako je to navedeno u izreci pobijanog rješenja.

13.1. Opis samog čina smetanja je, glede širine postavljenih betonskih temelja i postavljenih čeličnih cijevi (u odnosu na početnu točku A – postavljena metalna šipka, a u nastavku osam željeznih stupova) u izreci rješenja djelomično protivan nalazu i mišljenju sudskog vještaka geodetske struke. U tom smislu prvostupanjska odluka nema jasne i logične razloge i ista se ne može ispitati, čime je počinjenja bitna povreda odredaba postupka u smislu članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP.

14. Zemljišnoknjižno i posjedovno stanje nije usklađeno, što je potrebno uzeti u obzir kod odlučivanja o osnovanosti tužbenog zahtjeva.

15. Međutim, predmet ovog spora je smetanje posjeda, u kojem postupku se raspravljanje ograničava samo na posljednje stanje posjeda i čin smetanja, a ne raspravlja se o pravu na posjed, u skladu s člankom 22. ZVDSP (kako je to navedeno i u obrazloženju prvostupanjskog rješenja).

15.1. Shodno navedenom, nije osnovan žalbeni prigovor da je ovaj postupak trebalo provesti po pravilima izvanparničnog postupka, radi uređenja međe. Ako je tuženik smatrao da je sporna međa između nekretnina stranaka, mogao je i morao prije postavljanja sporne ograde pokrenuti postupak uređenja međe, a ne postavljati ogradu, protivno postojećem stanju posjeda na spornom dijelu, na način da onemogućuje tužitelju pristup do njegovih nekretnina, kako je tužitelj do tada koristio.

16. Cijeneći izvedene dokaze i utvrđene činjenice u ovom postupku, okolnost da je u tijeku postupka pokušano sporazumno rješenje, po mišljenju ovog suda bilo bi svrsishodno sporazumno rješenje ovog spora, u cilju održavanja dobrosusjedskih odnosa i izbjegavanja daljnjih sudskih postupaka (i troškova istih).

17. Stoga je žalba uvažena, ukinuto je prvostupanjsko rješenje i predmet je vraćen na ponovni postupak, u kojem će sud otkloniti uočene nedostatke, te uz pravilnu primjenu pravila o teretu dokazivanja (članak 221.a ZPP) i pravilnu primjenu materijalnog prava, odredaba ZVDSP o smetanju posjeda, odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva i za svoju odluku dati jasne razloge (članak 380. točka 3. ZPP).

18. U nepobijanom dijelu, točka II. izreke rješenja, prvostupanjsko rješenje nije ispitivano (članak 365. stavak 1., u vezi sa člankom 381. ZPP).

Sisak, 27. prosinca 2024.

Sutkinja

mr. sc. Ana Beloglavec