REPUBLIKA HRVATSKA

Poslovni broj R1 Ob-56/2023-20

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8,52100 Pula-Pola

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Puli-Pola, po sutkinji Tamari Dagostin Mušković, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagateljice EC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv protustranaka: 1. Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, 2. HC, [adresa], 3. BC, [adresa], 4. PC, [adresa], 5. GC, [adresa], 6. SC, [adresa], 7. DC, [adresa], 8. ĆC, [adresa], 9. FC, [adresa], 10. AC, ČC [adresa] i 11. OC, [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, 24. prosinca 2024.,

r i j e š i o  j e

I Utvrđuje se da su predlagateljica EC, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1954. s prebivalištem u [adresa], i pokojni MC, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1946., živjeli u izvanbračnoj zajednici i to počevši od 1996. godine, a koja izvanbračna zajednica je trajala dulje od tri godine te koja je prestala smrću pokojnog MC **.**.2015.

II Odbija se zahtjev predlagateljice u odnosu na prvo protustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je ovom sudu dostavila prijedlog u kojem navodi da je s pokojnim MC živjela u izvanbračnoj zajednici i to neprekidno od 1996. do 2015., te da su živjeli zajedno u stanu u [adresa] u [adresa], a na kojoj adresi su oboje imali prijavljeno prebivalište. Ističe kako ima pravni interes da se u ovom izvanparničnom postupku utvrdi postojanje izvanbračne zajednice nje i sada pokojnog MC u svrhu ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu. Stoga, predlaže da se donese odluka kojom će se utvrditi da su predlagateljica i pokojni bili u izvanbračnoj zajednici.

2. U svom odgovoru na prijedlog protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ističe kako je prethodno pitanje u njihovom upravnom postupku upravo utvrđivanje postojanje izvanbračne zajednice, te da će tek nakon što sud donese meritornu odluku protustranka odlučivati o zahtjevu stranke o ostvarivanju prava iz područja mirovinskog osiguranja.

2.1. Protustranka DC se suglasila s prijedlogom predlagateljice i s navodima iznesenim na ročištu od 23. kolovoza 2023.

2.2. Protustranke HC, BC, PC, GC, SC, ĆC, FC, AC, i OC iako uredno pozvani da se očituju na prijedlog predlagateljice isto nisu učinili, a niti su osporili navode predlagateljice.

3. U dokaznom postupku izvršen je uvid u preslike osobnih iskaznica, izvadak iz matice rođenih, izvadak iz matice umrlih, rješenje o nasljeđivanju, te su saslušani svjedoci IC i RC i predlagateljica.

4. Analizom i ocjenom provedenih dokaza utvrđeno je kako je prijedlog predlagateljice osnovan.

5. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Puli-Pola, Stalne službe u Pazinu, poslovni broj O-2820/15, UPP/OS-84/15, donesenog po javnom bilježniku Nataši Jeromela Mauša 27. rujna 2000., utvrđeno je kako je nasljednicom iza pokojnog MC u cijelosti proglašena EC (ovdje predlagateljice) kao izvanbračna supruga pokojnog ostavitelja.

6. Uvidom u izvadak iz matice umrlih utvrđeno je da je MC preminuo **.**.2015. u [adresa] te da u trenutku smrti nije bio u braku, već da je njegov bračni status bio razveden.

7. Uvidom u preslike osobnih iskaznica utvrđeno je da su i predlagateljica i pokojni MC imali prijavljeno prebivalište na adresi u [adresa].

8. Uvidom u rodni list predlagateljice utvrđeno je da je ista zaključila brak **.**.1976. s CC, a koji brak je razveden presudom Općinskog suda u Puli broj P-1406/82 od 7. prosinca 1982., te da se predlagateljica naknadno više nije udavala.

9. Nadalje iz iskaza svjedoka IC utvrđeno je da je predlagateljica njezina majka koja je živjela zajedno sa sada pokojnim MC od 1996. pa sve do njegove smrti, da su predlagateljica i pokojni MC bili kao muž i žena, da su živjeli skupa, da su zajedno kupovali namirnice i plaćali račune, da je pokojni MC čuvao djecu svjedokinje, da je sa svojom obitelji tradicionalno odlazila kod predlagateljice i pokojnog MC na novogodišnji ručak, da je upoznala obitelj pokojnog MC, da predlagateljica i pokojni MC nisu sklopili brak jer su oboje iza sebe imali propale brakove, da je predlagateljica brinula o pokojnom MC kad je obolio.

10. Iz iskaza svjedoka RC utvrđeno je da je ona susjeda predlagateljice, da se pokojni MC doselio kod predlagateljice 1992. ili 1993. godine i da je s predlagateljicom od tada živio zajedno i to sve do svoje smrti, da su predlagateljica i sada pokojni MC bili zajedno kao supružnici, da su zajedno odlazili po namirnice i u šetnje, da je svjedok odlazio kod njih na kave i da su se zajedno družili.

11. Iz iskaza predlagateljice utvrđeno je da je s pokojnim MC bila u vezi, da su bili kao suprug i supruga te da se pokojni MC doselio kod nje 1996., da je njezine unuke zvao svojim unucima i da ih je čuvao, da su živjeli zajedno i da im je sve bilo zajedničko pa i financije, da im je u posjete dolazila Mirkova sestra HC, da su si međusobno upoznali obitelji, da se nisu ženili jer su oboje imali propale brakove iza sebe, da su zajedno ulagali u stan u kojem su živjeli i vozilo, da je za pokojnog MC kupila grobno mjesto i napravila mu grobnicu, kao i da je snosila troškove njegova sprovoda te da je u ostavinskom postupku proglašena njegovom nasljednicoma.

12. Sud je u cijelosti prihvatio kao vjerodostojne i istinite iskaze navedenih svjedoka, kao i iskaz predlagateljice, s obzirom na to da su u bitnome iskazivali istovjetno te u skladu s materijalnom dokumentacijom u spisu.

13. Odredbom članka 11. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 103/15, 98/19, 47/20) propisano je da se odredbe toga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka, dok je sukladno odredbama Zakona o braku i porodničnim odnosima ("Narodne novine" broj 11/78, 27/78, 45/89, 59/90, 25/94, 162/98) to životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje duže vrijeme. Izvanbračna zajednica koja ispunjava navedene pretpostavke stvara osobne i imovinske učinke kao i bračna zajednica.

13.1. Odredbom članka 22. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/13, 151/15, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21,119/22) propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točke 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.

14. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da su predlagateljica i pokojni MC živjeli zajedno u istom kućanstvu od 1996., da su bili u emotivnoj vezi te da su zajedno privređivali. Također je utvrđeno da je njihova životna zajednica trajala dulje od tri godine i to sve do smrti pokojnog MC. Dakle, utvrđeno je da je između pokojnog MC i predlagateljice postojala životna zajednica te da je to bila ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici, koja je trajala dulje od tri godine te koja je prestala smrću MC (**.**.2015.).

14.1. Slijedom navedenog, sud je utvrdio postojanje izvanbračne zajednice i odlučio kao u točci I izreke ovog rješenja.

15. Međutim, u smislu odredbe članka 436. Obiteljskog zakona, u svezi s odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1639/2018-2 od 2. veljače 2022., status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga proizlaze utvrđuju se u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na umrlu osobu, dakle u konkretnom slučaju u odnosu na II - XI protustranke, u odnosu na koje je predmetni prijedlog prihvaćen, te je odlučeno kao u točci I izreke rješenja.

15.1. Kako se primjenom navedene odredbe Obiteljskog zakona te odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, u konkretnom slučaju u odnosu na prvo protustranku, to je sukladno navedenom pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske predmetni prijedlog u odnosu na prvo protustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje valjalo odbiti kao neosnovan.

U Puli-Pola, 24. prosinca 2024.

Sutkinja

Tamara Dagostin Mušković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana uručenja odnosno od dostave prijepisa ovog rješenja. Žalba se podnosi ovome sudu u tri istovjetna primjerka, a odluku o žalbi donosi nadležni županijski sud.

DNA:

1. Predlagateljici

2. Protustrankama