Poslovni broj: UsI-1803/2024-6

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Mirandi Gulišija Jurišić uz sudjelovanje Radojke Ćupurdije kao zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice CB iz [adresa], zastupane po opunomoćenicima iz odvjetničkog društva Ivančić & Čulić u Splitu, Dražanac 3a, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Ulica Republike Austrije 20, Zagreb, radi rješenja o izvedenom stanju, nakon javne rasprave održane i zaključene 28. studenog 2024., objavom odluke na temelju članka 121. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/24; dalje ZUS), 24. prosinca 2024.,

p r e s u d i o  j e

i

r i j e š i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev kojim se traži poništenje rješenja Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske Klasa: UP/II- 361-05/23-26/293 Urbroj: 531-03-4-24-3 od 31. svibnja 2024. i rješenja Grada Splita, Upravnog odjela za urbanizam i izgradnju, Odsjeka za izdavanje akata prostornog uređenja i gradnje Klasa: UP/I-361-03/12-04/2101 Urbroj: 2181-1-10-3/26-23-6 od 19. svibnja 2023.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem tuženika Klasa: UP/II-361-05/23-26/293 Urbroj: 531-03-4-24-3 od 31. svibnja 2024. (u daljnjem tekstu: osporeno rješenje) odbija se žalba tužiteljice izjavljena na rješenje Grada Splita, Upravnog odjela za urbanizam i izgradnju, Odsjeka za izdavanje akata prostornog uređenja i gradnje Klasa: UP/I-361-03/12-04/2101 Urbroj: 2181-1-10-3/26-23-6 od 19. svibnja 2023. (u daljnjem tekstu: prvostupanjsko rješenje) kojim se odbija tužiteljičin zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju nezakonito izgrađene stambene zgrade izgrađene na kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

2. Pravodobno podnesenom tužbom pobija se zaključak iz osporenih rješenja prema kojima se predmetna zgrada ne može ozakoniti jer se nalazi na području koje je Generalnim urbanističkim planom predviđeno kao površina javne i društvene namjene. U konkretnom slučaju da se radi o kontinuitetu namjene u prostornoplanskom smislu te je tužiteljica na već izgrađenoj i ozakonjenoj zgradi, koja na istom mjestu postoji već više od 60 godina, zahtjevom planirala legalizirati natkrivenu i nenatkrivenu terasu. Tužiteljica je još tijekom postupka uklonila nedostatke koji su na istom utvrđeni tako da su prostorni gabariti prilagođeni onima iz projektne dokumentacije, o čemu je obaviješteno i prvostupanjsko tijelo, koje je to propustilo utvrditi očevidom. Predmetna zgrada smještena je iznad lučice Špinut i od uređenog je kupališta udaljena preko 300 metara, što je vidljivo iz GUP-a, za kojeg je i sama gradska vlast najavila izmjene. Obiteljska kuća tužiteljice ne samo da nema izravan kontakt s uređenim kupalištem, već nije ni njegov integralni dio, pa je nejasno zbog čega je zajedno s 14 drugih okolnih objekata koje čine jedinstveno naselje, prostornoplanskom dokumentacijom definirana kao zona kupališta. Tužiteljica je samo izvršila rekonstrukciju dotrajale obiteljske kuće, pa urbanistička namjena ne može biti prepreka za legalizaciju. Predmetna zona položena je unutar obuhvata Park šume Marjan za koju je odredbama GUP-a predviđena mogućnost obnove i rekonstrukcije postojećih objekata. Sama građevina kontinuirano se koristi u svrhu stanovanja u razdoblju duljem od 60 godina, nalazi se izvan zaštitne ograđene zone Park šume Marjan (jer se ograda desetljećima nalazila iznad naselja u kojem se nalazi objekt tužiteljice), efektivno ni funkcionalno ne nalazi se u zoni uređenog kupališta. Propisi o legalizaciji ne podrazumijevaju isključivo legalizaciju objekata sagrađenih u skladu s važećom prostornoplanskom dokumentacijom, već se predviđa legalizacija svih objekata koji ne bi bili protivni osnovnim odrednicama zaštite prirode i urbanističkih okvira. Upravna tijela nisu pravilno primijenila propise, niti valjano obrazložila razloge zbog kojih se pojedine odredbe GUP-a (ne)primjenjuju, jer, unatoč utvrđenju da se radi o zoni kupališta predviđenoj GUP-om nije valjano obrazloženo iz kog razloga nisu primijenjene odredbe članka da je na uređenim plažama moguća gradnja građevine ukupne BRP-e do maksimalno 200 m[2] /ha cjelovite uređene površine kupališta. Osim toga, radi se o području zaštićene Park šume Marjan na koje se primjenjuje i odredba članka 56. GUP-a koja, između ostalog, propisuje da se i postojeće stambene građevine (s građevnom dozvolom ili građene prije 1968.) unutar Park šume mogu održavati i rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim gabaritima do prenamjene ili uklanjanja, što ne obuhvaća pomoćne građevine, poljske kućice i gospodarske građevine. U izloženom vidi nezakonitost osporenog i prvostupanjskog rješenja te ih kao takve predlaže poništiti.

3. U odgovoru na tužbu, pozivajući se na obrazloženje osporenog rješenja, tuženik predlaže tužbu kao neosnovanu odbiti.

4. Tijekom spora održana je rasprava (ročište 28. studenog 2024.), bez nazočnosti uredno pozvanog tuženika, na kojoj je strankama dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjeničnim i pravnim pitanjima koja su predmet spora.

5. Opunomoćenik tužiteljice ostaje pri ranije iznesenim navodima i popisuje troška upravnog spora.

6. Sud je izveo dokaze uvidom u spis kojeg je uz odgovor na tužbu dostavio tuženik te priložene tijekom spora.

7. Daljnjih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.

8. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Predmet spora ocjena je zakonitosti rešenja kojima se odbija zahtjev tužiteljice za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu stambenu zgradu na kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

10. Iz stanja spisa proizlazi među strankama nesporno činjenično stanje:

- tužiteljica je 28. prosinca 21. podnijela zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju nezakonito izgrađene stambene zgrade izgrađene na kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina];

- koji zahtjev je odbijen prvostupanjskim rješenjem uz obrazloženje da se predmetna zgrada ne može ozakoniti jer se nalazi na području koje je, prema Generalnom urbanističkom planu Splita, određeno kao površina javne i društvene namjene za sadržaj sportskih funkcija;

- koje obrazloženje prihvaća i tuženik ovdje osporenim rješenjem.

11. Za rješavanje konkretne upravne stvari mjerodavna je odredba članka 6. stavak 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine br. 86/12, 143/13, 65/17, 14/19) prema kojoj se nezakonito izgrađena zgrada ne može ozakoniti ako se nalazi na području koje je prostornim planom uređenja općine, grada i velikog grada, Prostornim planom Grada Zagreba ili generalnim urbanističkim planom, koji važi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, odnosno na dan podnošenja zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju ili na dan donošenja rješenja o izvedenom stanju ako je to povoljnije za podnositelja zahtjeva, određeno kao: površine izvan građevinskog područja u nacionalnom parku, parku prirode, regionalnom parku, park-šumi, strogom rezervatu, posebnom rezervatu, spomeniku prirode i spomeniku parkovne arhitekture, osim zgrade izgrađene u skladu s prostornim planom i zgrade izgrađene unutar tradicijske naseobine određene prostornim planom područja posebnih obilježja ili drugim prostornim planom.

12. Tužiteljica se protivi tumačenju prema kojem se predmetna građevina nalazi u unutar područja Park šume Marjan. To čini opširnim navodima u kojima opisuje sam prostor gdje se stambena zgrada nalazi, koja zajedno s drugim objektima u kontinuitetu predstavlja stambeno naselje kao i razloge zbog kojih smatra da se ovdje radi o problematičnom prostornoplanskom rješenju.

13. Prema stanju spisa, uz zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, priložen je i arhitektonski snimak izvedenog stanja prema kojem se radi o građevinskom objektu sagrađenom prije 1968., na kojem je sadašnji vlasnik u više navrata dogradio i nadogradio predmetnu građevinu (stranica 8.). Razlika obujma građevinske bruto površine u izvedenom stanju u odnosu na površinu prije 1968. iznosi 212,43 m[3] .

14. Uvidom u važeću prostorno plansku dokumentaciju utvrđeno je da se građevina nalazi u granicama obuhvata Generalnog urbanističkog plana Splita (Službeni glasnik Grada Splita, br. 1/06, 15/07, 3/08, 3/12, 32/13, 52/13, 41/14, 55/14 – pročišćeni tekst), u zoni Športsko rekreacijske namjene "R3 – kupališta" te unutar područja posebnih uvjeta korištenja, zaštićene prirodne vrijednosti "PŠ - Park šuma".

15. U izloženom, prema ocjeni suda, pravilan je zaključak da je područje na kojem se nalazi stambena zgrada zakonom propisana smetnja za izdavanje rješenja o izvedenom stanju. U ovom sporu sud se nije upuštao u osnovanost tužbenih navoda kojima tužiteljica opširno obrazlaže zbog čega smatra da je konkretno područje pogrešno uvršteno u Park – šumu Marjan. Prostorno planski uvjeti, njihove izmjene i granice nisu od utjecaja kod ocjene zakonitosti ovdje osporenih rješenja, jer jedinice lokalne samouprave svojim općim aktima samostalno odlučuju o prostornom uređenju područja svoje nadležnosti, čija se zakonitost može ispitivati samo pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske (članak 12. stavak 3. točka 2. ZUS). Zakonitost osporenog rješenja ocjenjuje se prema prostorno planskim uvjetima u vrijeme podnošenja zahtjeva. Zbog toga se činjenica što se predmetna građevina nesporno godinama (i prije 1968.) koristi kao stambena zgrada, ne može tumačiti na način da se ista zbog naknadnih izmjena drukčije tretira.

16. Stoga sud ne nalazi da je osporenim rješenjima povrijeđen zakon na štetu tužiteljice, pa je temeljem odredbe članka 116. stavka 1. istog Zakona tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan, kao što je to učinjeno u izreci ove presude.

17. O troškovima spora odlučeno je temeljem odredbe članka 147. stavak 1. ZUS-a prema kojoj stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

U Splitu 24. prosinca 2024.

S U T K I N J A

Miranda Gulišija Jurišić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude i rješenja dopuštena je žalba, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, putem ovog suda, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužiteljici po opunomoćeniku

- tuženiku

- u spis