Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Europska avenija 7
31000 Osijek
Poslovni broj: K-100/2024-22
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Ivani Špigel, sucu pojedincu, uz sudjelovanje Ivane Jurić Budimir, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog RL, OIB [osobni identifikacijski broj], zbog kaznenog djela iz članka 227. stavak 2. u vezi stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19. – dalje KZ/11.), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku broj KO-DO-1887/2020. od 30. rujna 2020., nakon javne rasprave održane 19. prosinca 2024., u prisutnosti zamjenice Općinskog državnog odvjetnika u Osijeku LL, optuženog RL i branitelja optuženika, odvjetnika Tomislava Valičevića iz Zagreba, dana 24. prosinca 2024. objavio je i
p r e s u d i o j e
I. Na temelju članka 544. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. -odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24. – dalje ZKP/08.) stavlja se izvan snage presuda Općinskog suda u Osijeku broj K-612/2020-2 od 6. listopada 2020. kojom je izdan kazneni nalog protiv optuženog RL zbog kaznenog djela iz članka 227. stavak 2. u vezi stavka 1. KZ/11.
II. Optuženi ML, OIB [osobni identifikacijski broj], sin R i L rođene M, rođen **.**.1964. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], a boravištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, po zanimanju zidar, zaposlen u Njemačkoj s plaćom od oko 2.000,00 eura, sa završenom osnovnom školom, udovac, otac troje punoljetne djece, bez čina, bez odlikovanja, srednjeg imovnog stanja, prekršajno nekažnjavan, neosuđivan,
kriv je
III. što je
dana 10. kolovoza 2020., oko 09,55 sati u Markovcu Našičkom, upravljajući osobnim vozilom marke Seat njemačkih nacionalnih oznaka [registarska oznaka], istočnom prometnom trakom kolnika Ulice Franje Strapača iz smjera juga u smjeru sjevera, dolaskom do kolnog prilaza obiteljske kuće broja 147 navedene ulice započeo s radnjom skretanja u lijevo, a da prethodno nije propustio sva vozila koja se kreću iz suprotnog smjera, što je bilo suprotno odredbi članka 57. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, olako držeći da pri umanjenoj pozornosti neće ugroziti sigurnost drugih sudionika u prometu, no kako se motociklista ŠL kretao navedenom ulicom iz smjera sjevera u smjeru juga, stražnjim desnim bočnim dijelom osobnog vozila udario u prednji dio motocikla, kojom prilikom je ŠL od pada na kolnik osim tjelesnih ozljeda u vidu nagnječine s oguljotinama kože lijeve ruke i nagnječine lijevog koljena zadobio još i kompresivne prijelome trupova XI. i XII. grudnog kralješka i II. slabinskog kralješka, koje ozljede su teške naravi,
dakle, iz nehaja, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život i tijelo ljudi pa je zbog toga prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe,
IV. čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa - izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu, opisano u članku 227. stavak 2. u vezi stavka 1. KZ/11., a kažnjivo po članku 227. stavak 2. KZ/11.
V. Na temelju članka 227. stavak 2. KZ/11. optuženi ML se
o s u đ u j e
NA KAZNU ZATVORA
U TRAJANJU OD 6 (ŠEST) MJESECI
VI. Na temelju članka 56. stavak 2. i 3. KZ/11. optuženom RL se
i z r i č e
UVJETNA OSUDA
tako što se kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci neće izvršiti, ako optuženik u vremenu provjeravanja od 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo.
VII. Na temelju članka 148. stavak 1. ZKP/08. u vezi s člankom 145. stavak 2. točke 1. i 6. ZKP/08. nalaže se optuženom RL da podmiri troškove kaznenog postupka i to trošak izrade fotoelaborata i skice prometne nesreće u iznosu od 42,47
EUR (četrdesetdvaeuraičetrdesetsedamcenti), trošak sudsko medicinskog vještačenja u iznosu od 169,88 EUR (stošezdesetdeveteuraiosamdesetosamcenti), trošak prometnog vještačenja u iznosu od 1.067,00 EUR (tisućušezdesetsedameura) i trošak paušalne svote u iznosu od 150,00 EUR (stopedeseteura), odnosno ukupno 1.429,35 (tisućučetiristodvadesetdeveteura i tridesetpetcenti), u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude.
Obrazloženje
1.Optužnicom Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku broj KO-DO-1887/2020. od 30. rujna 2020. optužen je ML zbog kaznenog djela protiv sigurnosti prometa - izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavak 2. u vezi stavka 1. KZ/11. U optužnici je zatraženo da se izda kazneni nalog i da se optuženik proglasi krivim zbog navedenog kaznenog djela i osudi na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) mjeseci, time da mu se na temelju članka 56. KZ/11. izrekne uvjetna osuda s rokom provjeravanja od 2 (dvije) godine.
2. Presudom ovog suda broj K-612/2020-2 od 6. listopada 2020. prihvaćen je zahtjev iz optužnice te je izdan kazneni nalog i optuženi ML proglašen krivim zbog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavak 2. u svezi stavka 1. KZ/11. i osuđen na predloženu kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) mjeseci, time da mu je na temelju članka 56. KZ/11. izrečena i predložena uvjetna osuda s rokom provjeravanja od 2 (dvije) godine.
2.1. Protiv ove presude o kaznenom nalogu optuženik je podnio prigovor, nakon čega je optužnica potvrđena rješenjem ovog suda broj Kov-395/2020-7 od 23. studenog 2020.
3. Nakon provedenog suđenja presudom broj K-612/2020-51 od 16. rujna 2022. optuženik je proglašen krivim zbog navedenog kaznenog djela i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) mjeseci, time da mu je na temelju članka 56. KZ/11. izrečena uvjetna osuda s rokom provjeravanja od 2 (dvije) godine.
3.1. Ova je presuda ukinuta presudom Županijskog suda u Zadru broj Kž-26/2023-5 od 5. veljače 2024. te je predmet vraćen ovom sudu na ponovno suđenje.
4. U ponovljenom suđenju optuženik se očitovao da se ne smatra krivim za navedeno kazneno djelo za koje se tereti predmetnom optužnicom.
5. U dokaznom postupku su uz suglasnost stranaka, odnosno na temelju članka 431. stavak 1. točka 6. ZKP/08., pročitani iskazi oštećenog ŠL, sudsko medicinskog vještaka prof. dr. sc. Branka Dmitrovića dr. med. i prometnog vještaka Dražena Jeđuda s prijašnjih rasprava od 8. rujna 2021., 26. siječnja 2022, 13. travnja 2022. i 1. srpnja 2022. (zapisnici s lista 83-88, 117-123, 128-130 i 146-150 spisa), dok je na temelju članka 431. stavak 1. točka 5. ZKP/08. pročitan iskaz prometnog vještaka Dražena Jeđuda s ročišta od 7. listopada 2024. (izvanraspravno ispitivanje; zapisnik s lista 216-218 spisa). Od materijalne dokumentacije pročitani su: zapisnik o očevidu PU osječko-baranjske, PP Našice od 23. kolovoza 2020. (list 7 do 10), skica mjesta prometne nesreće (list 11), prijava OŽB Našice na ime ošt. ŠL od 10. kolovoza 2020. (list 12), medicinska dokumentacija na ime ošt. ŠL (list 13 do 18), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola,u organizmu okr. i žrtve od 10. kolovoza 2020. (list 19-20), fotoelaborat očevida prometne nesreće PP Našice od 23. kolovoza 2020. (list 33-40), pisani nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka medicinske struke prof.dr.sc. Branka Dmitrovića, dr.med. od 18. rujna 2020. (list 44), izvadak iz kaznene evidencije na ime optuženika od 19. prosinca 2024. (list 238-239) i potvrda iz prekršajne evidencije na ime optuženika od 19. prosinca 2024. (list 236-237). Optuženik je na kraju dokaznog postupka iznio svoju obranu.
6. Optuženik je u ponovljenom suđenju izjavio da u cijelosti ostaje kod svoje obrane s prijašnje rasprave od 26. siječnja 2022. Tada je iskazao da se predmetne zgode isparkiravao u rikverc sa svojim automobilom marke Seat njemačkih oznaka SIM DZ 29 s poljskog puta koji se nalazi uz kolnik [adresa] u [adresa] na lijevu prometnu traku, odnosno prometnu traku kojom se kretao i oštećenik sa svojim motociklom. Prije tog isparkiravanja propustio je tri automobila koja su išla kolnikom i nakon toga je vidio da više nitko ne nailazi i započeo je radnju isparkiravanja. Samo je dijelom svog vozila dotaknuo drugu prometnu traku. Kada je isparkirao, započeo je radnju vožnje unaprijed i onda je skrenuo u lijevo na kolni ulaz ispred kućnog broja 147. Oštećenik je udario njegov automobil svojim motociklom u trenutku kada je već bio stao na taj kolni ulaz. Nakon što je optuženiku predočena skica prometne nesreće, odnosno situacijski plan s lista 11 spisa, pokazao je da je izlazio u rikverc s mjesta gdje je označen poljski put na prometnu traku koja je odmah do poljskog puta te da je potom krenuo prema naprijed i skrenuo u lijevo na označeni kolni ulaz kbr. 147. Nadalje je naveo da uopće nije vidio motocikl koji je vozio oštećenik, jer da ga je vidio ne bi ni izlazio s poljskog puta, a smatra da oštećenik sigurno nije vozio brzinom manjom od 150 km/h. Predmetne zgode mu je bila pregledna cesta i mogao je vidjeti i na većoj udaljenosti automobile koji se kreću, ali tada uopće nije uočio motocikl koji je vozio oštećenik. S obzirom na vremenske uvjete i preglednost ceste, da je motocikl oštećenika bio i na udaljenosti od recimo 300 metara, on bi ga sigurno uočio. Te zgode dok se na poljskom putu nalazio s automobilom nije mogao svoj automobil okrenuti na poljskom putu na način da prednjom stranom izađe na kolnik, jer za to nije imao dovoljno prostora, s obzirom da je širina tog poljskog puta oko 3 metra. Misli da je njegov automobil nakon sudara pomaknut najmanje jedan metar, jer je zamalo završio u kanalu.
6.1. Optuženik je na raspravi u ponovljenom suđenju dodao da se njegov automobil od naleta motocikla pomaknuo za 90 cm zbog čega smatra da je oštećenik sigurno vozio brzinom od oko najmanje 180 km/h. Naveo je da je oštećenik njegov susjed koji inače motociklom divlja po cesti te da je oštećenik i dan ranije proletio istom ulicom s istim motociklom kao metak, a on ga je tada vidio, jer je stajao na kapiji. Toga dana nije znao o kome se radi, međutim sutradan nakon nesreće kada je oštećenik skinuo kacigu shvatio je da se radi o istoj osobi. Čuo je da je i prije toga oštećenik imao nesreću s istim motociklom na način da je preletio preko kružnog toka. Optuženik je nadalje opisao da je predmetne zgode s poljskog puta izašao u drugu traku krečući se u rikverc, da je zatim propustio kombi i jedan automobil koji su dolazili iz suprotnog smjera te upalio lijevi pokazivač smjera i potom skrenuo kada je propustio ovaj kombi i automobil, time da motocikl oštećenika nije bio na cesti. Pogledao je cestu i siguran je da motocikl oštećenika nije bio na cesti, odnosno bio je uvjeren da može skrenuti u lijevo. Kada ga je oštećenik udario više se automobilom nije nastavio kretati.
6.2. Optuženik je u nastavku obrane ponovno naveo da je s poljskog puta izašao u rikverc u drugu traku i da je potom dao lijevi žmigavac te propustio spomenuto kombi vozilo i automobil. Nakon što mu je na temelju članka 435. stavak 1. ZKP/08. predočen njegov iskaz s prijašnje rasprave od 26. siječnja 2022. u dijelu gdje je naveo da je s poljskog puta isparkirao automobil na lijevu prometnu traku kojom se kretao i oštećenik sa svojim motociklom i da je samo dijelom svog vozila dotaknuo drugu prometnu traku i nakon što je upitan zašto je odstupio od tog svog prijašnjeg iskaza, optuženik je odgovorio da ne bi mogao skrenuti na susjedni kolni ulaz da je isparkirao automobil na rikverc s poljskog puta u prometnu traku odmah do poljskog puta te je ponovio da je isparkirao u rikverc automobil u drugu prometnu traku i da je potom propustio vozila koja su išla iz suprotnog smjera i nakon toga skrenuo u lijevo. 7. Oštećeni ŠL je na raspravi održanoj 8. rujna 2022. iskazao da je kritične zgode bio u Našicama na kavi nakon čega se vraćao kući u [adresa] svojim motociklom. Vozio se svojom prometnom trakom i u jednom trenutku na cesti u [adresa] vidio je automobil Seat, plave boje, koji je išao u rikverc njegovom (oštećenikovom) trakom, te je zaključio da se taj automobil nije uključivao u promet, već da je vozač htio prebaciti taj automobil s ćuprije ispred jedne kuće na susjednu ćupriju druge kuće, na način da je izašao s ćuprije u rikverc na cestu u traku kojom se on (oštećenik) kretao, te je krenuo prema naprijed i skrenuo u lijevo na susjednu ćupriju. U tom trenutku je svojim motociklom udario u desni bočni kraj tog automobila. Vozio je brzinom od nekih 60-70 km/h time da nije kočio kada je vidio taj automobil, jer nije stigao kočiti, s obzirom da se sve dogodilo u sekundi. Kada je pao s motora nije se mogao ustati i jedan susjed mu je donio stolicu te je došla hitna pomoć. Nakon prometne nesreće nije se čuo s optuženikom.
8. Oštećeni ŠL je na okolnost kretanja automobila optuženika ponovno ispitan na raspravi od 1. srpnja 2022. te je tada opisao da je vidio da vozilo Seat izlazi u rikverc s poljskog puta na prometnu traku suprotnu od one kojom se on (oštećenik) kretao, a s obzirom da Seat nije izašao u rikverc u njegovu traku kojom se kretao, zaključio je da može slobodno proći, no taj automobil je odjednom samo skrenuo u lijevo. Oštećenik je nadalje iskazao da ne zna zašto je u zapisniku s rasprave od 8. rujna 2021. navedeno da je rekao da je automobil optuženika išao u rikverc njegovom trakom, jer se sjeća da je taj automobil isparkirao u traku suprotnu od njegove i da je njegova traka bila prazna, odnosno slobodna da prođe.
8.1. Na upit branitelja optuženika oštećenik je rekao da je optuženik sa svojim vozilom skroz isparkirao u drugu traku, zbog čega je zaključio da se optuženik uključio u promet, a njegova traka je bila prazna. Vidio je automobil optuženika dok je bio na poljskom putu, odnosno kada je s poljskog puta izlazio na rikverc, a izašao je u rikverc na drugu prometnu traku. Oštećenik je ponovio da je zaključio da se optuženik uključuje u promet i da je vidio da može slobodno proći svojom prometnom trakom, ali da je optuženik svojim vozilom napravio manevar i skrenuo u lijevo. Nadalje je oštećenik naveo da ne može procijeniti na kojoj se udaljenosti nalazio od vozila opuženika kada je on započeo skretati u lijevo, samo se sjeća da nije stigao ni zakočiti. Ne sjeća se u kojem se dijelu svoje prometne trake kretao motociklom, odnosno je li išao više sredinom svoje prometne trake, desno ili lijevo. Sjeća se samo da je motociklom udario u desni kotač automobila optuženika. Ne sjeća se kojom je točno brzinom vozio, možda nekih 50-60 km/h. Da je išao brže, automobil optuženika vjerojatno od udarca više ne bi bio u voznom stanju.
8.2. Uspoređujući iskaze oštećenika od 8. rujna 2021. i 1. srpnja 2022. evidentno je da ti iskazi nisu suglasni u okolnosti načina kretanja automobila optuženika predmetne zgode, jer iz zapisnika sa rasprave od 8. rujna 2021. proizlazi da je oštećenik rekao da se optuženik s poljskog puta isparkirao vožnjom unatrag na prometnu traku kojom se i on kretao te da je krenuo unaprijed i potom skrenuo u lijevo na kolni ulaz, dok je na raspravi od 1. srpnja 2022. oštećenik rekao da je optuženik isparkirao svoj automobil na cestu vožnjom unatrag u drugu prometnu traku, pa da je stoga on (oštećenik) ocijenio da može slobodno proći svojom prometnom trakom, ali da je optuženik odjednom napravio manevar i skrenuo u lijevo zbog čega nije stigao zakočiti. Sud je prihvatio ovakav način kretanja osobnog automobila optuženika koji je oštećenik opisao na raspravi od 1. srpnja 2022., odnosno da je optuženik isparkirao svoj automobil na cestu vožnjom unatrag u drugu prometnu traku, suprotnu od one kojom se kretao oštećenik motociklom, budući da je taj način kretanja automobila optuženika sukladan zapisniku o očevidu sa situacijskim planom prometne nesreće i nalazu i mišljenju prometnog vještaka od 16. listopada 2021., kao i obrani optuženika u ponovljenom suđenju, budući da je optuženik u ponovljenom suđenju potvrdio da se tako kretao, odnosno više je puta ponovio da je isparkirao automobil u rikverc, odnosno vožnjom unatrag, u drugu (istočnu) prometnu traku i da je potom propustio vozila koja su išla iz suprotnog smjera i nakon toga skrenuo u lijevo, time da je optuženik u ponovljenom suđenju u potpunosti i otklonio mogućnost da je isparkirao automobil u traku kojom se kretao oštećenik, budući da je pojasnio da ne bi mogao skrenuti u lijevo na susjedni kolni ulaz da je isparkirao automobil u tu prometnu traku odmah do poljskog puta.
9. Nadalje, iz zapisnika o očevidu PU osječko-baranjske, PP Našice od 23. kolovoza 2020. proizlazi da je očevid započet 10. kolovoza 2020. u 10,10 sati, odnosno ubrzo nakon prometne nesreće, a u zapisniku je konstatirano da se prometna nesreća dogodila u mjestu [adresa] koja ima podijeljeni kolnik isprekidanom središnjom uzdužnom bijelom crtom za promet vozila u oba smjera. Cesta je asfaltirana i ravna, a kolnik je zatečen čist i suh, time da je širina kolnika 6,60 m. Brzina kretanja u naselju je ograničena na 50 km/h, stanje prometa je zatečeno normalno, a vrijeme je bilo sunčano. Kao sudionici prometne nesreće navedeni su optuženik i oštećenik, dok na mjestu događaja nisu zatečeni očevici prometne nesreće. U zapisniku je konstatirano i da je s optuženikom obavljen razgovor na licu mjesta, a s oštećenikom u bolnici, s obzirom da je oštećenik prevezen vozilom hitne medicinske pomoći u Opću županijsku bolnicu Našice radi pružanja liječničke pomoći, zbog čega nije zatečen na mjestu događaja.
9.1. U zapisniku o očevidu navedeno je i da su optuženik i oštećenik alkotestirani te da je utvrđeno da nisu imali alkohola u organizmu, a ta okolnost proizlazi i iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu okrivljenika i oštećenika od 10. kolovoza 2020.
9.2. Zapisniku o očevidu je priložen i situacijski plan prometne nesreće na kojem je prikazano da se optuženik sa svojim osobnim automobilom kretao istočnom (desnom) prometnom trakom kolnika Ulice Franje Strapača iz smjera juga u smjeru sjevera, a oštećenik svojim motociklom iz smjera sjevera u smjeru juga, odnosno u suprotnom smjeru na istoj cesti. Za osobni automobil optuženika je prikazano da se nakon prometne nesreće nalazio na kolnom ulazu ispred kućnog broja 147, zanesen u lijevu stranu kolnog ulaza, a za motocikl oštećenika je prikazano da se nalazio odmah u blizini osobnog automobila optuženika u zapadnoj prometnoj traci. Na situacijskom plau prikazani su i tragovi plastike i stakla koji su otpali sa motocikla oštećenika i trag struganja po kolniku od tog motocikla.
9.3. Na fotografijama fotoelaborata očevida prometne nesreće PP Našice od 23. kolovoza 2020. prikazan je identičan položaj osobnog automobila optuženika i motocikla oštećenika nakon prometne nesreće kako je označeno i u situacijskom planu time da je na fotografijama vidljivo i da je cesta ravna, kolnik čist i suh, a vrijeme sunčano.
10. Iz medicinske dokumentacije na ime oštećenog ŠL (prijava Opće Županijske bolnice Našice od 10. kolovoza 2020., nalazi hitnog pregleda Centra za hitnu medicinu OŽB Našice od 10. kolovoza 2020., otpusno pismo Kirurgije OŽB Našice od 17. kolovoza 2020.) proizlazi da je oštećenik u prometnoj nesreći, odnosno pri padu s motora, zadobio prijelom XI. i XII. torakalnog kralješka i II. slabinskog kralješka, kao i nagnječenja lijevog koljena i lijeve ruke, te da se nalazio na bolničkom liječenju u OŽB Našice do 17. kolovoza 2020. kada je otpušten kući uz poštedu od fizičkog naprezanja, a preporučeno mu je nositi Jewett ortozu i hodati uz pomoć štaka.
11. Iz pisanog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka medicinske struke prof.dr.sc. Branka Dmitrovića, dr.med. od 18. rujna 2020. proizlazi da je oštećenik pregledan i liječen na Odjelu za kirurgiju OŽB Našice gdje su mu utvrđene ozljede kompresivnih prijeloma trupova XI. i XII. grudnog kralješka i II. slabinskog kralješka, nagnječina lijevog koljena i nagnječina s oguljotinama kože lijeve ruke, te da su navedene ozljede posljedica djelovanja mehaničke tupo-tvrde sile jačeg intenziteta, a posljedica su pada s motocikla na tvrdu podlogu (kolnik) i klizanja po istoj. Kompresivni prijelomi trupova XI. i XII. grudnog kralješka i II. slabinskog kralješka su posljedica pada s motocikla na stražnjicu i pojedinačno i u zbiru kvalificiraju se kao obična teška tjelesna ozljeda. Sve ostale zadobivene ozljede posljedica su pada s motocikla i klizanja po tvrdnoj podlozi (kolniku), a kvalificiraju se pojedinačno i u zbiru kao laka tjelesna ozljeda.
11.1. Ispitan na raspravi od 8. rujna 2021. vještak Branko Dmitrović je u cijelosti ostao kod iznesenog nalaza i mišljenja od 18. rujna 2020.
11.2. Budući da je sudsko medicinski vještak nalaz i mišljenje sačinio u skladu s pravilima struke i na temelju svog dugogodišnjeg iskustva u radu, te uzimajući u obzir da njegova utvrđenja o ozljedama koje je oštećenik zadobio u prometnoj nesreći, kao i njihovoj kvalifikaciji i mehanizmu nastanka, nisu bila dovedena u pitanje od strane stranaka, sudsko medicinsko vještačenje je u potpunosti prihvaćeno.
12. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka prometne struke Dražena Jeđuda, univ.spec.traff., iz TD Intelex d.o.o. za vještačenje i intelektualne usluge od 16. listopada 2021., a koji je ovaj vještak sačinio na temelju zapisnika o očevidu, situacijskog plana i fotodokumentacije očevida, proizlazi da je optuženik upravljao s osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]) i kretao se kolnikom Ulice F. Strapača iz smjera juga u smjeru sjevera. Dolaskom do ispred kućnog broja 147 vršio je radnju skretanja ulijevo prema kolnom prilazu tog kućnog broja, pri čemu je u stražnji desni bočni dio njegovog vozila udario prednjim dijelom motocikl bez reg. oznake kojim je upravljao oštećenik, a koji se kretao kolnikom Ulice F. Strapača iz smjera sjevera u smjeru juga i zadržavao je svoj smjer kretanja. Mjesto kontakta na kolniku nalazi se 13,1 m južno od PTM i 1,3 m ulijevo od osovine. U trenutku kontakta motocikl oštećenika se kretao brzinom oko 48 km/h, a osobni automobil optuženika bzinom oko 15 km/h. Na temelju materijalnih tragova nije moguće odrediti brzinu i način kretanja motocikla u fazi prilaza mjestu prometne nesreće, jer očevidom nisu pronađeni tragovi kotača motocikla sjeverno od mjesta kontakta, odnosno prije mjesta kontakta gledano u smjeru njegovog kretanja. Od početka skretanja do dolaska u sudarni položaj osobni automobil kojim je upravljao optuženik je prešao put duljine oko 6,5 m i kretao se u vremenu oko 1,56 s. Ukoliko je oštećenik kao vozač motocikla počeo reagirati i poduzimati radnju kočenja u trenutku započinjanja radnje skretanja optuženika, njegov motocikl se u fazi prilaza mjestu prometne nesreće kretao brzinom oko 68 km/h. S obzirom na konkretne vremenske i prometne uvjete postojala je objektivna mogućnost za pravovremeno međusobno uočavanje sudionika prometne nesreće. Zaključno je u ovom nalazu i mišljenju vještak naveo da je prije poduzimanja radnje skretanja optuženik pravilnom prometno-tehničkom provjerom mogao uočiti motocikl kojim je upravljao oštećenik, a koji se nalazio na udaljenosti ne većoj od oko 27,3 m, i da se mogao uvjeriti da radnju skretanja neće moći izvršiti na siguran način te da bi odustajanjem od radnje skretanja i propuštanjem motocikla kojim je upravljao oštećenik izbjegao prometnu nesreću.
12.1. Na raspravi održanoj 26. siječnja 2022. prometni vještak Dražen Jeđud izjavio je da u cijelosti ostaje kod naprijed iznesenog pisanog nalaza i mišljenja od 16. listopada 2021. Na upit branitelja optuženika dodao je da je skica mjesta događaja, a koja je prikazana na stranici 4. nalaza i mišljenja, preuzeta iz očevidne dokumentacije i importirana u računalni program PC Crash te da je na istu ucrtan sudarni položaj vozila. Od sudarnog do zaustavljenog položaja vozilo optuženika je prešlo određeni put što je vidljivo iz priložene skice. Na skici je vidljivo da je prilikom udara motocikla došlo do djelomičnog pomaka vozila optuženika u smjeru juga, odnosno u smjeru prethodnog kretanja vozila motocikla. Vještak je naveo da bi za očitovanje o točnom pomaku morao izvršiti kotiranje u računalnom programu PC Crash, dok imajući u vidu skicu na stranici 4. nalaza i mišljenja može reći da je taj pomak u smjeru juga bio oko 0,5 metara. Za navedeni pomak vozila optuženika izračunata je naletna brzina motocikla od oko 48 km/h. Motocikl je s vozačem imao određenu masu koja rezultira određenom količinom gibanja u trenutku sudara. Radi se o motociklu koji ima oko 200 do 250 kg. Na upit branitelja optuženika vještak je naveo da se ne može očitovati na hipotetsku mogućnost kolika bi brzina motocikla bila potrebna da se prilikom sudara ostavio pomak vozila optuženika u smjeru juga za 1 metar. Pomak vozila optuženika u smjeru juga je vidljiv na skici na stranici 4. nalaza i mišljenja. Na skici je sudarni položaj definiran temeljem materijalnih tragova. Navedeni pomak slijedi iz definiranog sudarnog položaja vozila i zaustavljenog položaja vozila optuženika, dok se u formi dopune pisanog nalaza i mišljenja može dostaviti skica sa kotiranim pomakom vozila optuženika u smjeru juga. Vještak je nadalje naveo da je prilikom izrade nalaza i mišljenja izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju, pa tako i fotoelaborat s oštećenjima na vozilima, te da se na temelju dostupne dokumentacije ne može očitovati o tehničkoj ispravnosti motocikla u trenutku prometne nesreće, no da se okolnost da motocikl nije bio registriran ne dovodi s prometno tehničkog stajališta u uzročnu vezu s nastankom prometne nesreće. Vještak je naveo i da je kod izrade nalaza i mišljenja uzeo u obzir i iskaz oštećenika s rasprave od 8. rujna 2021., dok su pravac i smjer vozila optuženika prije sudarnog kretanja preuzeti iz očevidne dokumentacije. S obzirom na konkretne vremenske i prometne uvjete, sudionici prometne nesreće mogli su se međusobno uočiti i s veće udaljenosti, odnosno s udaljenosti od više stotina metara.
13. Vještak se nadalje u iskazu na raspravi od 26. siječnja 2022., kao i u drugom iskazu na raspravi od 13. travnja 2022. i pisanoj dopuni nalaza i mišljenja od 30. lipnja 2022., očitovao o dinamici prometne nesreće za verziju kretanja automobila optuženika po zapadnoj, odnosno lijevoj kolničkoj traci gledano u smjeru njegovog kretanja, odnosno kolničkoj traci kojom se kretao i oštećenik u suprotnom smjeru, međutim kako je u ponovljenom suđenju optuženik u svojoj obrani otklonio da se kretao tom trakom, odnosno kako je više puta ponovio da se kretao desnom kolničkom trakom gledano u smjeru svog kretanja kako to proizlazi i iz očevidne dokumentacije, kao i iskaza oštećenika s rasprave od 1. srpnja 2022. i osnovnog nalaza i mišljenja prometnog vještaka od 16. listopada 2021., takvi daljnji iskazi prometnog vještaka, kao i dopuna prometnog vještačenja od 30. lipnja 2022., postali su nevažni zbog čega u ovoj presudi nisu reproducirani.
14. Na raspravi održanoj 1. srpnja 2022. prometni vještak Dražen Jeđud je naveo da je kontakt između vozila ostvaren na zapadnoj kolničkoj traci, odnosno desnoj kolničkoj traci gledano u smjeru kretanja motocikla oštećenika, te da je za izračun vremena skretanja vozila optuženika sa svoje desne kolničke trake prema kolnom prilazu kbr. 147 potrebno izraditi novu skicu mjesta događaja, odrediti put skretanja vozila optuženika od početka skretanja do dolaska u sudarni položaj, te obzirom na moguće ubrzavanje vozila i brzinu u mjestu sudara odrediti vrijeme skretanja vozila optuženika do dolaska u sudarni položaj.
14.1. Vještak je potom, a na prijedlog obrane koji je prihvaćen od strane suda, u formi dopune nalaza i mišljenja od 7. srpnja 2022. polazeći od okolnosti da je optuženik svojim vozilom započeo radnju skretanja u lijevo prema kolnom prilazu kbr. 147 sa (svoje) desne kolničke trake gledano u smjeru njegovog kretanja, a koja je u ponovljenom suđenju bila nesporna, izradio vremensko prostorno analizu i analizu mogućnosti za izbjegavanje prometne nesreće i to za obje varijante brzine kretanja motocikla oštećenika koje su spomenuli optuženik (150 km/h) i oštećenik (65 km/h) kao sudionici prometne nesreće. U toj dopuni nalaza i mišljenja vještak je naveo da je u ovakvom slučaju optuženik prvo izvršio radnju uključivanja u promet vožnjom unatrag s poljskog puta na svoju desnu kolničku traku, da je zaustavio automobil i nakon toga vršio radnju skretanja ulijevo prema kolnom prilazu kbr. 147. Za navedeni slučaj opasna situacija u prometu je nastala u trenutku kada je optuženik sa svoje desne kolničke trake započeo radnju skretanja ulijevo prema kolnom prilazu, a u tom slučaju je vrijeme skretanja bilo oko 3,1 s. Za slučaj kretanja motocikla oštećenika brzinom 65 km/h, u trenutku započinjanja radnje skretanja optuženika prednji dio motocikla je bio udaljen oko 54,2 m, a oštećenik je počeo reagirati i poduzimati radnju kočenja oko 1,4 s nakon što je optuženik započeo svoju radnju, a pravovremenim reagiranjem oštećenik bi uspio zaustaviti motocikl prije mjesta kontakta uz kontrolirano kočenje za sve brzine manje ili jednake 69 km/h. Za slučaj kretanja motocikla brzinom 150 km/h oštećenik bi počeo reagirati i poduzimati radnju kočenja oko 3,9 s prije nego što bi optuženik započeo radnju skretanja što bi bio atipičan način reagiranja vozača, te se takva situacija može ocijeniti kao tehnički manje vjerojatna.
15. U ponovljenom suđenju prometni vještak Dražen Jeđud je ponovno neposredno ispitan te je u svom iskazu naveo da u cijelosti ostaje kod naprijed iznesene dopune nalaza i mišljenja od 7. srpnja 2022. i izjavio da je s obzirom na provedenu analizu kretanja motocikla te vremena kočenja motocikla za prvu i drugu varijantu (brzine od 150 km/h i 65 km/h) mišljenja da je tehnički vjerojatnija i prihvatljivija varijanta po kojoj se motocikl u fazi kretanja kretao brzinom 65 km/h.
15.1. Na upit branitelja vještak je dodao da je sudarni položaj između automobila optuženika i motocikla oštećenika prikazan na slici 1. do 3., stranica 3. do 4. pisanog nalaza i mišljenja od 16. listopada 2021. Nadalje je naveo da je vozilo optuženika nakon udara nastavilo svoje kretanje do zaustavljenog položaja, a koji položaj je ucrtan na situacijskom planu i označen brojem 1. Položaj vozila optuženika u trenutku kontakta i u zaustavljenom položaju je prikazan na slici 2., stranica 3. pisanog nalaza i mišljenja od 16. listopada 2021. Nakon udara je došlo do zanošenja stražnjeg dijela vozila optuženika i do nastavka kretanja u smjeru njegovog prethodnog kretanja, odnosno u smjeru zapada. Isključuje mogućnost da se vozilo optuženika zaustavilo u mjestu kontakta. S obzirom da se vozilo u trenutku kontakta kretalo brzinom od oko 15 km/h i s obzirom da nije došlo do frontalnog sudara, vozilo optuženika se nakon udara nastavilo kretati u smjeru prethodnog kretanja. Kako je u pisanom nalazu i mišljenju već navedeno, motocikl oštećenika je prednjim frontalnim dijelom udario u stražnji desni bočni dio vozila optuženika. Na inzistiranje branitelja može reći da nije sporno da je motocikl udario u vozilo optuženika. U trenutku kontakta motocikl se nalazio oko 1,3 metra ulijevo do desnog ruba kolnika gledano u smjeru njegovog kretanja, odnosno nalazio se približno na središnjem dijelu svoje desne kolničke trake. S obzirom na ravni cestovni potez, sunčano vrijeme i dobru preglednost u široj zoni mjesta događaja, mišljenja je da bi prosječno trijezan i na vožnju koncentriran vozač na mjestu optuženika mogao uočiti motocikl s udaljenosti od više stotina metara. U trenutku događaja nisu postojali prometno tehnički uvjeti niti zapreke zbog kojih optuženik ne bi mogao pravovremeno uočiti motocikl oštećenika. U prometno tehničkom smislu vozač sigurno vrši radnju skretanja u lijevo ukoliko u fazi prilaza prije poduzimanja navedene radnje vrši pravilno prometnu tehničku provjeru, te uočavanjem drugih vozila i procjenom njihove brzine procjenjuje ima li dovoljno vremenske i prostorne mogućnosti izvršiti svoju radnju, a da ne poremeti prometni tok vozila koji se kreće iz suprotnog smjera. Kako je u pisanom nalazu i mišljenju već naveo, na temelju materijalnih tragova nije moguće odrediti brzinu i način kretanja motocikla oštećenika u fazi prilaza mjestu prometne nesreće. Tehnički se ne može isključiti mogućnost da se motocikl u fazi prilaza kretao konstantnom brzinom, ne može se isključiti mogućnost da se kretao brzinom većom od 48 km/h, a ne može se isključiti niti mogućnost da se kretao brzinom manjom od 48 km/h. Na temelju dokumentacije iz spisa nije moguće utvrditi okolnost je li motocikl u trenutku prometne nesreće bio u tehnički ispravnom stanju. Ukoliko se motocikl u fazi prilaza kretao brzinom 65 km/h, u tom slučaju bi oštećenik pravovremenim reagiranjem i poduzimanjem radnje kočenja uspio zaustaviti isti prije mjesta kontakta da se kretao u okviru dopuštene brzine. Intenzitet i prostorni raspored oštećenja na vozilima potvrđuju da se u trenutku kontakta motocikl kretao brzinom oko 48 km/h.
15.2. Izneseni nalazi i mišljenja prometnog vještaka, kao i njegovi iskazi, u cijelosti su prihvaćeni, budući da je prometni vještak proveo vještačenje kvalitetno, stručno i objektivno koristeći metode koje se i inače primjenjuju kod analiza prometnih nesreća uz uzimanje u obzir svih prostornih i vremenskih okolnosti događaja i tragova utvrđenih tijekom očevida.
16. Iz uvjerenja iz kaznene evidencije i potvrde iz prekršajne evidencije na ime optuženika od 19. prosinca 2024. proizlazi da je optuženik neosuđivan i nekažnjavan. 17. Nakon provedenog dokaznog postupka, ocjenjujući svaki dokaz posebno i sve zajedno, utvrđeno je da je optuženik počinio predmetno kazneno djelo, odnosno da je inkriminirane zgode kao vozač skretao u lijevo, a da prethodno nije propustio motocikl kojim je upravljao oštećenik iz suprotnog smjera i koji je zadržavao smjer svojeg kretanja, uslijed kojeg propusta optuženika je došlo do prometne nesreće u kojoj je oštećenik zadobio tešku tjelesnu ozljedu.
18. Naime, odredbom članka 57. stavak 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22., 133/23. i 145/24.), a koja je, naravno, bila na snazi i u vrijeme predmetne prometne nesreće, propisano je da je vozač vozila koji skreće u lijevo dužan propustiti vozilo koje, dolazeći iz suprotnog smjera, zadržava smjer svojeg kretanja ili skreće u desno, osim ako postavljenim prometnim znakom nije drugačije određeno.
19. Tijekom postupka nije bilo sporno da je 10. kolovoza 2020., oko 09,55 sati, u [adresa] došlo do prometne nesereće u kojoj su sudjelovali optuženik kao vozač osobnog vozila marke Seat njemačkih nacionalnih oznaka [registarska oznaka] i oštećenik kao vozač motocikla. Nije bilo sporno i da se optuženik u osobnom automobilu kretao kolnikom Ulice Franje Strapača iz smjera juga u smjeru sjevera, a oštećenik svojim motociklom iz smjera sjevera u smjeru juga u istoj ulici, odnosno u suprotnom smjeru, te da je optuženik dolaskom do kolnog prilaza obiteljske kuće broja 147 navedene ulice započeo s radnjom skretanja u lijevo prema kolnom prilazu tog kućnog broja dok je oštećenik zadržavao svoj smjer kretanja i da je potom došlo do kontakta stražnjeg desnog bočnog dijela osobnog vozila optuženika i prednjeg dijela motocikla oštećenika, odnosno do prometne nesreće. Nije bilo sporno i da je oštećenik tom prilikom pao s motocikla na kolnik i zadobio tjelesne ozljede u vidu nagnječine s oguljotinama kože lijeve ruke i nagnječine lijevog koljena, kao i kompresivne prijelome trupova XI. i XII. grudnog kralješka i II. slabinskog kralješka i da su ove ozljede prijeloma grudnih kralješka i slabinskog kralješka koje je zadobio oštećenik teške naravi.
19.1. Za razliku od njegove obrane u prethodnom suđenju optuženik u ponovljenom suđenju nije osporavao i da se prije prometne nesreće, odnosno prije skretanja ulijevo, kretao svojim automobilom istočnom, odnosno desnom kolničkom trakom Ulice Franje Strapača gledano u smjeru njegovog kretanja s koje je vršio radnju skretanja u lijevo, a da se oštećenik motociklom kretao u suprotnom smjeru u drugoj kolničkoj traci.
19.2. Sve ove nesporne okolnosti, osim iz ove obrane optuženika koju je iznio u ponovljenom suđenju, proizlaze i iz iskaza oštećenika s rasprave od 1. srpnja 2022., zapisnika o očevidu s priloženim fotoelaboratom i situacijskim planom prometne nesreće (točke 9. do 9.3.), nalaza i mišljenja sudsko medicinskog vještaka (točka 11.) te nalaza i mišljenja prometnog vještaka od 16. listopada 2021. (točka 12.), a koji je dopunjen nalazom i mišljenjem od 7. srpnja 2022. (točka 14.1.).
20. Prometni vještak je u pisanom nalazu i mišljenju od 16. listopada 2021., kao i u iskazu od 26. siječnja 2022., naveo da je sudarni položaj definiran temeljem materijalnih tragova te da je iz definiranog sudarnog položaja i zaustavljenog položaja vozila optuženika utvrđen pomak vozila optuženika u smjeru juga za oko 0,5 metara, a da je za navedeni pomak vozila optuženika izračunata naletna brzina motocikla od oko 48 km/h. Vještak je naveo i da na temelju materijalnih tragova nije bilo moguće odrediti brzinu i način kretanja motocikla u fazi prilaza mjestu prometne nesreće.
20.1. Optuženik je u svojoj obrani naveo da je prije skretanja u lijevo propustio sva vozila koja su mu dolazila iz suprotnog smjera i da motocikl oštećenika nije vidio na cesti zbog čega zaključuje da se oštećenik kretao motociklom velikom brzinom, odnosno brzinom koja sigurno nije bila manja od 150 km/h. Ovaj svoj zaključak optuženik je potkrijepio i tvrdnjom da se prilikom udara motocikla njegovo vozilo pomaklo u smjeru juga za 90 cm, odnosno 0,9 metara, a ne 0,5 metara koliko je izračunao prometni vještak, kao i tvrdnjom da se njegov automobil prestao kretati kada ga je oštećenik udario motociklom.
20.2. Oštećenik je, s druge strane, tvrdio da se kretao brzinom 60 do 70 km/h.
20.3. S obzirom da na temelju materijalnih tragova nije bilo moguće utvrditi brzinu kretanja motocikla oštećenika u fazi prilaza mjestu prometne nesreće, a optuženik i oštećenik su o tome različito iskazivali, prometni vještak je u dopuni nalaza i mišljenja od 7. srpnja 2022. izradio vremensko prostorno analizu i analizu mogućnosti za izbjegavanje prometne nesreće za obje varijante brzine kretanja motocikla oštećenika koje su spomenuli optuženik (150 km/h) i oštećenik (oko 65 km/h) kao sudionici prometne nesreće. U toj dopuni nalaza i mišljenja vještak je naveo da je za slučaj kretanja motocikla oštećenika brzinom 65 km/h u trenutku započinjanja radnje skretanja optuženika prednji dio motocikla bio udaljen oko 54,2 m, a oštećenik je počeo reagirati i poduzimati radnju kočenja oko 1,4 s nakon što je optuženik započeo svoju radnju, te da bi pravovremenim reagiranjem oštećenik uspio zaustaviti motocikl prije mjesta kontakta uz kontrolirano kočenje za sve brzine manje ili jednake 69 km/h. Za slučaj kretanja motocikla brzinom 150 km/h vještak je naveo da bi oštećenik u takvoj situaciji počeo reagirati i poduzimati radnju kočenja oko 3,9 s prije nego što bi optuženik započeo radnju skretanja, a što bi bio atipičan način reagiranja vozača, zbog čega se takva situacija može ocijeniti kao tehnički manje vjerojatna.
20.4. Vještak je u svom iskazu od 7. listopada 2024. u ponovljenom suđenju ostao kod ovih svojih zaključaka, odnosno izjavio je da je s obzirom na provedenu analizu kretanja motocikla te vremena kočenja motocikla za prvu i drugu varijantu (brzine od 150 km/h i 65 km/h) mišljenja da je tehnički vjerojatnija i prihvatljivija varijanta po kojoj se motocikl u fazi kretanja kretao brzinom 65 km/h. Ponovio je i da je s obzirom na ravni cestovni potez, sunčano vrijeme i dobru preglednost u široj zoni mjesta događaja mišljenja da bi prosječno trijezan i na vožnju koncentriran vozač na mjestu optuženika mogao uočiti motocikl s udaljenosti od više stotina metara te da u trenutku događaja nisu postojali prometno tehnički uvjeti niti zapreke zbog kojih optuženik ne bi mogao pravovremeno uočiti motocikl oštećenika.
21. Budući da je prometni vještak mišljenja da je tehnički vjerojatnija i prihvatljivija varijanta po kojoj se motocikl u fazi prilaza mjestu prometne nesreće kretao brzinom od 65 km/h, odnosno u okviru brzine motocikla koju je naveo oštećenik u svom iskazu, jer bi za brzinu motocikla od oko 150 km/h koju je naveo optuženik oštećenik morao početi kočiti 3,9 s prije nego što bi optuženik započeo radnju skretanja, a što bi i po ocjeni suda bilo nerealno, odnosno, kako je vještak naveo, atipičan način reagiranja vozača u fazi prilaza, jer oštećenik ne bi imao razlog da reagira kočenjem prije nastanka opasne situacije u prometu, a koja je u konkretnom slučaju po mišljenju prometnog vještaka nastala u trenutku kada je optuženik započeo radnju skretanja u lijevo (točka 14.1.), sud drži da se oštećeniku može vjerovati kada tvrdi da se njegov motocikl kretao brzinom od oko 60 do 70 km/h, tim više što je oštećenik naveo i da nije stigao kočiti te da prema očevidnoj dokumentaciji nije ni bilo tragova kočenja njegovog motocikla, jer te okolnosti govore u prilog zaključku da oštećenik nije bitno usporavao do utvrđene naletne brzine od 48 km/h, a samim time i da nije vozio brzinom znatno većom od dopuštene kako to prikazuje optuženik.
22. Navodi optuženika da se prilikom udara motocikla njegovo vozilo pomaklo u smjeru juga za 0,9 metara, a ne 0,5 metara koliko je izračunao prometni vještak, i da se njegov automobil prestao kretati kada ga je oštećenik udario motociklom, a kojima je podupirao svoju tvrdnju da se oštećenik kretao velikom brzinom od najmanje 150 km/h, odnosno 180 km/h kako je naveo u ponovljenom suđenju, nemaju uporišta u izvedenim dokazima, odnosno očevidnoj dokumentaciji i nalazima i mišljenjima prometnog vještaka, budući da je prometni vještak naveo da je pomak automobila optuženika u smjeru juga za 0,5 m izračunao iz definiranog sudarnog i zaustavljenog položaja automobila optuženika koji proizlaze iz materijalnih tragova te je izričito isključio mogućnost da se vozilo optuženika zaustavilo u mjestu kontakta, odnosno vještak je naveo, a suprotno tvrdnjama optuženika, da se vozilo optuženika nakon udara nastavilo kretati u smjeru prethodnog kretanja, budući da se kretalo brzinom od oko 15 km/h, a nije došlo do frontalnog sudara.
22.1. Imajući u vidu navedeno te da se prometni vještak očitovao o svim odlučnim okolnostima i da je svoje mišljenje o vjerojatnijoj i prihvatljivijoj brzini kretanja motocikla oštećenika u fazi prilaza valjano argumentirao i logično objasnio sud je na temelju članka 421. stavak 1. točka 4. ZKP/08. odbio kao odugovlačeći dokazni prijedlog obrane za provođenjem kombiniranog sudsko medicinskog i prometnog vještačenja.
23. S obzirom da je u prihvaćenoj situaciji kretanja motocikla u fazi prilaza mjestu prometne nesreće brzinom od 65 km/h, odnosno u okviru brzine motocikla koju je naveo oštećenik u svom iskazu, prednji dio motocikla u trenutku započinjanja radnje skretanja optuženika bio udaljen oko 54,2 m te imajući u vidu da je predmetne zgode po mišljenju vještaka s obzirom na konkretne vremenske i prometne uvjete postojala objektivna mogućnost za pravovremeno međusobno uočavanje sudionika prometne nesreće i s udaljenosti od više stotina metara, koju je okolnost, uostalom, potvrdio i optuženik kada je naveo da je s obzirom na vremenske uvjete i preglednost ceste mogao vidjeti i na većoj udaljenosti automobile koji se kreću, za sud nema dvojbe da optuženik nije imao zapreke za pravovremeno uočavanje oštećenika na motociklu što znači da je on uz dužnu pažnju mogao vidjeti i trebao propustiti motocikl kojim je upravljao oštećenik, a koji je zadržavao svoj smjer kretanja. S obzirom da optuženik to nije učinio, već je skrenuo u lijevo bez čekanja da motocikl kojeg je mogao vidjeti prođe, nema dvojbe da je takvim postupanjem prekršio odredbu članka 57. stavak 2.
Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
24. Sud drži da bi u situaciji da se oštećenik kretao motociklom i brzinama većim od 65 km/h kaznenopravna odgovornost optuženika i dalje postojala, budući da je optuženik s obzirom na dobru preglednost ceste i povoljne vremenske uvjete mogao vidjeti vozila koja mu dolaze iz suprotnog smjera i na udaljenosti od više stotina metara, a kao vozač je prilikom skretanja dužan procijeniti njihovu brzinu i propustiti vozila iz suprotnog smjera pa i u situaciji ako se vozilo iz suprotnog smjera kreće nedopuštenom brzinom. Ovakvog je stajališta i prometni vještak koji je u svom iskazu na ročištu održanom 7. listopada 2024. naveo da u prometno tehničkom smislu vozač sigurno vrši radnju skretanja u lijevo ukoliko u fazi prilaza prije poduzimanja navedene radnje pravilno vrši prometno tehničku provjeru te uočavanjem drugih vozila i procjenom njihove brzine procjenjuje ima li dovoljno vremenske i prostorne mogućnosti izvršiti svoju radnju, a da ne poremeti prometni tok vozila koji se kreće iz suprotnog smjera.
25. Iz svih iznesenih razloga sud drži dokazanim da je optuženik 10. kolovoza 2020. u [adresa], oko 09,55 sati, upravljajući osobnim vozilom marke Seat njemačkih nacionalnih oznaka [registarska oznaka] istočnom prometnom trakom kolnika Ulice Franje Strapača iz smjera juga u smjeru sjevera, dolaskom do kolnog prilaza obiteljske kuće broja 147 navedene ulice započeo s radnjom skretanja u lijevo, a da prethodno nije propustio motocikl kojim je navedenom ulicom upravljao oštećeni ŠL iz smjera sjevera u smjeru juga, uslijed čega je stražnjim desnim bočnim dijelom svog osobnog vozila udario u prednji dio motocikla oštećenika, kojom prilikom je oštećenik od pada na kolnik osim lakih tjelesnih ozljeda u vidu nagnječine s oguljotinama kože lijeve ruke i nagnječine lijevog koljena zadobio još i kompresivne prijelome trupova XI. i XII. grudnog kralješka i II. slabinskog kralješka, a koje ozljede su teške naravi.
26. Opisano ponašanje optuženika u potpunosti odgovara kaznenom djelu izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavak 2. u vezi stavka 1. KZ/11., jer je optuženik ugrozio sigurnost prometa iz svjesnog nehaja, odnosno bio je svjestan da mora obratiti pažnju na vozila koja dolaze iz suprotnog smjera i prije skretanja u lijevo ih propustiti što očito nije učinio lakomisleno smatrajući da tako neće ugroziti sigurnost prometa, uslijed koje povrede dužne pažnje prije skretanja nije propustio motocikl kojim je upravljao oštećenik, a kojeg je po svim vremenskim i prometnim okolnostima mogao uočiti da je pažljivo promotrio cestu prije skretanja, te je zbog takvog propusta uzrokovao prometnu nesreću u kojoj je oštećenik zadobio tešku tjelesnu ozljedu.
26.1. S obzirom na navedeno, te da nisu utvrđene okolnosti koje bi dovodile u sumnju ubrojivost optuženika u vrijeme počinjenja predmetnog kaznenog djela, u ponašanju optuženika ostvarena su sva objektivna i subjekivna obilježja kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavak 2. u vezi stavka 1. KZ/11. za koje ga je ovaj sud i oglasio krivim.
27. Ovoj prometnoj nesreći doprinio je i oštećenik, budući da je prema podacima iz očevidne dokumentacije na mjestu događaja brzina bila ograničena na 50 km/h, a kako je on naveo da se kretao većom brzinom, odnosno brzinom od oko 60 do 70 km/h, što je i po mišljenju prometnog vještaka vjerojatna okvirna brzina kretanja njegovog motocikla u fazi prilaza, on bi po mišljenju prometnog vještaka pravovremenim reagiranjem i poduzimanjem radnje kočenja uspio zaustaviti motocikl prije mjesta kontakta da se kretao u okviru dopuštene brzine.
28. Prilikom odmjeravanja kazne sud je optuženiku, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, cijenio kao olakotne okolnosti da je ranije neosuđivan i nekažnjavan te doprinos oštećenika nastanku prometne nesreće, jer se oštećenik nije kretao motociklom dopuštenom brzinom u kojoj bi situaciji kočenjem mogao izbjeći prometnu nesreću. Otegotnih okolnosti nije bilo.
29. Stoga je optuženik za kazneno djelo izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavak 2. u vezi stavka 1. KZ/11. osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci, time da mu je na temelju članka 56. stavak 2. i 3. KZ/11. izrečena uvjetna osuda tako što se kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci neće izvršiti, ako optuženik u vremenu provjeravanja od 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo.
30. Sud smatra da će se ovakvom sankcijom ostvariti svrha kažnjavanja, odnosno izraziti primjerena društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, jer je optuženik ranije neosuđivan i nekažnjavan, zbog čega se može zaključiti da će i samo upozorenje izvršenjem kazne zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci kroz vrijeme provjeravanja od 2 (dvije) godine utjecati na njega da shvati štetnost svog ponašanja, odnosno da ubuduće kao vozač vodi računa o sigurnosti sudionika u prometu. Također, sud smatra da će ova kazna utjecati i na društvo u cjelini u pravcu postizanja svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.
31. Na temelju članka 148. stavak 1. ZKP/08. u vezi s člankom 145. stavak 2. točka 1. i 6. ZKP/08. naloženo je optuženiku da podmiri troškove kaznenog postupka i to trošak izrade fotoelaborata i skice prometne nesreće u iznosu od 42,47 EUR koji proizlazi iz popisa troškova postupka PP Našice od 23. kolovoza 2020., zatim trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 169,88 EUR (računi vještaka prof. dr. sc. Branka Dmitrovića, dr. med. od 18. rujna 2020. u iznosu od 1.120,00 kn i od 8. rujna 2021. u iznosu od 160,00 kn), trošak prometnog vještačenja u iznosu od 1.067,00 EUR (računi TD Intelex d.o.o. od 16. listopada 2021. u iznosu od 2.500,00 kn, 26. siječnja 2022. u iznosu od 720,00 kn, 13. travnja 2022. u iznosu od 720,00 kn, 1. srpnja 2022. u iznosu od 1.920,00 kn, 7. srpnja 2022. u iznosu od 1.200,00 kn i 7. listopada 2024. u iznosu od 130,00 EUR) i trošak paušalne svote u iznosu od 150,00 EUR, a koji je po ocjeni suda primjeren s obzirom na složenost i trajanje postupka, sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.
31.1. Sud smatra da je optuženik u mogućnosti platiti navedene troškove kaznenog postupka, jer je zaposlen u Njemačkoj gdje ostvaruje značajna novčana primanja (po vlastitom kazivanju oko 2.000,00 eura), a nema osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, pa stoga plaćanjem troškova kaznenog postupka očito neće biti dovedena u pitanje njegova egzistencija.
32. Slijedom navedenog, presuđeno je kao u izreci.
Osijek, 24. prosinca 2024.
Sutkinja
Ivana Špigel
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
Dostaviti:
1. ODO u Osijeku, na broj KO-DO-1887/2020.
2. Optuženi ML
3. Branitelj optuženika, odvjetnik Tomislav Valičević iz Zagreba
4. Oštećeni ŠL