1

 

Poslovni broj: 17 Gž Ovr-2015/2023-2

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

Poslovni broj: 17 Gž Ovr-2015/2023-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

 

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu Robertu Jamboru kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja M. Š.1 iz A., OIB: …, zastupanog po punomoćniku B. M., odvjetniku u Z., protiv I. protivnika osiguranja S. Š. iz Z., OIB: … i II. protivnice osiguranja M. Š.2 iz Z., OIB …, zastupana po punomoćnicima D. B. i V. B., odvjetnicima u Zajedničkom odvjetničkom uredu D. B. - V. B., K., radi određivanja privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini, poslovni broj Ovr-832/2022-11 od 31. srpnja 2023., dana 3. siječnja 2024.

 

 

r i j e š i o   j e

 

 

I. Uvažava se žalba predlagatelja osiguranja, ukida se rješenje Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini, poslovni broj Ovr-832/2022-11 od 31. srpnja 2023. godine, te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

 

II. Ostavlja se o troškovima žalbenog postupka odlučiti u konačnoj odluci.

 

 

Obrazloženje

 

 

1.     Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanjem privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine kčbr. 713/15 kuća i dvorište od 491 m2 upisane u zk. ul. 1003 k.o. B. (točka I. izreke). Predlagatelju osiguranja je naloženo i da II. protivnici osiguranja nadoknadi troškove postupka u iznosu od 2.488,96 eura / 18.753,07 kuna (točka II. izreke).

 

2.     Protiv rješenja žalbu je podnio predlagatelj osiguranja iz svih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. u svezi s čl. 381. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 - dalje: ZPP) u svezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 - dalje: OZ), te predlaže pobijano rješenje preinačiti i prijedlog za osiguranje prihvatiti, odnosno podredno, isto ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

 

3.     II. protivnica osiguranja je podnijela odgovor na žalbu u kojem predlaže da se žalba predlagatelja osiguranja odbije.

 

4.     Žalba je osnovana.

 

5.     Ispitujući pobijano rješenje u granicama u kojima se ista pobija žalbom, pazeći pritom po službenoj dužnosti na bitne povrede parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, ovaj sud je utvrdio da je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP budući prvostupanjsko rješenje ima nedostataka zbog kojih se isto ne može ispitati obzirom da u istom nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama.

 

6.     Iz obrazloženja suda prvog stupnja (točka 26. obrazloženja) proizlazi da je sud prvog stupnja odbio prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanjem privremene mjere iz razloga što predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnom postojanje svoje tražbine. Takvo svoje utvrđenje sud prvog stupnja obrazlaže činjenicom da je predmetu koji se pred prvostupanjskim sudom vodi pod posl. brojem P-921/2022 osim I. protivnice osiguranja M. Š.2 kao tuženik tužen i II. protivnik osiguranja S. Š.. Također, sud prvog stupnja u tom dijelu pobijanog rješenja navodi da bi se usvajanjem privremene mjere riješio sporni odnos između stranaka na način da bi sud utvrdio iznos i obvezu protivnice osiguranja M. Š.2, pa sud prvog stupnja postavlja pitanje zašto su u parničnom postupku tužene dvije osobe tj protivnica osiguranja M. Š.2 i S. Š..

 

7.     Iz takvog obrazloženja suda prvog stupnja može se zaključiti da sud prvog stupnja smatra da je prijedloga za osiguranje podnijet samo u odnosu na II. protivnicu osiguranja M. Š.2. Međutim, iz prijedloga za osiguranje (str. 6-9 spisa) proizlazi da je isti podnijet i u odnosu na I. protivnika osiguranja S. Š. i u odnosu na II. protivnicu osiguranja M. Š.2 koje sud prvog stupnja i navodi kao stranke u uvodu pobijanog rješenja, a u odnosu na koje je predlagatelj i podnio tužbu, pa su nejasni i nerazumljivi razlozi suda prvog stupnja u kojima ukazuje da je tužitelj tužbu podnio i protiv S. Š..

 

8.     Pogrešni su i stavovi suda prvog stupnja da bi se eventualnim prihvaćanjem prijedloga za određivanjem privremene mjere, konačno riješio spor između stranaka jer bi se utvrdio iznos obveze samo II. protivnice osiguranja M. Š.2. Naime, sukladno odredbi 344. st. 1. OZ jedna od pretpostavki za određivanje privremene mjere je da predlagatelj osiguranja čini vjerojatnim postojanje tražbine. To znači da je predlagatelj osiguranja u postupku dužan učiniti vjerojatnim postojane svoje tražbine i njezinu visinu. Određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine u postupku osiguranja ne znači da je konačno utvrđena tražbina predlagatelja osiguranja, već znači da je predlagatelj osiguranja u postupku osiguranja svoju tražbinu radi koje je određeno osiguranja učinio vjerojatnom. Okolnost što je u postupku osiguranja određena privremena mjera ne sprječava da sud u parničnom postupku odlučujući o tužbenom zahtjevu u kojem je predmet spora tražbina čije se osiguranje traži utvrdi da je tražbina veća ili manja od iznosa radi kojeg je određeno osiguranja u postupku koji se vodio radi određivanja privremene mjere ili da u potpunosti odbije tužbeni zahtjev. Stoga je ukazivanje suda prvog stupnja da bi se određivanjem privremeno mjere riješio sporni odnos između strankama nepravilno i protivno samoj prirodi postupka osiguranja kao postupka kojim se osigurava (a ne konačno utvrđuje) vjerovnikova tražbina. Uostalom, kada bi se prihvatio takav pogrešni pravni stav sud prvog stupnja da se određivanjem privremene mjere konačno rješava sporni odnos i utvrđuje visina tražbine, privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine se uopće u nijednom slučaju ne bi niti mogla odrediti.

 

9.     U tom smislu potrebno je i navesti da u predlagatelj osiguranja u prijedlogu za osiguranje jasno naveo (točka I. prijedloga) da smatra da ima tražbinu, i to solidarnu, prema protivnicima osiguranja, te je u svrhu dokazivanja u razini stupnja vjerojatnosti predložio izvođenje dokaza (tužba, prilozi uz tužbu i dokazi koji su predloženi uz tužbu). Sud prvog stupnja, iako je neke od tih dokaza koji su predloženi od strane predlagatelja osiguranja u pobijanom rješenju i reproducirao, iste nije ocijenio odnosno pobijano rješenje ne sadrži bilo kakve razloge zbog kojih sud prvog stupnja smatra da predlagatelj osiguranja predloženim dokazima nije učinio vjerojatnim postojanje i visinu svoje tražbine. Stoga je u tom dijelu počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koju osnovano u žalbi ističe predlagatelj osiguranja.

 

10. Iz obrazloženja pobijanog rješenja (točka 27. obrazloženja) proizlazi i da sud prvog stupnja smatra da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnom opasnost da će bez određivanja privremene mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine. Međutim, predlagatelj osiguranja je u prijedlogu za osiguranje (točka V. prijedloga) naveo da protivnica osiguranja M. Š.2 ima namjeru prodati spornu nekretninu, te je radi dokazivanja predmetne činjenične tvrdnje također predložio dokaze. Također, u tom dijelu prijedloga predlagatelj osiguranja iznio je i svoj pravni stav da eventualnim određivanjem privremene mjere protivnica osiguranja neće pretrpjeti bilo kakvu štetu ili da će ista biti neznatna iz čega proizlazi da predlagatelj osigurana smatra da, sukladno čl. 344. st. 2. OZ, opasnost kao pretpostavku za određivanje privremene mjere ne bi trebao dokazivati. Međutim, niti o tim činjeničnim tvrdnjama i pravnim shvaćanjima predlagatelja osiguranja pobijano rješenje nema bilo kakvih razloga, tako da i u to dijelu isto ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama čime je i u tom dijelu počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz č. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

 

11. Nadalje, iz dijela obrazloženja pobijanog rješenja suda prvog stupnja (točka 28 i 29. obrazloženja) može se zaključiti, iako to sud prvog stupnja jasno i nedvojbeno ne navodi, da sud prvog stupnja smatra da se predložena privremena mjera ne može odrediti jer je na nekretnini koja je predmet osiguranja zabilježena ovrha zbog koje se ne može dopustiti upis zabilježbe privremene mjere. Međutim, i to pravno shvaćanje suda prvog stupnja je pogrešno. Naime, odredbom čl. 84. st. 3. OZ propisano je da nakon zabilježbe ovrhe nije dopušten upis promjene prava vlasništva niti kojeg drugoga stvarnog prava utemeljen na raspoložbi ovršenika, bez obzira na to kad je ta raspoložba poduzeta.

 

12. Dakle, sukladno čl. 84. st.3. OZ nakon zabilježbe ovrhe nisu dopuštene samo promjene prava vlasništva i drugih stvarnih prava koje se temelje na dobrovoljnoj raspoložbi ovršenika. Određivanje privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine ne predstavlja dobrovoljnu raspoložbu ovršenika jer se zabilježba koja se upisuje u zemljišnu knjigu upisuje na temelju odluke suda (rješenja o privremenoj mjeri), a ne na osnovu neke dobrovoljne raspoložbe ovršenika (ugovora i sl.). Osim toga, zabilježbom privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine uopće se ne vrši promjena prava vlasništva ili nekog drugog stvarnog prava, već se osigurava tražbina vjerovnika, pa se i zbog tog razloga na predmetnu zabilježbu ne odnosi odredba čl. 84. st. 3. OZ kako to pogrešno smatra prvostupanjski sud. Dakle, okolnost što je na nekretnini koja je predmet osiguranja upisana zabilježba ovrhe ne predstavlja, samo za sebe, razlog zbog kojeg se na toj istoj nekretnini ne bi mogla odrediti, i u zemljišnoj knjizi zabilježiti, privremena mjera zabrana otuđenja i opterećenja, naravno ako su ispunjene i druge pretpostavke za određivanje iste.

 

13. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP u svezi s čl. 21. st. 1. OZ, uvažiti žalbu predlagatelja osiguranja, pobijano rješenje ukinuti, te predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

 

14. Odluka o troškovima žalbenog postupka ostavljena je za konačnu odluku, sukladno odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

 

15. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će otkloniti bitne povrede odredaba postupka na koje mu je ovaj sud ukazao ovim rješenjem, te će ponovno ocijeniti sve dokaze koje je odlučio izvesti. Dokaze koje je odlučio izvesti ocijeniti će u smislu odredbe čl. 8. ZPP, te će na temelju istih će utvrditi da li su ispunjene pretpostavke za određivanjem privremene mjere pri čemu će svoju odluku obrazložiti jasnim, razumljivim i logičnim razlozima.

 

16. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

 

 

U Zagrebu, 3. siječnja 2024.

 

 

                        Sudac:

                Robert Jambor, v.r.