REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Avenija Dubrovnik 6, Zagreb

Poslovni broj: Us I-57/2021-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji Vanji Crnković te zapisničarki Ankici Zorić, u upravnom sporu tužitelja ŠE, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv tuženog Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, OIB: 95131524528, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, radi priznavanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida, 24. prosinca 2024.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske KLASA: UP/II-562-02/20-01/650, URBROJ: 522-4/1-1- 1-20-4 od 13. studenog 2020. te za vraćanje na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Rješenjem Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske KLASA: UP/II- 562-02/20-01/650, URBROJ: 522-4/1-1-1-20-4 od 13. studenog 2020. odbijena je žalba tužitelja protiv rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za branitelje KLASA: UP/I-564-01/18-031/1004, URBROJ: 251-24-02/1-20-25 od 17. travnja 2020. kojim je odbijen njegov zahtjev za priznavanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata na temelju bolesti – moždanog udara.

2. Tužitelj u tužbi i tijekom spora u bitnome navodi da je u Kliničkoj bolnici Sveti Duh, Zagreb, obavio sve preglede na koje su ga poslali i da je temeljem pregleda i nalaza ta bolnica izvršila stručnu procjenu za bolest moždani udar te dala mišljenje da postoji izravna uzročno-posljedična veza pojave bolesti ili pogoršanja bolesti, kao posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Smatra da tuženik nije uzeo u obzir stručno mišljenje Kliničke bolnice Sveti Duh. Iznosi da se ne slaže sa očitovanjem sudskog vještaka te ističe da do Domovinskog rata nikada nije imao nikakvih zdravstvenih problema i da su svi njegovi zdravstveni problemi nastali za vrijeme obrane suvereniteta Republike Hrvatske (ranjavanje) i nakon rata (2010. moždani udar i druge bolesti) što dovodi u izravnu uzročno-posljedičnu vezu sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu. Predlaže da se, budući da je u upravnom postupku nepravilno izveden zaključak iz utvrđenog činjeničnog stanja, poništi rješenje tuženika i predmet vrati na ponovni postupak.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom spora u bitnome navodi da osporava osnovanost tužbenog zahtjeva budući da je u zapisniku o vještačenju, predsjednik vijeća dao cjelovito obrazloženje u pogledu odlučnih medicinskih činjenica potrebnih za donošenje odluke, a koje je on prihvatio jer je utemeljeno na medicinskim nalazima tužitelja. Ističe da tužitelj u tužbi ničim konkretnim nije osporio zaključke vještaka niti se pozvao na bilo kakve dokaze koji bi doveli u dvojbu medicinska utvrđenja od strane istih. Dodaje da se nije pozvao niti na neki od medicinskih nalaza koji bi govorio suprotno od onoga što su utvrdila nadležna vijeća viših vještaka. Smatra da iz navedenih razloga te jer su nalazi i mišljenja stručnih tijela prihvatljivo obrazloženi i utemeljeni na medicinskoj dokumentaciji tužitelja, kao i na njegovom neposrednom pregledu, tužbeni navodi nisu od utjecaja na drugačije rješavanje ove upravne stvari. Slijedom navedenog predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

4. Tijekom spora izvršen je uvid u spis i u spis tuženika te je izvedeno medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku mr. sc. dr. Maji Novak Roje, spec. neurologu. Nadalje, održano je ročište na kojem je saslušan navedeni stalni sudski vještak.

5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. Nesporno je da je tužitelj 29. lipnja 2018. podnio zahtjev za priznavanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata po osnovi oštećenja organizma zbog bolesti, moždanog udara, kao neposredne posljedice sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

7. Sporno je, je li u upravnom postupku pravilno odbijen taj njegov zahtjev. 8. Člankom 179. f) Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ("Narodne novine" broj: 121/17.) propisano je da se status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata ostvaruje na temelju bolesti, a da je bolest, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, s time da se utvrđuje u upravnom postupku na temelju urednog zahtjeva hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata nakon nalaza i mišljenja tijela vještačenja iz članka 181. stavka 1. toga Zakona.

9. Iz nalaza i mišljenja Vijeća viših vještaka o postojanju rane, ozljede, bolesti, postotka oštećenja, potrebi njege i pomoći druge osobe, o razvrstavanju u stupanj oštećenja i stupanj ortopedskog dodatka hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom od 7. listopada 2020. proizlazi da je tužitelj sudionik obrane suvereniteta Republike Hrvatske u periodu od 1. rujna 1990. do 7. listopada 1991., ukupno 13 mjeseci i 7 dana, kao pripadnik Dragovoljačke oružane skupine Trešnjevka, Zagreb, koja je djelovala prvenstveno na području općine Trešnjevka u Zagrebu. DLP-a od 21. rujna 1995. osnovom traume od 14. rujna 1991. (stanje nakon prostrijela desnog stopala sa prijelomom distalne falange hallucis dex multif. uz oštećenje mekih tkiva) T 309, analogno T 87. Opisano je da zahtjev za priznavanje novog oštećenja organizma za stjecanje statusa HRVI podnosi osnovom bolesti, moždanog udara. Izneseno je da je stručna procjena 6. lipnja 2019. u KB Sveti Duh, Zagreb, intracerebralno krvarenje uslijed čega je liječen u periodu od 31. listopada do 17. studenog 2010. dovela u izravnu uzročno-posljedičnu vezu sa sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Nastavljeno je da je Vijeće vještaka u prvostupanjskom postupku utvrdilo oštećenje organizma u visini od 40% stalno od 21. rujna 1995., a da moždani udar ne dovodi u izravnu vezu sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu. Navedeno je da Vijeće viših vještaka u postupku revizije utvrđuje da oštećenje organizma ostaje nastavno 40% stalno od 21. rujna 1995. Objašnjeno je da je iz medicinske dokumentacije vidljivo kako je tužitelj zbrinut u KBC Milosrdnice, Kliniku za neurologiju od 31. listopada 2010. do 17. studenog 2010. zbog intracerbralnog krvarenja prikazanim CT mozga lijevo u području talamusa sa prodorom u ventrikularni sustav. Dodano je da se posljedično razvija desnostrana hemipareza uz smetnje govora, a da nalaz ukazuje na tipični hipertenzivni hematom s rizičnim čimbenicima neregulirane arterijske hipertenzije i konzumacije alkohola. Izneseno je da se potom provodi stacionarna rehabilitacija u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice, gdje dolazi do poboljšanja neurološkog deficita. Istaknuto je da od navedenih čimbenika rizika kod tužitelja je prisutna povećana masnoća u krvi. Nastavljeno je da tijekom 2015. boravi u OB Zabok od 1. prosinca 2015. do 3. prosinca 2015. zbog cerebrovaskularne bolesti, uz dislipidemiju, hipertoniju, kao kroničnu cerebrovaskularnu bolest. Zaključeno je da su, postupajući po žalbi, pregledom tužitelja i medicinske dokumentacije i cijeneći njegov ratni put, nalaz i mišljenje stručne procjene te nalaz i mišljenje Vijeća vještaka u prethodnim vještačenjima, mišljenja kako je hipertenzivno intracerebralno krvarenje, s rizičnim čimbenicima neregulirane arterijske hipertenzije i dislipidemije te konzumacije alkohola nastalo posljedicom izvan okolnosti sudjelovanja u Domovinskom ratu te da oštećenje organizma ostaje nastavno 40% stalno od 21. rujna 1995.

10. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka mr. sc. dr. Maje Novak Roje, spec. neurologa od 30. rujna 2024. proizlazi da je tužitelj branitelj i sudionik obrane suvereniteta Republike Hrvatske u periodu od 1. rujna 1990. do 7. listopada 1991. kao pripadnik dragovoljačke oružane skupine Trešnjevka-Zagreb koja je djelovala prvenstveno na području općine Trešnjevka u Zagrebu. Dodano je da nema podataka da su on (kao i njegovi kolege) bili izloženi borbenim djelovanjima, granatiranju, zasjedama i okruženjima ili stradavanju na obnašanju dužnosti. Opisano je da se iz medicinske dokumentacije doznaje da je tužitelj 30. listopada 2010. zadobio intracerebralni hematom, a da je imao reinzult 2016., da je opisana desnostrana hemipareza te hod uz cirkumdukciju desne noge uz oslabljenu grubu motornu snagu te desnostrane supkloničke reflekse. Navedeno je da je desno imao pozitivan Babinskijev refleks te bitnu funkcionalnu limitiranost, a da također boluje od simptomatske parcijalne epilepsije. Dodano je da je na magnetskoj rezonanci mozga iznađenoj 2019. vidljiva starija vaskularna ishemijska lezija sa retraktivnim i glioznom promjenama te obostrano subkortikalno I frontoparijetalno nekoliko točkastih vaskularnih ishemijskih lezija. Izneseno je da ima dislipidemiju i hipertoniju kao faktore rizika uz prisutne posljedice preboljelog cerebrovaskularnog krvarenja te prisutnu desnostranu spastičku hemiparezu, a da je također obolio i od simptomatske epilepsije te od kardiopatije. Opisano je da je u OB Zabok liječenje pod dijagnozama:

Morbus cerebrovascularis chronica, Insuffitientia vascularis cerebri, Hemiparesis lat dex spastica, Epilepsia partialis motoria, Hypertonia arterialis te Staatus post hemorrhagiam intracerebralis 2010. Nastavljeno je da je nakon moždanog udara bio hospitaliziran u Toplicama radi stacionarne rehabilitacije. Navedeno je da tužitelj u tužbi navodi kako smatra, a temeljem mišljenja prethodnih liječnika, kako je njegov moždani udar kojeg je imao 2010. u uzročnoj vezi sa ratnim stradavanjima. Obrazloženo je da je nalaz njegovog moždanog udara bio prikazan CT snimanjem i da je ukazao na prodor krvi u ventrikularni moždani sustav, a da se je posljedično razvila desnostrana kljenut udova uz smetnje govora, a da je nalaz ukazivao na tipični hipertenzivni hematom (krvarenje radi povišenog krvnog tlaka) sa rizičnim čimbenicima neregulirane arterijske hipertenzije i konzumacije alkohola. Dodano je da je također iznađena povećana masnoća u krvi. Zaključeno je da je stalni sudski vještak temeljem pregleda medicinske dokumentacije, kao i ratnog puta tužitelja, mišljenja da je hiperintezivno cerebralno krvarenje sa rizičnim čimbenicima neregulirane hipertenzije i dislipidemije te konzumacije alkohola nastalo posljedicom izvan okolnosti sudjelovanja u Domovinskom ratu. Istaknuto je da moždani udar nije neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u smislu Uredbe o metodologijama vještačenja ("Narodne novine" broj: 67/17. i 56/18.) posebno se referirajući na članak 38. točke 1., 2. i 3. Obrazloženo je da je tužitelj zadobio moždani udar kao komplikaciju njegovih rizičnih čimbenika, a da su to povišen krvni tlak, dislipidemija te konzumacija alkohola. Zaključeno je da se prema članku 38. Uredbe o metodologijama vještačenja takva stanja i bolesti ne uzimaju pri utvrđivanju postotka oštećenja organizma.

11. Podneskom do 18. listopada 2024. tuženik je u bitnome naveo da nema primjedbi na nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka.

12. Podneskom od 11. studenog 2024. tužitelj je u bitnome naveo da se ne slaže s nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka, jer do Domovinskog rata nikada nije imao nikakvih zdravstvenih problema i da su svi njegovi zdravstveni problemi nastali za vrijeme obrane suvereniteta Republike Hrvatske što dovodi u izravnu uzročno-posljedičnu vezu sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu.

13. Na ročištu 19. prosinca 2024. saslušan je stalni sudski vještak mr. sc. dr. Maja Novak Roje, spec. neurolog, koja je izjavila da ostaje kod nalaza i mišljenja koje je dostavila sudu 30. rujna 2024. Na poseban upit tužitelja iz podneska od 11. studenog 2024. je li vještak prilikom izrade nalaza napravio uvid u zdravstveni karton ili je mišljenje donijeto isključivo temeljem dostavljene medicinske dokumentacije odgovorila je da je vještačko mišljenje donijela temeljem dokumentacije koja se nalazi u sudskom spisu i spisu tuženika. Na daljnje pitanje kako je moguće da je liječnica iz Svetog Duha dala mišljenje da je moždani udar neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a da je sada doneseno drugačije mišljenje odgovorila je da ne ulazi u medicinsko stajalište kolegice koja je dala takvo mišljenje, međutim, da je temeljem pravila neurološke struke potpuno jasno i izvjesno da je intracerebralno krvarenje koje je nastalo 2010. u jasnoj uzročnoj vezi s faktorima rizika koji dovode do istog, a to su prije svega arterijska hipertenzija ili povišeni tlak te fragilnost ili osjetljivost krvnih žila zbog konzumacije alkohola. Pojasnila je da je ovaj slijed događaja potpuno tipičan u neurologiji tako da je ova situacija koja je zadesila tužitelja rutinska i da ne postoje dileme koje bi dovele u pitanje uzročne veze između moždanog krvarenja i navedenih faktora rizika.

14. Sud prihvaća nalaz i mišljenje Vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom od 7. listopada 2020., nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka mr. sc. dr. Maje Novak Roje, spec. neurologa, od 30. rujna 2024. te iskaz stalnog sudskog vještaka dan na ročištu 19. prosinca 2024., jer su jasni, obrazloženi i sukladni. Naime, jasno je obrazloženo da je tužitelj zadobio moždani udar kao komplikaciju njegovih rizičnih čimbenika, a da su to povišen krvni tlak, dislipidemija te konzumacija alkohola.

15. Stoga je pravilno u upravnom postupku odbijen njegov zahtjev za priznavanje prava na status hrvatskog ratnog vojnog invalida s osnova bolesti, moždanog udara, pri čemu je sud imao u vidu sadržaj članka 179. f) Zakona o hrvatskim branitelja iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji te članka 12. stavka 1. točke c. istog Zakona kojim je propisano da je hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata hrvatski branitelj iz Domovinskog rata kojem je organizam oštećen najmanje 20% zbog bolesti, a bolest, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti neposredna je posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

16. Slijedom navedenog valjalo je na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj: 36/24.) odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

U Zagrebu 24. prosinca 2024.

Sutkinja

Vanja Crnković

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.

Dna:

1. DE, [adresa]

2. Ministarstvo hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1

3. U spis