1

Poslovni broj 21 Gž Ovr-259/2023-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

                                                                            Poslovni broj 21 Gž Ovr-259/2023-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E NJ E

 

 

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Mireli Mijoč Kramar, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja D. N., vl. „N.-P.“ iz S., OIB: …, protiv ovršenika Z. Š. iz S., OIB: …, radi ovrhe na nekretninama, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini, poslovni broj Ovr-178/2022-2 od 2. svibnja 2022., dana 3. siječnja 2024.,

 

 

r i j e š i o  j e

 

I Odbija se kao neosnovana žalba ovršenika i potvrđuje rješenje o ovrsi Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini poslovni broj Ovr-178/2022-2 od 2. svibnja 2022. podnesena izvan žalbenog razloga iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 9. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj 112/12, 25/13, 53/14, 55/16, 73/17 i dr., dalje:OZ).

 

II Odbijaju se zahtjevi stranaka za naknadu troškova žalbenog postupka.

 

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanim rješenjem o ovrsi donesenim na temelju pravomoćne i ovršne sudske nagodbe Općinskog suda u Slatini, radi naplate tražbine ovrhovoditelja D. N., vl. „N.-P.“ iz S., OIB: …, utvrđene pravomoćnom i ovršnom sudskom nagodbom Općinskog suda u Slatini, Stalna služba u Orahovici od dana 20. kolovoza 2013. posl. broj: P-394/12-17, i to:

- na ime glavnice iznos od 6.000.000,00 kn (šest milijuna kuna) zajedno sa zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 1. prosinca 2013.;

- na ime troška parničnog postupka iznos od 131.500,00 kn zajedno sa zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 1. prosinca 2013. pa do konačne isplate;

- na ime troška ovršnog postupka iznos od 73.750,00 kn zajedno sa zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od donošenja rješenja o ovrsi pa do konačne isplate;

određena je ovrha na nekretninama ovršenika upisanih kod Općinskog suda u Virovitici, zemljišnoknjižni odjel S. zabilježbom ovrhe u predmetne zemljišno-knjižne uloške, utvrđenjem vrijednosti predmetnog dijela nekretnine, prodajom i namirenjem ovrhovoditelja iz novčanog iznosa dobivenog prodajom.

 

2. Protiv prvostupanjskog rješenja žali se ovršenik navodeći da isto pobija zbog pogrešnog i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi navodi da ovrhovoditelj uz prijedlog za ovrhu uopće nije dostavio ovršnu ispravu s klauzulom pravomoćnosti i ovršnosti, temeljem koje postoji navodna tražbina, budući da je ovršna isprava koju je ovrhovoditelj priložio priložena u preslici, pa smatra da je prvostupanjski sud donio rješenje o ovrsi suprotno odredbi čl. 36. Ovršnog zakona, iako je bio dužan odbaciti ovršni prijedlog sukladno pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske u predmetima Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev- 781/2013 i Rev 836/2014, da tekst prijedloga za ovrhu

nije potpisan od strane ovrhovoditelja ili njegova punomoćnika, da prijedlog nema ni zakonom propisani sadržaj i da je nejasno kako je prijedlog ovrhovoditelja podnesen po punomoćniku budući da je na punomoći kojom ovrhovoditelj opunomoćuje odvjetnika V. P. iz O., datiran 4. ožujka 2022., a prijedlog za ovrhu je sastavljen 2. veljače 2022. iz čega da proizlazi da punomoćnik ovrhovoditelja u vrijeme podnošenja prijedloga nije bio ovlašten podnijeti prijedloga za ovrhu. Ovršenik nastavno ističe da je tražbina čija se naplata zahtjeva u ovom predmetu u cijelosti izmirena, što da proizlazi iz spisa naslovnog suda posl. br. Ovr- 199/2011, i poslovne dokumentacije ovršenika, koja će biti dostavljena u spis i koju će potvrditi brojni svjedoci. Predlaže da drugostupanjski sud odbaci ovršni prijedlog, podredno ukine i vrati na ponovno odlučivanje. Traži trošak žalbe.

 

3. U odgovoru na žalbu ovrhovoditelj navodi da čl. 36. st. 1. OZ propisuje dužnost ovrhovoditelja da uz prijedlog za ovrhu podnese ovršnu ispravu u izvorniku ili ovjerovljenom prijepisu sudu koji o tražbini nije odlučivao u prvom stupnju, što znači argumentum a contrario da nema tu obvezu ukoliko su ovršne isprave donesene od strane suda kojemu se prijedlog podnosi, a što je upravo situacija u konkretnom slučaju, jer su sve isprave na kojima ovrhovoditelj temelji prijedlog za ovrhu donesene od strane Općinskog suda u Slatini, Stalna služba u Orahovici, a koji je sada Stalna služba u Slatini Općinskog suda u Virovitici, da je netočno da prijedlog za ovrhu nije uredno zaprimljen na sud i da nije pravilno potpisan, jer ne bi bilo ni moguće predati podnesak putem sustava e-komunikacije, a da isti nije valjano potpisan, što sustav sam provjerava, a opreza radi, prilaže potpisan i na sud zaprimljen prijedlog za ovrhu. Što se tiče datuma naznačenog na prijedlogu za ovrhu, navodi da je relevantan trenutak/dan slanja putem e-komunikacije, a ne datum koji je (u ovom slučaju očito omaškom) na podnesku, a da sud uvijek može zatražiti od ovrhovoditelja dostavu ovjerene punomoći, u slučaju da sumnja u istinitost postojeće, sukladno odredbama Zakona o parničnom postupku koji se podredno primjenjuje na ovršni postupak. Na daljnje navode ovršenika o navodnom „u cijelosti izmirenom“ dugu za koji ga se ovdje tereti, ovrhovoditelj navodi da ovršenik niti jednim dokazom nije dokazao svoje tvrdnje, a do trenutka pokretanja ovršnog postupka, a niti nakon istoga, ovršenik nije podmirio ovrhovoditelju tražbinu koja je predmet ovršnog postupka. Stoga slijedom svega navedenoga predlaže da se žalba ovršenika odbije kao neosnovana i potvrdi rješenje o ovrsi, te da drugostupanjski sud dosudi ovrhovoditelju trošak sastava odgovora na žalbu.

 

4. Žalba je neosnovana izvan žalbenog razloga iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ.

 

5. Ispitujući pobijano rješenje o ovrsi u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na žalbene razloge propisane odredbom čl. 50. st. 5. OZ kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava, te na bitne povrede odredaba postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba ovršnog postupka.

 

6. Odredba čl. 36. st. 1. OZ propisuje dužnost ovrhovoditelja da uz prijedlog za ovrhu podnese ovršnu ispravu u izvorniku ili ovjerovljenom prijepisu sudu koji o tražbini nije odlučivao u prvom stupnju, što znači da nema tu obvezu ukoliko su ovršne isprave donesene od strane suda kojemu se prijedlog podnosi, a što je upravo situacija u konkretnom slučaju jer su sve isprave na kojima ovrhovoditelj temelji prijedlog za ovrhu donesene od strane Općinskog suda u Slatini, Stalna služba u Orahovici, a koji je sada Stalna služba Općinskog suda u Virovitici (čl. 2. st. II. toč. 4. Zakona o područjima i sjedištima sudova /Narodne novine, broj 144/10/ i čl. 13. st. 2. toč. 11. Zakona o područjima i sjedištima sudova/Narodne novine, broj, 12/14).

 

7. U odnosu na ostale žalbene navode ovršenika valja reći da iz sadržaja spisa proizlazi da je prijedlog za ovrhu digitalno potpisan (list 21 spisa), da nije od odlučnog značaja koji datum je na prijedlogu nego datum predaje sudu te da, sukladno odredbi čl. 354. st. 3. ZPP, zbog eventualnih nedostataka u zastupanju (zato što stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlaštena osoba, ili zato što parnično nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili zato što zakonski zastupnik, odnosno punomoćnik stranke nije imao potrebno ovlaštenje za vođenje parnice ili za pojedine radnje u postupku) žalbu može izjaviti samo stranka koje se ti nedostaci tiču.

 

8. Što se tiče istaknutog prigovora da je predmetni dug podmiren radi se o žalbenom razlogu iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ, koja odredba propisuje da se žalba može podnijeti ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave, o kojem razlogu nije ovlašten odlučivati ovaj sud već prvostupanjski sud sukladno odredbi čl. 52. OZ.

 

9. Slijedom svega navedenoga, a budući da pobijano rješenje o ovrsi nema takvih nedostataka na koje sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22) u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ odbijena je žalba ovršenika izvan žalbenog razloga iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ, o kojem žalbenom razlogu će odlučiti prvostupanjski sud uz primjenu odredbe čl. 52. OZ.

 

10. Zahtjev ovršenika za naknadu troška postupka u povodu žalbe je odbijen, jer ovršenik nije uspio sa žalbom (čl. 166. st. 1. ZPP u vezi odredbe čl. 21. OZ), a zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troška sastava odgovora na žalbu je odbijen s obzirom da ta parnična radnja nije bila potrebna u postupku (čl. 155. st. 1. ZPP u vezi odredbe čl. 21. OZ).

 

 

U Zagrebu 3. siječnja 2024.

 

                                                                                                            Sutkinja:

Mirela Mijoč Kramar, v.r.