Poslovni broj Ovr-325/2024
Republika Hrvatska
Općinski sud u Dubrovniku
Dr. Ante Starčevića 23
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Dubrovniku, po sucu tog suda Marijani Milković Cosmai, u pravnoj stvari predlagateljica osiguranja ad 1. NEK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i ad 2. NE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje zastupa punomoćnica Nita Svilokos, odvjetnica u Dubrovniku, protiv protivnika osiguranja ŽE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Nada Ogresta, odvjetnica u Dubrovniku, radi osiguranja tražbine privremenom mjerom, odlučujući o prijedlogu predlagateljica osiguranja za osiguranje nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, dana 24. prosinca 2024.
r i j e š i o j e
I. Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagateljica osiguranja za osiguranje nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere koji glasi:
„I. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagateljica osiguranja – sprječavanja daljnjeg uništavanja i devastiranja i nanošenja štete na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] , te prestanka nezakonite gradnje na predmetnoj nekretnini
određuje se privremena mjera
- nalaže preloženiku KE, OIB [osobni identifikacijski broj], da odmah prestane s izvođenjem svih građevinskih radova čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],
- zabranjuje se KE, OIB [osobni identifikacijski broj] da čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izvodi bilo koje građevinske radove.
II. Ova privremena mjera stupa na snagu odmah, trenutkom primitka ovog rješenja.
III. Ako protivnik osiguranja ne ispuni navedene obveze iz toč.I. ovog rješenja u roku iz toč.II. ovog rješenja, sud će protivniku osiguranja, na temelju čl. 16. OZ a u svezi s čl.347. istog zakona, zaprječuje novčanom kaznom u iznosu od 3.980,00 EUR-a.
IV. Ako protivnik osiguranja i nakon donošenja ovog rješenja bude postupao suprotno navedenoj obvezi iz toč. I. ovog rješenja , sud će na prijedlog predlagateljica osiguranja izreći zapriječenu novčanu kaznu iz toč. III. ovog rješenja.”
II. Nalaže se predlagateljicama osiguranja naknaditi protivniku osiguranja iznos od 1.150,20 EUR, na ime troškova ovog postupka osiguranja, sve u roku od 8 dana.
Obrazloženje
1. Dana 23. travnja 2024. pred ovim je sudom zaprimljen prijedlog za izdavanje privremene mjere. U prijedlogu se navodi da su predlagateljice osiguranja suvlasnice na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to svaka za po 225/2880 suvlasnička dijela (zajedno: 450/2880 suvlasnička dijela), kao i da su pred Općinskim sudom u Dubrovniku pokrenule postupak protiv protivnika osiguranja radi predaje nekretnine, čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] , u suposjed, a postupak se vodi pod posl.br.P-1292/2023. Navodi se, dalje, da su predlagateljice pokrenule postupak za osiguranje dokaza pred istim Općinskim sudom u Dubrovniku pod posl.br.R1-10/2024 u kojem postupku je dana 28.2.2024. održano ročište na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uz sudjelovanje vještaka građevinske struke, ali do danas vještak nije dostavio svoj nalaz i mišljenje. Predlagateljice imaju saznanje da je protivnik osiguranja započeo izvođenje građevinskih radova na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pregrađivanjem i poduzimanjem drugih građevinskih radova kojima se bitno mijenja sadržaj i funkcija čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Protivnik osiguranja nezakonito, bez suglasnosti i volje predlagateljica, izvodi građevinske radove, i na grubi način zanemaruje činjenicu da se pred Općinskim sudom vode postupci radi diobe nekretnina, u koje spada i predmetna čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji postupak se vodi pod posl.br. P-11/2020, P-219/2024 te posebno P-1292/2023. Protivnik osiguranja bez valjanog pravnog osnova, odnosno, nezakonito izvodi radove na čest. zgr. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina], pa su predlagateljice prisiljene putem suda zatražiti pomoć pokretanjem ovog postupka. Na tu okolnost predlažu provesti očevid uz sudjelovanje istog vještaka građevinske struke iz Oluja projekt d.o.o. Dubrovnik koji je bio u postupku R1- 10/2024 na oklonost promijenjenog stanja od veljače 2024. do dana podnošenja ovog prijedloga. Predlagateljice ističu da opisano postupanje protivnika osiguranja ukazuje da protivnik osiguranja grubo krši prava predlagateljica, da bez zakonske osnove i bez suglasnosti predlagateljica izvodi radove na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čime izravno nanosi štetu predlagateljicama grubo mijenjajući stanje nekretnine te dodatno dovodi u opasnost nastajanje daljnje nenadoknadive štete na zajedničkoj imovini predlagatelja i protivnika osiguranja, na način da će se dovesti u pitanje mogućnost diobe i postizanja pravičnog načina rješenja njihovih odnosa povodom zajedničke imovine. Predlagateljice smatraju da su učinile vjerojatnim postojanje svoje tražbine te da su dokazale vjerojatnim postojanje opasnosti da bi bez ove mjere protivnik osiguranja trajno i bitno promijenio namjenu i način korištenja predmetne nekretnine, te time prouzročio nenadoknadivu dodatnu štetu na imovini predlagateljica.
2. Dana 20. svibnja 2024. zaprimljen je odgovor protivnika osiguranja kojim u bitnome osporava sve navode predlagateljica osiguranja. Protivnik osiguranja se u potpunosti protivi donošenju traženog rješenja o osiguranju nenovčane tražbine i određivanja privremene mjere, opisane u predmetnom prijedlogu predlagateljica, protivi se provođenju vještačenja po vještaku građevinske struke iz OLUJA PROJEKT d.o.o. Dubrovnik. Smatra da predlagateljice nisu zadovoljile nijedan uvjet za određivanje privremene mjere. Ističe da su navodi u predmetnom Prijedlogu neistiniti i paušalno izneseni. Smatra kako u prijedlogu nije naznačeno koji su to radovi koji bi bitno mijenjali sadržaj i funkciju čest. zgr. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina], niti navode koje je to dodatno dovođenje u opasnost i nastajanje daljnje nenadoknadive štete na zajedničkoj imovini, i to na način da će se dovesti u pitanje mogućnost diobe i postizanja pravičnog načina rješenja njihovih odnosa. Protivnik osiguranja drži da nije dovoljno iz Ovršnog zakona preuzeti dio pojmova koji su uvjet za traženje privremene mjere, a pritom ne navesti ni jedan relevantan dokaz. Ističe, dalje, da predlagateljice nisu bile u predmetnoj nekretnini najmanje od 1991. kada je ista u Domovinskom ratu srušena, a obnovljena je ugrubo Pilot projektom obnove kuća, a potom od strane ZE od kojega je protivnik osiguranja kupio svoj suvlasnički dio. Predmetna građevina ima cca 230 m2, a Predlagateljice su suvlasnice svaka za po cca 7,81% odnosno zajedno cca 15,62 % dok je protivnik osiguranja suvlasnik za cca 60% i ostali suvlasnici cca 25 %. Nelogično je da bi protivnik osiguranja na bilo koji način doveo u pitanje mogućnost diobe predmetne čestice zgrade kad s predlagateljicama, on i ostali suvlasnici, pokušavaju dogovorno riješiti diobu suvlasničke zajednice, a pored toga predlagateljice su protiv njega pokrenule nekoliko sudskih postupaka. Predlagateljicama pripada cca 15 % suvlasničkog dijela predmetne čestice zgrade i to im nitko nema namjeru osporiti. Baš suprotno, suvlasnici predmetne čest. zgr. godinama pokušavaju razvrgnuti suvlasničku zajednicu, ali predlagateljice uporno ustraju na zahtjevu da im pripadne preko 40% vlasništva na svim nekretninama (ima ih cca 50), i to na način da one izaberu na kojoj od nekretnina bi imale preko 40% vlasništva na što ostali suvlasnici ne pristaju. Obzirom da ostali suvlasnici ne žele pristati na uvjet da suvlasnicama ovdje Predlagateljicama pripadne više od suvlasničkog dijela za koji su upisane pa su iste samo protiv protivnika osiguranja pokrenule nekoliko postupaka kako bi ga prisilile na njihove uvjete. Pored toga, navodi se i da su predlagateljice u postupku koji se vodi pred ovim sudom pod posl.br. 1292/2023 zatražile gotovo identičan zahtjev za osiguranje dokaza na predmetnoj čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa se opreza radi ističe prigovor litispendencije. Navodi se i da predlagateljice predlažu da se traženo Rješenje o osiguranju donese sukladno čl. 346.st.1.toč.1 OZ-a u svezi čl.347. st.1. toč.6. i st.3. OZ. No, izostalo je, smatra, obrazloženje predlagateljica kako to protivnik osiguranja sprječava ili znatno otežava ostvarenje tražbine, kao i obrazloženje kako to protivnik osiguranja provodi daljnje uništavanje i devastiranje i nanošenje štete na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te nezakonito gradi na predmetnoj nekretnini.
3. Za potrebe donošenja odluke o osnovanosti prijedloga za osiguranje određivanjem privremene mjere, sud je izvršio uvid u dostavljeni izvadak iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], broj zk uloška [broj ZK uloška] na dan 23. travnja 2024. (list 4-7 spisa) i na dan 28. prosinca 2023. (list spisa 15-17), proveden je uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske struke, izvršen je uvid u vještačenje istog vještaka u predmetu ovog suda R1- 10/2024 (list spisa 57-74), a izvršen je uvid i u priklopljeni spis P-1292/23.
4. Prijedlog predlagateljica osiguranja nije osnovan. 5. Odredba članka 346. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 dalje: OZ) propisuje da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine te ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Utvrđenje suda da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim već i jednu od tih dviju pretpostavki, a s obzirom da moraju biti ispunjene kumulativno, osnova je za odbijanje prijedloga za određivanje privremene mjere kao neosnovanog.
6. Predlagateljice se pozivaju na odredbu članka 347. stavka 1. točke 6. Ovršnog zakona kojom je odredbom propisano da se radi osiguranja nenovčanih tražbina može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takvog osiguranja, a osobito, zabrana protivniku osiguranja da poduzima radnje koje mogu nanijeti štetu predlagatelju osiguranja te zabrana da se provedu promjene na stvarima na koje je upravljena tražbina.
7. Predlagateljice osiguranja svoju nenovčanu tražbinu označavaju kao "sprječavanje daljnjeg uništavanja i devastiranja i nanošenja štete na čest. zgr. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina], te prestanka nezakonite gradnje na predmetnoj nekretnini". Druga pretpostavka je označena kao opasnost da bi bez predložene privremene mjere, protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine jer bi promijenio postojeće stanje stvari kao i da je mjera potrebna da se spriječi nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
8. Prvenstveno se ističe da predlagateljice nisu dužne dokazati postojanje pretpostavki na razini izvjesnosti, već samo vjerojatnosti, što znači da je potrebno navesti činjenice i okolnosti koje će dovesti sud do uvjerenja da postoji više argumenata u prilog postojanja tih pretpostavki, nego onih suprotnih. Sud će izdati privremenu mjeru samo pod uvjetom da predlagateljice obje pretpostavke (kumulativno) učine vjerojatnima.
9. U odnosu na prvu pretpostavku, valja reći da tražbina po svojoj prirodi može biti novčana, dakle, tražbina na isplatu određenog novčanog iznosa; i nenovčana, tražbina koja se može sastojati u davanju, činjenju, nečinjenju i trpljenju. Predlagateljice su dužne, sukladno izričitoj odredbi članka 341. stavka 2. OZ-a, točno navesti označiti tražbinu čije se osiguranje traži, a predlagateljice navode da je njihova nenovčana tražbina – "sprječavanje daljnjeg uništavanja i devastiranja i nanošenja štete na čest. zgr. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina], te prestanak nezakonite gradnje na predmetnoj nekretnini". Iako ovako označena tražbina nije potpuno precizno određena, iz sadržaja prijedloga i navoda iznesenih tijekom postupka, posebice navoda da se poduzetim građevinskim radovima ugrožava mogućnost diobe, proizlazilo bi da je nenovčana tražbina predlagateljica vezana za njihovo pravo suvlasništva na nekretnini, odnosno, na pravo suvlasnika na diobu i pravo suvlasnika na suposjed predmetne nekretnine, kao i pravo suvlasnika da zahtijevaju od drugog suvlasnika da se suzdrži od radnji kojima im nastaje šteta. Postojanje takve nenovčane tražbine je učinjeno vjerojatnim, a vjerojatnost tražbine proizlazi već i iz odgovora protivnika osiguranja u kojem se navodi da su predlagateljice suvlasnice predmetne nekretnine, i da njihovi suvlasnički dijelovi zajedno čine nešto više od 15%, kao i da im nitko ne osporava vlasničko pravo, kao ni pravo na diobu, dapače, da protivnik osiguranja kao većinski suvlasnik zajedno s ostalim suvlasnicima pokušava dogovorno riješiti diobu predmetne nekretnine (i ostalih nekretnina, a ima ih preko 50) s predlagateljicama osiguranja. Iz priloženog zk izvatka na listu spisa 4-7, razvidno je da su predlagateljice u trenutku podnošenja prijedloga za izdavanje privremene mjere suvlasnice svaka za 225/2880 dijela prava vlasništva nekretnina upisanih u zk uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
10. U odnosu na drugu pretpostavku - opasnost da bi bez predložene privremene mjere, protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine jer bi promijenio postojeće stanje stvari kao i da je mjera potrebna da se spriječi nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, ističe se da druga pretpostavka nije učinjena vjerojatnom.
10.1. Naime, sud je po prijedlogu predlagateljica osiguranja u ovom postupku izvršio uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske struke FE, upravo onog vještaka kojeg su predlagateljice predložile, i to iz razloga što je isti vještak dao svoj nalaz i mišljenje u postupku osiguranja dokaza R1-10/2024, a koji se postupak vodi između istih stranaka.
10.2. Zadatak vještaka je, u ovom postupku, bio očitovati se o vrsti i opsegu građevinskih radova na čestici zgrade [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i o nastalim promjenama na predmetnoj nekretnini od dana 28. veljače 2024. (kad je vještak bio na uviđaju na predmetnoj nekretnini u predmetu R1-10/2024), pa do dana održavanja uviđaja u ovom predmetu (zadatak u točki II. rješenja na listu spisa 18).
10.3. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka (list spisa 32-45), koje je vještak na ročištu i usmeno iznio (list spisa 54-56), razvidno je da je u sjeverozapadnom dijelu stana na prvom katu predmetne zgrade porušen unutarnji pregradni zid između dviju prostorija koji je u veljači 2024. zatečen na terenu, pa je od dvije prostorije nastala jedna. Nastala promjena nije od utjecaja na mehaničku otpornost i stabilnost, jer se radi samo o pregradnom, a ne o nosivom zidu, vještak dalje ističe da nije ugrožena konstrukcija zgrade, te da se radi o manjem građevinskom zahvatu za koji nije potrebna građevinska dozvola.
10.4. Uviđajem na terenu i neposrednim opažanjem suda, uočeno je da se u prizemlju zgrade ne izvode nikakvi građevinski radovi (list spisa 30), a da se na katu radovi vrše samo u jednoj prostoriji, koja je prostorija nedefinirane namjene (list spisa 30) i nezavršena. Rušenjem jednog pregradnog zida unutar jedne nedovršene prostorije unutar iste stambene jedinice ni na jedan način nije ugrožena niti stabilnost zgrade (po mišljenju stalnog sudskog vještaka), a nije niti smanjena vrijednost nekretnine, a očigledno ni ugroženo pravo na diobu.
10.5. Predlagateljice ne čine vjerojatnim da bi se bez predložene privremene mjere (bitno) promijenilo postojeće stanje stvari u smislu da to utječe na njihovo pravo na diobu ili da bi njihovo pravo na diobu bilo ugroženo, odnosno da bi se poduzetim radovima ugrozilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine, a imajući u vidu da se ovdje radi o porušenom pregradnom zidu unutar iste stambene jedinice, koja je pri tome, nezavršena. Nije vjerojatno ni da izvođenjem radova na završetku te stambene jedinice ili rušenjem pregradnog zida predlagateljicama nastaje niti da je nastala nenadoknadiva šteta, štoviše, nije navedeno ni u čemu bi se ta nenadoknadiva šteta sastojala. Naime, nenadoknadiva šteta je šteta koja se ne može reparirati ili se teško može reparirati, a rušenje pregradnog zida u nedovršenom dijelu jedne stambene jedinice, ne može se smatrati nenadoknadivom štetom, dok predlagateljice ni ne ukazuju na konkretne okolnosti nastanka nenadoknadive štete. Uz to, ostali radovi koji su uočeni na terenu u smislu oblaganja prostorije blok opekom debljine 5 cm, s ciljem da se poboljšaju termo-tehnička svojstva prostorije, ne bi utjecali na smanjenje vrijednosti nekretnine, upravo suprotno.
10.6. Treba još reći i da je zadatak vještaka bilo ono navedeno u točki 10.2. ovog obrazloženja, a što je razvidno iz zadatka vještaku na listu spisa 18, pa je sud uzeo u obzir očitovanje vještaka u nalazu i mišljenju u odnosu na postavljene zadatke. Iz nalaza i mišljenja vještaka je razvidno, u ukupnosti, da su izvršeni radovi manjeg značaja te da ni na jedan način ne utječu niti na mogućnost geometrijske diobe, niti na smanjenje vrijednosti nekretnine, niti na mehaničku otpornost i stabilnost niti da se istim (unutarnjim) radovima mijenjaju lokacijski uvjeti, niti mijenja izgled i funkcija zgrade.
10.7. Treba reći i to da je pitanje ima li protivnik osiguranja pravo izvoditi ikakve, pa i minimalne, građevinske zahvate na nekretnini u suvlasništvu bez suglasnosti drugih, pa i "manjinskih" suvlasnika, različito od pitanja opravdavaju li takvi minimalni unutarnji građevinski radovi izricanje privremene mjere, kao sredstva akcesornog i supsidijarnog karaktera u odnosu na meritorno suđenje koje ima za cilj "zamrznuti" stanje radi ostvarenja glavne tražbine. Radovi koje je protivnik osiguranja izveo ne utječu na postupke radi diobe nekretnina, a ni radi predaje u suposjed, koji se među strankama vode, a posebice se tim radovima ne mijenja bitno sadržaj i funkcija čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što predlagateljice navode kao razlog podnošenja ovog prijedloga. Stoga, nije učinjeno vjerojatnim ni da protivnik osiguranja sprječava ili znatno otežava ostvarenje tražbine promjenom postojećeg stanja, a ni da predlagateljicama kao suvlasnicama predmetne nekretnine prijeti nenadoknadiva šteta.
11. Slijedom svega iznesenog proizlazi da nisu (kumulativno) ispunjene pretpostavke za određivanje predložene privremene mjere, stoga je odlučeno kao pod I. izreke ovog rješenja.
11.1. Uz to, uvidom u spis P-1292/2023, razvidno je da su predlagateljice podnijele zahtjev za osiguranje dokaza, koji je izdvojen u spis R1-10/2024, a sud je u ovom postupku izvršio uvid u vještačenje iz tog predmeta (list spisa 57-74). Međutim, ne radi se o litispendenciji, koji prigovor, opreza radi, iznosi protivnik osiguranja, a sve iz razloga jer nema objektivnog identiteta spora, imajući u vidu svrhu i smisao postupka za osiguranje dokaza u odnosu na svrhu i smisao postupka određivanja privremene mjere.
12. Protivniku osiguranja pripada i trošak postupka, u smislu odredbe članka 14. stavka 4. OZ-a. U ovom je postupku osiguranja izvršen i uviđaj na licu mjesta i vještačenje po vještaku građevinske struke, sve po prijedlogu upravo predlagateljica osiguranja. Kao potreban i osnovan trošak, protivniku osiguranja, koji je u cijelosti uspio u postupku, priznat je trošak odgovora na privremenu mjeru u iznosu od 200,00 EUR, temeljem Tbr. 11. točke 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23), trošak uviđaja na licu mjesta u iznosu od 200,00 EUR, temeljem Tbr. 9. točke 1. Tarife, trošak izbivanja iz kancelarije u iznosu od 100,00 EUR temeljem Tbr. 39. (Dubrovnik – Močići – Dubrovnik, ukupno maksimalno 90 minuta putovanja, dok je boravak na ročištu u trajanju od 45 minuta priznat kroz prethodnu tarifnu stavku), podnesak kojim se očituje na nalaz i mišljenje vještaka u iznosu od 200,00 EUR temeljem Tbr. 8. točke 1. Tarife i trošak zastupanja na ovršnom ročištu od 30. listopada 2024. u iznosu od 200,00 EUR, što ukupno iznosi 900,00 EUR, što s pripadajućim PDV-om od 25% temeljem Tbr. 46 Tarife iznosi 1.125,00 EUR, što valja uvećati za trošak goriva za 42 km u iznosu od 25,20 EUR temeljem Tbr. 50. točke 3. Tarife, pa ukupan trošak iznosi 1.150,20 EUR, pa je odlučeno kao pod II. izreke ovog rješenja.
U Dubrovniku, 24. prosinca 2024.
S u d a c
Marijana Milković Cosmai
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda za drugostupanjski sud, pisano u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.
DNA:
1. Predlagatelju osiguranja po punomoćniku,
2. Protivniku osiguranja po punomoćniku