REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Stalna služba u Poreču – Parenzo

Turistička ulica 2, 52440 Poreč – Parenzo

Posl. br. P-830/2022-124

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču - Parenzo, po sucu tog suda mr.sc. Marčeli Štefanuti u pravnoj stvari tužitelja BC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Alen Kalčić i Neven Švić, odvjetnicima iz [adresa], protiv tuženika: 1. DC, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po Odvjetničkom društvu Čohilj & partneri, odvjetnicima iz Pule, 2. GC, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. ĆC, iz [adresa], zastupane po punomoćniku GC, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja nužnog djela, nakon javne glavne rasprave zaključene dana 14. studenog 2024. u prisutnosti tužitelja, punomoćnika tužitelja, punomoćnika prvotuženika, drugotuženika osobno ujedno i punomoćnika trećetuženika, 24. prosinca 2024.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"I Utvrđuje se da je oporukom pok. ĐC od dana 18. prosinca 2007. godine, a kojom je oporuka proglašena u ostavinskom postupku pred Javnom bilježnicom EC u predmetu O-177/09, UPP-OS-48/09, povrijeđen nužni dio tužitelja.

Utvrđuje se da je tužitelj stekao, s osnove nužnog dijela iza pok. VC rođ. **.**.1921. godine, a umrlog **.**.2009. godine, 1/8 dijela vlasništva ostavinske imovine pok. VC i to slijedeće imovine:

- 6/24 dijela nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], opisane kao pašnjak površine 730 m2, upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (1/8 dijela) navedene imovine,

- nekretnina označenih kao k. č. br. zgr. [katastarska čestica], opisane kao kuća, štala i dvorište površine 340 m2, k. č. br. [katastarska čestica] opisane kao oranica površine 650 m2, k. č. br. [katastarska čestica] opisane kao oranica površine 4021 m2, k. č. br. [katastarska čestica] opisane kao oranica površine 856 m2, k. č. br. [katastarska čestica] opisane kao oranica površine 1845 m2, k. č. br. [katastarska čestica], opisane kao oranica površine 1047 m2, k. č. br. [katastarska čestica] opisane kao oranica i vinograd površine 4187 m2, k. č. br. [katastarska čestica] opisane kao oranica i vinograd površine 13986 m2, sve upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (1/8 dijela navedene imovine),

- nekretnina označena kao k. č. br. [katastarska čestica] opisane kao oranica površine 4050 m2 upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (1/8 dijela navedene imovine),

- novčano potraživanje na ime mirovine od HZMO-a (1/8 dijela navedene imovine),

- novčanog potraživanja na ime talijanske mirovine od INPS (1/8 dijela navedene imovine),

- novčanih iznosa na računima kod Zagrebačke banke d.d., HPB d.d., PBZ d.d., Erste bank d.d., Raiffeisen bank d.d., OTP d.d. Zagreb, IKB Umag d.d., Hypo bank d.d. (1/8 dijela navedene imovine).

II Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju parnični trošak, uvećan za zakonsku zateznu kamatu od presuđenja pa do isplate, a koja se kamata određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a sve to u roku od 15 dana."

II Nalaže se tužitelju da naknadi prvotuženiku parnični trošak u iznosu od 4.844,23 eura, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 27. ožujka 2017. godine podnio tužbu protiv prvotuženika radi utvrđenja da je povrijeđen njegov nužni dio oporukom iza pok. oca TC od 18. prosinca 2007. godine. Istodobno predlaže da se utvrdi da je s osnove nužnog dijela iza pok. VC stekao 1/8 dijela vlasništva ostavinske imovine iza ostavitelja. U tužbi tvrdi da je odlukom Županijskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Gospiću posl.br. 4 Gž-1471/2016-2 od 03. siječnja 2017. godine upućen na pokretanje parnice protiv prvotuženika radi utvrđenja da je povrijeđen njegov nužni dio i to oporučnim nasljeđivanjem pok. ostavitelja VC u korist prvotuženika. Tužitelj da je sin, a prvotuženik da je unuk pok. VC. Imovina pok. ostavitelja VC da se sastoji od nekretnina opisanih u izreci ove Presude. A pok. VC da je oporukom od 18. prosinca 2007. godine za svog univerzalnog nasljednika imenovao svog unuka DC, a supruzi AC da je ostavio pravo doživotnog plodouživanja u kući u [adresa], a kćerki ĆC na ime njezinog nužnog dijela da je ostavio nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. GC da je dao nasljedničku izjavu da u cijelosti poštuje oporuku ostavitelja. Pok. VC da je za svoga života sklopio Ugovor o darovanju nekretnina k. č. br. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] obe k.o. [adresa] **.**.2002. sa GC (sinom), zatim Ugovor o darovanju nekretnina - stana izgrađenog na k. č. [katastarska čestica] z. k. ul. [broj ZK uloška] etažne knjige za k. o. [katastarska općina] (posebni dio "B") **.**.2003. sa AC (suprugom), zatim Ugovor o darovanju nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k.o. [adresa] **.**.2003. sa GC (sinom), te Darovni ugovor nekretnine k. č. [katastarska čestica] k.o. [adresa] **.**.2003. sa ŠC (tužiteljem). Inače, zakonski nasljednici iza pok. VC da su supruga AC, te sinovi BC (tužitelj) i GC i kćerka LC, slijedom čega da mu sukladno Zakonu o nasljeđivanju tužitelju s osnove nužnog dijela pripada 1/8 dijela ostavinske imovine pok. VC. S obzirom da mu je oporukom pok. VC povrijeđen nužni dio, predlaže da se sudskom presudom utvrdi ta povreda, te da se utvrdi da mu po osnovi nužnog dijela pripada 1/8 dijela sveukupne ostavinske imovine ostavitelja i to nekretnina i pokretnina (od pokretnina osobni automobil marke Zastava tipa 750 LE, tanjurača marke Sara, kultivator linije, jednobrazni plug, prskalica Agromehanika, drljača marke Grapa, kopačica tipa freza s prikolicom Lombardini, inoks bačve od 600 l, tri inoks bačve od 500 l, inoks bačve od 300 l, inoks bačve od 100 l), a sve zato jer k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koju nekretninu je pok. VC darovao tužitelju vrijedi višestruko manje od dijela imovine koja bi tužitelju pripadala po osnovi nužnog dijela.

2. U odgovoru na tužbu prvotuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Navodi da je tužitelj propustio navesti da je pok. VC sklopio i Ugovor o darovanju dana **.**.1978. sa ŠC (tužiteljem), kojim je ostavitelj darovao tužitelju k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (stare izmjere) odnosno dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nove izmjere). Tuženik ističe da darovanjima k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u tužbi je pogrešno navedena k. č. [katastarska čestica]) i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (dio) tužitelj da je namiren u svom nužnom dijelu. Naime, k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (stare izmjere) odnosno sada dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izmjere da se nalazi u građevinskom području te da ima višestruko veću vrijednost od nekretnina koje se nalaze u ostavinskoj imovini ostavitelja pok. VC odnosno nekretnina koje je pok. VC darovao za života. A i u oporuci da je pok. VC naveo da je sinovima GC i BC darovao dio svoje imovine za života koji dio da prelazi vrijednost nužnog dijela. Pok. VC da se uvijek brinuo da svi njegovi nasljednici budu jednako namireni i da nitko ne bude zakinut i upravo zato da je raspolagao svojom imovinom za života na opisan način. Nadalje, nekretnine kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – etažna knjiga, pok. VC da je darovao svojoj supruzi AC zato jer je ista predstavljala bračnu stečevinu, te da se prilikom utvrđivanja da li je povrijeđen nužni dio tužitelja ne može uzimati u obzir cjelokupna vrijednost te nekretnine. A u predmetnu nekretninu, od dana darovanja pa do sada da su izvršena znatna ulaganja, te da je istu potrebno procjenjivati na dan darovanja tj. prije učinjenih ulaganja. Nadalje, tužitelj da je za vrijeme pok. VC dobivao i druge darove, poput novčanih sredstava za kupnju automobila, zatim velike količine voća i povrća koje je tužitelj prodavao u dućanu s prehrambrenim proizvodima kojeg je imao tužitelj. Također, u k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da je ulagao tužiteljev brat odnosno sin pok. VC, GC, na način da je platio cca 9.000,00 eura, a pok. VC da je samo službeno bio prijavljen na natječaj za kupnju te nekretnine od tadašnje Općine Poreč. GC da je ulagao i u vozilo Zastava 750. I sve to da treba uzeti u obzir prilikom izračunavanja nužnog dijela.

3. Tužitelj, replicirajući na odgovor na tužbu, tvrdi da je kupoprodajni ugovor od dana 16. prosinca 1974. godine u kojem je kao kupac k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] naveden pok. VC, sačinjen isključivo za potrebe rješavanja imovinsko pravnih odnosa tužitelja, te da je upravo tužitelj dogovorio sa prodavateljem sada pok. JC kupoprodajnu cijenu i sve druge elemente kupoprodaje te da je upravo on isplatio kupoprodajnu cijenu prodavatelju. Faktični kupac te nekretnine da je bio tužitelj, a pok. VC da je bio samo formalno naveden kao kupac. To iz razloga jer je tužitelj dana 12.11.1974. godine kao kupac kupio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od HC, tužitelj da je tada živio u inozemstvu i želio si kupiti nekretninu na kojoj bi sagradio kuću, a u ono vrijeme da je bio na snazi Zakon o prometu zemljišta i zgrada koji je određivao da fizička osoba ne smije istovremeno biti vlasnik dvije i više nekretnina i zato da je na Kupoprodajnom ugovoru kao kupac formalno označen VC, a kada su stečeni uvjeti za prijenos vlasništva, pok. VC da je prenio vlasništvo k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na tužitelja. Naknadno da su se k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pripojile u jednu katastarsku česticu sada nove oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Prilikom sklapanja Ugovora sa JC da je došlo do omaške u pisanju broja katastarske čestice tako da je umjesto ispravne k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] navedena pogrešna oznaka i to 374/4. U odnosu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je bila predmet darovanja između VC i tužitelja, tužitelj tvrdi da je nakon darovanja na predmetnoj nekretnini posadio masline, doveo struju i vodu. Nadalje, osporava da bi k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavljala bračnu stečevinu VC i njegove supruge kao što osporava i tvrdnju tuženika da bi GC investirao svoja sredstva u k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

4. Tijekom postupka tužitelj je povukao tužbu i tužbeni zahtjev u odnosu na pokretnine.

5. Prvotuženik se nije protivio povlačenju tužbe u dijelu koji se odnosi na pokretnine.

6. Rješenjem posl.br. P-144/2019-74 od 10. srpnja 2020. godine utvrđeno je da je tužba tužitelja povučena u odnosu na utvrđenje da je s osnova nužnog dijela iza pok. VC stekao 1/8 dijela ostavinske imovine i to pokretnina, opisanih u točki 1. obrazloženja. To Rješenje postalo je pravomoćno.

7. Presudom posl.br. P-144/2019-74 od 10. srpnja 2020. godine odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja (u cijelom preostalom dijelu), između ostalog jer tužbom nisu obuhvaćeni svi zakonski nasljednici iza pok. VC. Povodom žalbe tužitelja Rješenjem Županijskog suda u Dubrovniku posl.br. Gž-825/2020 od 19. listopada 2022. godine ukinuta je Presuda ovog suda posl.br. P-144/2019 od 10. srpnja 2020. i predmet vraćen na ponovni postupak.

8. Rješenjem posl.br. P-830/2022-81 od 11. siječnja 2023. godine tužitelj je pozvan na dopunu tužbe na način da obuhvati sve suparničare koji imaju položaj nužnih i jedinstvenih suparničara.

9. Tužitelj je podneskom od 20. siječnja 2023. godine dopunio tužbu na način da je uz tuženika DC kao tuženike označio i GC i ĆC, sve zakonske nasljednike, sa podacima kao u uvodu ove Presude. (AC, supruga ostavitelja je umrla).

10. U ponovnom postupku prvotuženik i nadalje ustraje kod svega iznijetog i predloženog u odgovoru na tužbu i tijekom postupka.

11. Drugotuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti ističući iste činjenične navode i dokaze, kao i prvotuženik.

12. Drugotuženica se protivi da bude stranka u ovom postupku, a u slučaju da sud ne prihvati njezin zahtjev, opreza radi, osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti ističući da je njezin pokojni otac VC darovao za života tužitelju k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], poljoprivredno zemljište Dugača i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], parcelu za građenje u [adresa] u [adresa]. Vrijednost darovanih nekretnina da je veća od vrijednosti nužnog dijela ostavine koje tužitelj potražuje. Zato predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja uz naknadu parničnog troška.

13. U dokaznom postupku izvršen je uvid u izvadak iz zemljišne knjige (5-9, 16), u povijesno zemljišnoknjižno stanje (17-22), u Ugovor o darovanju (23), u oporuku (24), procjenu (25-45 i 46-48), u prijepis posjedovnog lista s prilozima (49-51), u račune (54-55), zahtjev (56), u Kupoprodajne ugovore (63-67), Rješenje (68), u Izjavu (69), kopiju katastarskog plana (70), Ugovor o darovanju s prilogom (71-73), račun (81, 94), Ugovor (82 i 95), Ugovor o darovanju nekretnine (85-93), u nalog za plaćanje (241, 258), u skicu premjeravanja (250), Rješenje (251). Izvršen je očevid lica mjesta u prisustvu vještaka mjernične struke, gospodarske struke i graditeljske struke. Izvršen je uvid u orto foto snimke (99-100), u skicu lica mjesta s preklopom nove i stare izmjere (109-110). Pročitan je nalaz i mišljenje gospodarskog vještaka (113-135), te je i usmeno saslušan vještak gospodarske struke. Pročitan je nalaz i mišljenje vještaka graditeljske struke (137-218 i 219-237), te je i usmeno saslušan vještak graditeljske struke, u dopunu nalaza i mišljenja vještaka graditeljske struke (269-316, 359, 362-365, 368-370, 374-454, 466-477), procjenmbeni elaborat vještaka gospodarske struke i procjenitelja poljoprivrednog zemljišta (59-606), u dopunu istog elaborata (618-623, 632-644), te su naknadno saslušani vještaci gospodarske i graditeljske struke. Izvršen je uvid u ostavinski spis posl.br. O-3340/2015. Saslušani su svjedoci CC, BCN i GC (koji je u ponovnom postupku označen kao drugotuženik). Saslušani su i tužitelj i prvotuženik (i drugotuženik) kao parnične stranke. Druge dokaze sud nije proveo, jer je tužitelj iste predložio nakon zaključenja prethodnog postupka, a nije dao opravdane razloge zašto ih nije predložio prije zaključenja prethodnog postupka.

14. Sud nije prihvatio nalaze i mišljenja vještaka izrađene izvan ovog sudskog postupka jer obje stranke nisu bile suglasne da se koriste nalazi i mišljenja vještaka provedenih na prijedloge jedne od strana tj. izvan ovog sudskog postupka.

15. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

16. Tužitelj je postavio slijedeće tužbene zahtjeve i to u prvom dijelu traži da se utvrdi da je oporukom pok. oca TC od 18. prosinca 2007. godine, a koja je proglašena u ostavinskom postupku pred javnom bilježnicom EC u predmetu O-177/09, UPP-OS-48/09, povrijeđen nužni dio tužitelja. U drugom dijelu traži utvrđenje da je stekao, s osnove nužnog dijela iza pok. oca, 1/8 dijela vlasništva ostavinske imovine u cijelosti, kako je to detaljno opisao u tužbi.

17. Ovdje posebno treba naglasiti da je tužitelj Rješenjem Županijskog suda u Karlovcu Stalne službe u Gospiću posl.br. Gž-1471/2016-2 od 03. siječnja 2017. godine upućen u parnicu radi utvrđenja da li je povrijeđen njegov nužni dio oporučnim raspolaganjem pok. ostavitelja VC u korist oporučnog nasljednika DC. Dakle, tužitelj je upućen u parnicu radi utvrđenja da li je povrijeđen njegov nužni dio (kako je to tužitelj i zatražio u prvom dijelu svog tužbenog zahtjeva), ali nije upućen u parnicu radi utvrđenja prava vlasništva na ostavinskoj imovini iza pok. VC. Naime, ostavinski postupak je prekinut, a prekinut je dok se u parnici ne odluči da li je tužitelj povrijeđen u nužnom dijelu. O pravu na nužni dio odlučuje se u ostavinskom postupku nakon što se razriješi sporna činjenica, u parničnom postupku, da li je tužitelj povrijeđen u svom nužnom dijelu, primjenom odredbi čl. 71. do 84. Zakona o nasljeđivanju.

18. Slijedom navedenog i obrazloženog u točkama 15. i 16. ovog obrazloženja tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži utvrđenje da je stekao, s osnove nužnog dijela iza pok. oca Tome Poropata 1/8 dijela vlasništva cijele njegove ostavinske imovine, trebalo je odbiti kao neosnovan.

19. Uvidom u ovosudni spis O-3340/2015 (ranije oznake O-177/09) utvrđeno je da su na nasljedstvo iza pok. VC temeljem zakona pozvani supruga EC, sinovi BC (tužitelj) i GC, te kći LC. Ostavitelj je ostavio oporuku 18. prosinca 2007. godine kojom je svojoj supruzi AC ostavio pravo doživotnog plodouživanja – stanovanja u kući u [adresa], kćerki ĆC ostavio je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na ime nužnog djela, a svu ostalu imovinu ostavio je unuku DC. U Oporuci je naglasio da je sinovima GC i BC za života darovao dio svoje imovine, koji dio da prelazi vrijednost nužnog djela i zato da ih u oporuci ne spominje kao nasljednike. U ostavinskom postupku supruga AC, sin GC, kći LC i unuk DC dali su nasljedničke izjave da poštuju oporuku ostavitelja. BC izjavio je da traži izdvajanje iz ostavinske imovine pokretnine popisane na zapisniku kod javnog bilježnika od 15. lipnja 2009. godine, zatim da traži na ime ulaganja iznos od 30.000,00 eura od univerzalnog oporučnog nasljednika (tuženika), te da traži nužni dio na cjelokupnoj imovini ostavitelja. Rješenjem posl.br. O-177/09-32 od **.**.2010. BC je upućen na pokretanje parnice protiv oporučnih nasljednika radi utvrđenja pravovaljanosti oporuke ostavitelja od 18. prosinca 2007. godine. BC je pozivom na Rješenje posl.br. O-177/09-32 od 20. travnja 2010. godine podnio tužbu protiv DC, AC, SC i ĆC radi utvrđenja da je pismena oporuka pred svjedocima koju je oporučitelj VC sačinio 18. prosinca 2007. godine pravno nevaljana. Pravomoćnom Presudom Županijskog suda u Puli-Pola posl.br. Gž-3993/14-2 od 29. lipnja 2015. godine odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja BC. Rješenjem posl.br. O-3340/15-12 od 20. travnja 2016. godine oporučni nasljednik DC upućen je na pokretanje parnice protiv BC radi utvrđenja da je on, BC, namiren u svom nužnom djelu. Rješenjem Županijskog suda u Karlovcu posl.br. Gž-1471/2016-2 od 03. siječnja 2017. godine prihvaćena je žalba oporučnog nasljednika DC, te je preinačeno Rješenje ovog suda posl. br. O-3340/2015-12 od 20. travnja 2016. godine, te je zakonski nasljednik BC upućen na pokretanje parnice protiv oporučnog nasljednika DC radi utvrđenja da je povrijeđen njegov nužni dio. BC (tužitelj) je prema navedenom Rješenju Županijskog suda u Karlovcu podnio tužbu protiv tuženika DC radi utvrđenja nužnog djela, dana 27. ožujka 2017. godine, zaprimljenu pod posl.br. P-415/2017 (sada nove oznake P-144/2019). U ostavinskom postupku je na zapisniku 15. lipnja 2009. godine navedena ostavinska imovina ostavitelja (nekretnine, pokretnine na listu 16 spisa O-177/09).

20. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige (5) utvrđeno je da k. č. [katastarska čestica] dolazi upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu FC u 1/24 dijela, ĐC (oca tužitelja i drugo i trećetuženika, te djeda prvotuženika) u 6/24 dijela i RC (prvotuženika) u 17/24 dijela.

20.1. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige (6) utvrđeno je da u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] dolaze upisane k. č. [katastarska čestica] (zgr.), 216, 265/1, 265/2, 266, 267, 270, 274/5, sve u samovlasništvu ĐC.

20.2. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige (7) utvrđeno je da u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] dolazi upisana k. č. [katastarska čestica], u samovlasništvu ĐC.

20.3. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige (16) utvrđeno je da u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] dolazi upisana k. č. [katastarska čestica], u samovlasništvu ŠC - tužitelja (sa zabilježbom da je za građevine sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica] priloženo pravomoćno rješenje o izvedenom stanju od 25. ožujka 2014. godine i od 29. siječnja 2014. godine.

21. Uvidom u povijesno stanje zemljišnoknjižnog uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (17- 22) utvrđeno je da je u istome bila upisana k. č. [katastarska čestica] kao oranica sa 515 m2 na temelju Kupoprodajnog ugovora od 24. studenog 1964. godine (proveden 15. siječnja 1966.) za korist JC od B, zatim od 17. siječnja 1975. godine na temelju Kupoprodajnog ugovora od 16. prosinca 1974. godine upisana je za korist ĐC, a od 27. listopada 1978. na temelju Darovnog ugovora od 24. listopada 1978. i izjave od 30. siječnja 1979. upisana je u korist ŠC (tužitelja).

22. Uvidom u Ugovor o darovanju (23) utvrđeno je da je isti sklopljen dana 24. listopada 1978. između ĐC i tužitelja, da je predmet darovanja k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi oranica.

23. Uvidom u oporuku (24), koja se odnosi na oporuku iz ostavinskog spisa posl.br. O-177/09, UPP-OS-48/09 utvrđeno je da je oporuka od ĐC i da je istu sačinio bez prisile, nagovora ili prijetnje pri punoj svijesti i da je to njegova posljednja volja, kojom je svom unuku DC, prvotuženiku, ostavio svu svoju pokretnu i nepokretnu imovinu. U istoj je naveo da supruzi AC ostavlja pravo plodouživanja do smrti, stanovanja u kući u [adresa]. Sinovima GC i BC da je darovao dio svoje imovine za života, a koji dijelovi da prelaze vrijednost nužnog dijela i zato da ih to tom oporukom ne spominje kao nasljednike. Kćerki ĆC oporukom je ostavio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na ime nužnog dijela. Oporuka je potpisana pred dvojicom svjedoka.

24. Uvidom u Kupoprodajni ugovor (63) utvrđeno je da je isti sklopljen 12. studenog 1974. godine između HC kao prodavatelja i tužitelja kao kupca, a predmet kupoprodaje bila je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

25. Uvidom u Kupoprodajni ugovor (66) utvrđeno je da je isti sklopljen 16. prosinca 1974. između JC kao prodavatelja i ĐC kao kupca, a predmet kupoprodaje bila je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

26. Iz Izjave (69) proizlazi da je MC dao izjavu da je na temelju Kupoprodajnog ugovora od 16. prosinca 1974. i Aneksom ugovora od 26. prosinca 1974. i Aneksom od 18. veljače 1975. primio ugovoreni iznos za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u predjelu [adresa] od ĐC Petra (tužitelja). Ta Izjava je dana na zahtjev ŠC za potrebe ostavinske rasprave iza pok. ĐC. Ta Izjava datirana je 25. kolovoza 2009. (nakon smrti ĐC, koji je umro **.**.2009.).

26.1. Vezano za predmetnu izjavu tužitelj je predložio saslušanje svjedoka CC. Svjedok CC je i saslušan u ovom postupku, te je za predmetnu izjavu iskazao da ju je vidio "sto puta", da je tu izjavu on tipkao, ali da se ne sjeća kako je ta izjava napisana, jer da je prošlo puno vremena i da zbog proteka vremena ne može sa sigurnošću govoriti o toj izjavi. Iskazao je da se ne sjeća detalja te izjave, da se ne sjeća da li je nešto radio po nalogu tužitelja i da ne zna pozadinu te izjave.

26.2. Iz predmetne izjave (i iz ostavinskog spisa) sud zaključuje da je ista sastavljena po nalogu tužitelja par mjeseci nakon smrti svog oca ĐC i nakon što su nasljednici već tri puta bili na ostavinskoj raspravi kod javnog bilježnika.

27. Iz situacije (73) koju je tužitelj priložio spisu proizlazi da su u istoj navedeni novi brojevi katastarskih čestica za k. o. [katastarska općina] (nova zemljišna knjiga za k. o. [katastarska općina] stupila je na snagu 1985.), na kojoj se k. č. [katastarska čestica] navodi upisano ime ĐC, na kojoj nekretnini nema građevine a evidentirana je kao pašnjak, a na k. č. [katastarska čestica] upisano je ime BC – tužitelj i na kojoj katastarskoj čestici je vidljivo da je izgrađena građevina.

27.1. Iz navedene situacije proizlazi da je tužitelj izgradio kuću na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tj. na svojoj katastarskoj čestici koja je imala ranije oznaku k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

27.2. Iz skice lica mjesta s preklopom nove i stare izmjere (109) proizlazi da je tužitelj kasnije dogradio kuću i na k. č. [katastarska čestica] stare izmjere 387/4, odnosno da je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u konačnici spojio u jednu katastarsku četicu.

28. Uvidom u račun (81) utvrđeno je da je isti izdan od strane Elektroistre Pogon Poreč 30. rujna 2009. godine na ime tužitelja, a pozivom na Ugovor o priključenju 080577, na iznos od 22.728,60 kn, ali iz istog nije utvrđeno u vezi koje nekretnine je predmetni račun izdan tj. da li se radi o nekretnine koja bi bila u vlasništvu tužitelja ili trećih osoba.

29. Uvidom u ugovor o izvođenju vodovodnog priključka (82) utvrđeno je da je ugovor sklopljen između istarskog vodovoda i tužitelja 29. listopada 2008. godine, a kojim se reguliraju međusobni odnosi u izvođenje vodovodnog priključka za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

30. Uvidom u Ugovor o darovanju nekretnina (85-87) utvrđeno je da je isti sklopljen 14. siječnja 2002. godine između ĐC kao darovatelja i SC (drugotuženika) kao daroprimatelja, a predmet kojeg su bile k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] obe k. o. [katastarska općina].

31. Uvidom u Ugovor o darovanju nekretnine (88) utvrđeno je da je isti sklopljen 24. rujna 2003. između VC kao darovatelja i AC (supruge) kao daroprimatelja, a predmet kojeg je bio stan, drvarnica, ulaz i stepenište, sve u Planu označeno kao posebni dio "B" u jednokatnoj poslovno stambenoj zgradi u [adresa] sagrađenoj na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisane u z.k.ul. br. E-170 koji je neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom nekretnine.

32. Uvidom u Ugovor o darovanju nekretnine (90-92) utvrđeno je da je isti sklopljen dana 06. listopada 2003. između ĐC kao darovatelja i drugotuženika kao daroprimatelja, a predmet kojeg je bila k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

33. Uvidom u Darovni ugovor (93) utvrđeno je da je isti sklopljen dana 25. kolovoza 2003. između ĐC kao darovatelja i tužitelja kao daroprimatelja, a predmet kojeg je bila k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

34. Očevidom lica mjesta u prisutnosti vještaka mjerničke, graditeljske i gospodarske struke, posebice po iskazivanju mjerničkog vještaka, utvrđeno je da su k. č. zgr. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], u bloku, da:

- k. č. zgr. [katastarska čestica] u naravi je obiteljska kuća, dvorište i gospodarska zgrada u površini od 340 m2,

- k. č. [katastarska čestica] u naravi je dvorište i gospodarska zgrada, ima površinu od 650 m2,

- k. č. [katastarska čestica] u naravi je uređena parkovna površina s površinom od 730 m2. Nadalje u k. o. [katastarska općina] nalaze se i:

- k. č. [katastarska čestica], sve su u bloku.

K. č. [katastarska čestica] u naravi je maslinik, oranica, vinograd i livada, s površinom od 13.986 m2,

- k. č. [katastarska čestica] u naravi livada s površinom od 1.047 m2,

- k. č. [katastarska čestica] u naravi livada, s površinom od 1.845 m2,

- k. č. [katastarska čestica] u naravi livada, s površinom od 4.021 m2,

- k. č. [katastarska čestica] u naravi livada, s površinom od 856 m2,

- k. č. [katastarska čestica] u naravi maslinik s površinom od 4.187 m2.

Nadalje, k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi je livada s površinom od 4.050 m2. Nadalje u k. o. [katastarska općina]:

- k. č. [katastarska čestica] u naravi oranica, s površinom od 4.686 m2,

- k. č. [katastarska čestica] u naravi maslinik, vinograd, oranica i livada, s površinom od 11.410m2.

U k. o. [katastarska općina]:

- k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] iste su u bloku, a na terenu su:

- k. č. [katastarska čestica] u naravi šuma i nastambe za stoku, s površinom od 7.325 m2,

- k. č. [katastarska čestica] u naravi je pašnjak s površinom od 6.310 m2 opisane dvije parcele su u bloku s još nekim parcelama s istočne strane.

U k. o. [katastarska općina]:

- k. č. [katastarska čestica] s površinom od 1.114 m2. Predmetna parcela u naravi je samostojeća obiteljska kuća, gospodarska zgrada –garaža i dvorište. Nadalje k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s površinom prema službenom kat. stanju od 95 m2. Predmet spora je stan na prvom katu i kotlovnica u prizemlju.

35. Uvidom u skicu lica mjesta s preklopom nove i stare izmjere za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (109) utvrđeno je da je prema stanju lica mjesta na dan očevida na k.č. stare oznake 387/2 izgrađena građevina u većem dijelu dok je na k.č. stare oznake 387/4 dograđen dio iste građevine koja je bila izgrađena na k. č. [katastarska čestica] stare oznake k. o. [katastarska općina]. K.č. stare oznake 387/4 imala je pristup na javni put - asfaltiranu ulicu kako je to i prikazano na skici lica mjesta.

36. Vještak gospodarske struke je u svom pisanom nalazu i mišljenju, između ostalog, opisao položaj i stanje nekretnina koje su predmet raspravljanja, te grafički prikazao i opisao kako slijedi:

- k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] opisao je da u naravi predstavlja oranicu koja se trenutačno koristi kao pašnjak, površine 6310 m2 (uzimajući u obzir ocjenu kvalitativnih obilježja), te je mišljenja da tržna vrijednost predmetne nekretnine iznosi 124.560,00 kn,

- k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] opisao je da je u naravi obrasla u šumu na kojoj se nalaze gospodarski objekti, površine 7325 m2, te je mišljenja da tržna vrijednost te nekretnine iznosi 117.274,00 kn. U nalazu ističe da k. č. [katastarska čestica] zajedno sa k. č. [katastarska čestica] predstavlja jednu cjelinu, a obje katastarske čestice da se nalaze istočno od naselja Dračevac,

- k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] opisao je da u naravi predstavlja nekretninu zasađenu maslinama (stabla maslina da su posađene prije 2009. godine), vinovom lozom i voćnim vrstama (10 redova vinograda i stabla trešnje da su posađeni prije 2009. godine), a dio da je oranica (gdje je prema tvrdnjama stranaka nekada bilo voćnjak šljiva i breskvi), površine 13986 m2, te je mišljenja da tržna vrijednost k. č. [katastarska čestica] iznosi 276.084,00 kn, vrijednost nespornih kultura 117.036,00 kn, a vrijednost spornih kultura 108.912,00 kn. Odnosno tržna vrijednost nekretnine sa nespornim kulturama da iznosi 393.120,00 kn, a tržna vrijednost nekretnine sa spornim kulturama da iznosi 502.032,00 kn,

- k. č. [katastarska čestica] površine 1047 m2, k. č. [katastarska čestica] površine 1845 m2, k. č. [katastarska čestica] površine 4021 m2 i k. č. [katastarska čestica] površine 856 m2, sve u k. o. [katastarska općina], u naravi predstavljaju oranicu. Mišljenja je da tržna vrijednost k. č. [katastarska čestica] iznosi 20.668,00 kn, tržna vrijednost k. č. [katastarska čestica] da iznosi 36.420,00 kn, tržna vrijednost k. č. [katastarska čestica] da iznosi 79.375,00 kn i tržna vrijednost k. č. [katastarska čestica] da iznosi 16.898,00 kn,

- k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] trenutačno je zasađena mladim maslinama, površine 4187m2 i prema procjeni vještaka tržna vrijednost nekretnine iznosi 82.652,00 kn. K. č. [katastarska čestica] čine jednu cjelinu i nalaze se južno od naselja Dračevac,

- k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zasađena je maslinama, vinovom lozom i raznim voćnim vrstama, a djelom je oranica, a sve ukupne površine 11410 m2 i nalazi se uz glavnu prometnicu prema naselju Dračevac. Na parceli vidljivi su ostaci vinograda kojeg je 2009. godine bilo 10 reda (prosječno 68 loza u redu). Prema procjeni vještaka tržna vrijednost zemljišta iznosi 330.548,00 kn, a vrijednost kulture 47.064,00 kn, odnosno tržna vrijednost predmetne nekretnine iznosi 377.612,00 kn,

- k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi predstavlja oranicu, koja se nalazi zapadno od naselja Dračevac, površine 4686 m2 i prema procjeni vještaka tržna vrijednost te nekretnine iznosi 92.502,00 kn.

U odnosu na pokretnine vještak je popisao tanjuraču Sava, kultivator, jednobrazni plug, prskalicu Agromehanika 330L, drljaču tri krila, kopačicu Lombardini, prikolicu za kopačicu, automobil Fiat 750 LE i inox bačve od 600 l, 500 l, 300 l i 100 l. Od svega navedenog kopačica D je u lošijem stanju, prikolica za kopačicu u derutnom stanju, automobil Fiat 750 LE prema vanjskom izgledu u dobrom stanju, ali vještaku nisu poznate vozne mogućnosti. Sve ostale pokretnine su u upotrebi. Prema procjeni vještaka tržna vrijednost pokretnina na dan 04. svibnja 2009. godine iznosila je:

- tanjurača

2.800,00 kn,

- kultivator

3.100,00 kn,

- jednobrazni plug

2.100,00 kn,

- prskalica

2.000,00 kn,

- drljača tri krila

1.800,00 kn

- kopačica

2.100,00 kn

- prikolica za kopačicu

1.200,00 kn

- inox bačva 1 kom 600 l

2.400,00 kn

- inox bačva 3 kom 500 l

6.000,00 kn

- inox bačva 1 kom 300 l

1.200,00 kn

- inox bačva 1 kom 100 l

400,00 kn

- automobil

nepoznato,

odnosno ukupna vrijednost procijenjenih pokretnina iznosi 25.100,00 kn.

37. Tužitelj je imao primjedbu na nalaz i mišljenje vještaka gospodarske struke, jer da nije procijenio tržišnu vrijednost traktora.

38. Prvotuženik je imao općenito primjedbu na nalaz vještaka poljoprivredne struke u smislu da je vještak za cca 30 posto procijenio vrijednost poljoprivrednog zemljišta više od aktualnih tržišnih cijena koje u vrijeme koje je uzimao poredbenom metodom u obzir su vladale na tržištu ovakvih nekretnina na konkretnom području, pa to čak i u situaciji kada je uzet u obzir indeks kakav je naznačio vještak, a koji je vezan za podatke državnog statističkog zavoda. U odnosu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ističe da vještak nije uzeo u obzir starost voćaka od preko 30 godina kod kojih je proizvodni ciklus završio, te da se njihova vrijednost ne može usporediti sa procijenjenom vrijednosti mlade voćke ili u punom rodu.

39. U dopunskom vještačenju po vještaku i procjenitelju gospodarske struke vještak je procijenio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te je mišljenja da je ukupna tržna vrijednost nekretnine 21.222,00 eura. Vještak je obrazložio što je sve uzeo u obzir i čime se koristio prilikom izrade procjene te izračuna tržne vrijednosti nekretnine, te sa kojim pretpostavkama, ograničenjima i izjavom je sudjelovao u procjeni, te je dao zaključno mišljenje da je ukupna tržna vrijednost te nekretnine 21.222,00 eura.

40. Tužitelj se suglasio sa takvom procjenom, nalazom i mišljenjem vještaka. Tuženici nisu suglasni s procjenom vrijednosti iz razloga jer da je vještak procijenio vrijednost nekretnine na dan vještačenja 16. travnja 2024. umjesto 04. svibnja 2009. godine na dan smrti ostavitelja.

41. Vještak gospodarske struke je nakon što je od njega zatraženo da izvrši procjenu vrijednosti nekretnine na dan 04. svibnja 2009. godine pisanom dopunom od 17. lipnja 2024. godine dao mišljenje da ukupna tržna vrijednost k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na dan 04. svibnja 2009. godine iznosi 13.567,50 eura.

42. Tuženici i tako utvrđenu tržnu vrijednost k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] smatraju visoko procijenjenom, ali su naknadno, nakon pisanog očitovanja vještaka podneskom od 20. kolovoza 2024. godine istakli da prihvaćaju procjenu vještaka od 19. kolovoza 2024. u cijelosti, dok napominju da procjena vrijednosti na dan vrednovanja 16. travnja 2024. godine nije od značaja za ovaj predmet.

43. U usmenom obrazlaganju pisanog nalaza i mišljenja vještak gospodarske struke ustrajao je kod svog pisanog nalaza, mišljenja, procjene, (navodeći da mu ranije nije niti dan zadatak da procjeni traktor, kao ni k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]). K. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] procijenio je na dan 04. svibnja 2009. godine, a prema kakvoći na dan 25. kolovoza 2003. godine. Prilikom izračuna tržne vrijednosti nekretnine uzeo je u obzir infrastrukturu predmetne nekretnine. U odnosu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iskazao je da na dan očevida nisu bila uočljiva stabla šljiva i breskvi, te je izračun vrijednosti iskazanih voćaka izračunao na osnovu mogućih vrijednosti u vrijeme prije krčenja, te se koristio podacima o prinosu iz kalkulacija poljoprivredne proizvodnje uzevši u obzir niže vrijednosti prinosa. Vještak je iznio da kvaliteta pojedine nekretnine i njezina vrijednost se izražava kroz faktore kojima se u konačnici povećava ili smanjuje njezini ulazni podaci. Vještak je iskazao da k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je prema zadatku koji je dobio bilo potrebno procijeniti njenu vrijednost prema danu vrednovanja 4. svibnja 2009. godine i danu kakvoće 25. kolovoza 2003. godine. Sukladno tome je izvršio procjenu vrijednosti kako je to navedeno na str. 18 Nalaza gdje je vidljivo kolika je vrijednost samog zemljišta i vrijednost kultura konkretno vinove loze koju je procijenio sukladno zadatku. Na nekretnini je danom očevida zatekao i ostale kulture, ali one nisu bile predmet nalaza. Prilikom izračuna tržne vrijednosti nekretnine koristeći faktore prilikom samog izračuna uzeo je u obzir infrastrukturu predmetne nekretnine. Vezano uz k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a vezano uz kulture šljive i breskve iskazao je da danom očevida na predmetnoj nekretnini nisu bila uočljiva stabla navedenih kultura, te je izračun vrijednosti iskazanih voćaka izračunao na osnovu mogućih vrijednosti u vrijeme prije krčenja, te je koristio podatke o prinosu iz kalkulacije poljoprivredne proizvodnje uzevši u obzir niže vrijednosti prinosa. Na upit tuženika zbog čega je na strani 16 Nalaza u tablici tržne vrijednosti spornih kultura u koloni sa naznakom godina uzeo brojku šest iskazao je da za podizanje novog stabla navedenih kultura i stupanje u punu rodnost potrebno je šest godina. S obzirom da na dan očevida nije bilo vidljivo ostataka za izračun vrijednosti služio se navedenom literaturom iz točke 1.1 Nalaza i to katalogom kalkulacija poljoprivredne proizvodnje gdje su kod izračuna vrijednosti uzeta tri nivoa prinosa i to niži, srednji i visoki, pri čemu je koristio podatke nižih vrijednosti. Prilikom izračuna vrijednosti nekretnina koristio se poredbenom metodom koja uključuje odabir nekoliko, a najmanje tri poredbenih nekretnina sa bližim ili daljnjim predmetom područja. Prilikom odabira ovih ulaznih podataka koristio je podatke po ostvarenim kupoprodajnim ugovorima sa njemu dostupnih internetskih stranica e-nekretnina kojima se kao vještak može služiti. Na upit tuženika zbog čega se prilikom izračuna korekcija cijena uzeo u obzir različite indekse kupoprodajnih cijena i zbog čega su različiti indeksi na dan kupoprodaje i na dan vrednovanja iskazao je da je sve izrađeno sukladno zakonu i pravilniku o procjeni nekretnina pri čemu se za ove korekcije služi indeksima o kretanju nekretnina koje objavljuje Državni zavod za statistiku s obzirom na povećanje ili smanjenje cijena nekretnina u određenom razdoblju. U točki 1.1. Nalaza između ostalih naveo je i podatke iz oglasnika. Nakon što je iz kupoprodajnih ugovora prikupio podatke o kretanju cijena na predmetnom području informativno izvrši uvid u oglasnike, te ponudu i potražnju nekretnina na predmetnom području kako bi mogao potvrditi cijene koje je uzeo u obračun kao poredbene nekretnine. Kvaliteta pojedine nekretnine i njezina vrijednost izražava se kroz faktore kojima se u konačnici povećava ili smanjuje njezini ulazni podaci.

43.1. U naknadnom saslušanju vještak je iskazao da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja, kao i pisanih očitovanja danih po pozivu suda. Na upit punomoćnika tužitelja zašto je u njegovim nalazima i mišljenjima odnosno očitovanjima došlo do razlike između vještačenja odnosno procjene vrijednosti iz svibnja i lipnja ove godine, iskazao je da je razlika nastala na osnovu primjedaba tuženika tj. kako isti navodi da nekretnina ima određena kamenita područja te je na osnovu te primjedbe u podnesku od 19. kolovoza 2024. godine izvršio korekciju cijene. Napominje da na dan očevida kamene gromade koje se navode u podnesku tuženika nije uočio na nekretnini, a kao što je to naveo u podnesku nije radio pedološke analize zemljišta na nekretnini. U svom nalazu najprije je izračunao tržnu vrijednost na dan očevida, a zatim je pomoću indeksnih nizova koje objavljuje Državni zavod za statistiku izvršio indeksiranje prikazane tržne vrijednosti na dan vrednovanja 04. svibnja 2009.

44. Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazu, nalazu i mišljenju, te procjeni vještaka gospodarske struke jer je isti dan i izrađen u skladu s pravilima struke, objektivan, jasan, te obrazložen. Iz nalaza i obrazloženja vještaka sud je utvrdio vrijednost dobara ostavinske imovine ostavitelja VC i vrijednost darovanih nekretnina koje su u domeni procjene gospodarskog vještaka. Vještak je vrlo razumljivo i razložio sve upite i traženja.

45. Iz procjene vještaka gospodarske struke proizlazi da ukupna vrijednost nekretnina (izvan granica građevinskog područja) tj. poljoprivrednog zemljišta (koje su u domeni gospodarskog vještaka) iznosi 1.176.981,00 kn odnosno 156.212,22 eura, odnosno još za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iznosi 13.567,50 eura. K. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (koju je tužitelj dobio na dar od ostavitelja) iznosi 330.548,00 kn odnosno 43.871,26 eura i to bez procijenjene kulture.

46. Vještak graditeljske struke je u svom pisanu nalazu i mišljenju, između ostalog, opisao položaj i stanje, te procjenu:

- k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uzevši u obzir da je predmet procjene samo 6/24 dijela te katastarske čestice na dan 04. svibnja 2009. godine. Tako je procijenio vrijednost tog djela nekretnine u visini od 99.500,00 kn ili 13.410,00 eura. K. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ima ukupnu površinu od 730 m2, nepravilnog je četverokuta u padu površine prema sjeveru, ograđena parapetnim zidovima različitih visina koje prate pad terena, površine katastarske čestice je uređena, travnjak sa 10-tak stabala maslina uz ogradne zidove. Na jugoistočnoj međi nalazi se montažna nadstrešnica za poljoprivrednu opremu i strojeve, koja nije predmet procjene. Na nekretnini nisu uočena mjesta priključenja na objekte i uređaje komunalne infrastrukture,

- k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] procijenio je u visini od 623.000.00 kn ili 83.960,00 eura, uzevši u obzir sva osnovna obilježja građevine (stambena i gospodarska), razgraničujući kao stambenu zgradu tržne vrijednosti 392.616,00 kn sa komunalnim doprinosom od 57.844,00 kn, zatim kao gospodarsku zgradu tržne vrijednosti 39.110,40 kn sa komunalnim doprinosom od 3.271,08 kn, te zemljište 129.975,20 kn, a što sveukupno iznosi 622.816,68 kn koji iznos je vještak zaokružio na 623.000,00 kn ili 83.960,00 eura. U odnosu na procjenu troška prekrivanja nadstrešnice na k. č. br. zgr. [katastarska čestica] vještak je opisao građevinske i obrtne radove jednostrešnog drvenog krova djela gospodarske zgrade na k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (dobava i postava nosivih drvenih greda, drvenih rogova, dasaka, postava krovne ljepenke i dobava kanalica), mišljenje vještaka je da su radovi procijenjeni na iznos od 13.454,00 kn plus PDV 3.363,50 kn odnosno ukupno 16.817,50 kn,

- k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vještak je procijenio na iznos od 330.000,00 kn ili 44.470,00 eura, uzevši u obzir položaj nekretnine, komunalnu opremljenost, obilježja i stanje građevine. Tako je zaključno procijenio tržnu vrijednost nekretnine kao gospodarsku zgradu u iznosu od 46.626,00 kn, te zemljište 283.478,00 kn odnosno ukupno 330.104,00 kn odnosno zaokruživši tržnu vrijednost nekretnina u cijelosti u iznosu od 330.000,00 kn ili 44.470,00 eura,

- dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (stare oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), na dan 05. svibnja 2009. godine vještak je procijenio u iznosu od 589.000,00 kn ili 79.380,00 eura, uzevši u obzir položaj, komunalnu opremljenost, obilježja nekretnine. Zaključno vještak je procijenio da tržna vrijednost djela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to onog djela koji je ranije imao staru oznaku k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iznosi 588.897,28 kn, odnosno zaokruživši na iznos od 589.000,00 kn ili 79.380,00 eura. Na primjedbe tužitelja iz podneska od 19. lipnja 2018. godine da procijeni vrijednost s obzirom na površinu od 428 m2 jer je to površina koja je bila predmet kupoprodaje, vještak je dao izmijenjen izračun iz odjeljka 5.3. "Rekapitulacija i zaključak tržišne vrijednosti nekretnina", pa je na osnovu toga procijenio tržnu vrijednost nekretnine na iznos od 492.000,00 kn. Tržišna vrijednost cijele k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vlasništvo tužitelja, prema procjeni vještaka iznosi 4.530.00,00 kn. Tržišna vrijednost k.č. ranije oznake 387/4 k. o. [katastarska općina] na dan vrednovanja 04. svibnja 2009. godine prema mišljenu vještaka iznosi 1.740.00,00 kn (stambena zgrada 1.033.441,50 kn, pomoćna građevina 113.384,40 kn, a zemljište 588.897,28 kn).

- k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – Etažna knjiga (glede procjene stana i kotlovnice, te radova i materijala izvedenih u stanu) vještak je procijenio da stan i kotlovnica izrađeni na k. č. br. [katastarska čestica] imaju vrijednost 1.000.080,00 kn, a vrijednost radova i materijala izvedenih u stanu i kotlovnici na dan izrade nalaza procijenio (sa PDV-om) s iznosom od 302.865,63 kn. Nakon naknadnog traženja, po primjedbi tuženika, a glede procjene stana i oduzimanja vrijednosti izvedenih radova i materijala, vještak je tako iznio zaključak da tržišna vrijednost posebnog djela "B" na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iznosi 751.000,00 kn.

47. U usmenom izlaganju vještak je naveo da se služio Pravilnikom o metodi procjene vrijednosti nekretnina, te informacijskim sustavom tržišta nekretnina na stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, te pronalaskom poredbenih nekretnina u neposrednoj okolini, okolnim naseljima.

48. U naknadnom saslušanju vještaka graditeljske struke, a na primjedbe na tužitelja isti je iskazao da su nekretnine prema nalogu suda procijenjene sa danom vrednovanja 05. svibnja 2009. godine, da ostaje na procijenjenoj vrijednosti na dan vrednovanja 05. svibnja 2009., a prema stanju na dan 24. listopada 1978. u iznosu od 492.000,00 kn ili 66.310,00 eura kako je utvrdio u podnesku dana 27. siječnja 2019. na osnovu primjedbe tužitelja iz podneska od 19. lipnja 2018. godine. Kakvoća zemljišta je utvrđena prethodno izrađenim elaboratom od 15. veljače 2018. u točki IV. toč. 3. na stranici sedmoj gdje je na dan kakvoće utvrđen direktan pristup čestici javnog puta bivši broj čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a sve prema skici izmjere mjerničkog vještaka gosp. Klimana od 04. prosinca 2017. gdje se vidi oblik i direktan pristup na postojeću k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Površina dijela čestice od 428 m2 prema čl. 79. st. 1. Prostornog plana uređenja Grada [adresa] omogućava izgradnju poluugrađenih građevina gdje je maksimalni koeficijent izgrađenosti jednak onome za slobodno stojeće građevine površine čestice veće od 500 m2 odnosno iznos 0,30 (30 %). Time je i maksimalni koeficijent iskoristivosti čestice površine 428 m2 iznosi 0,60 jednako kako je i utvrđeno za česticu površine 512 m2 na stranici sedmoj u poglavlju IV toč. 3 Procjembenog elaborata od 15.2.2018. Radovi na uređenju okoliša nisu odvojeno iskazivani u dopuni Procjembenog elaborata od 23. ožujka 2020. Prilikom procjene je uređenje okoliša (uz nekoliko dodatno opisanih razloga) obuhvaćeno povećanje etalonske cijene građenja same zgrade sa 6.000,00 kn po m2 neto površine na 7 i pol tisuća kuna po m2 kako je i vidljivo na str. 6. Procjembenog elaborata. Citat sa stranice 5. Procjembenog elaborata od 17. veljače 2018. :"Evidentirana cisterna za vodu koja nije u uporabi duže vrijeme nije predmet procjene osim površine zemljišta pod njom." Prema stanju na očevidu dana 09. prosinca 2017. godine cisterna nije imala građevinsku i uporabnu vrijednost. Unutar zakonite stambene zgrade na k. č. zgr. [katastarska čestica] se na etaži prizemlja nalaze kupaonica i stepenište čije su neto površine izračunate na stranici osmoj Elaborata od 17. veljače 2018. godine, te su obuhvaćene procjenom. U odnosu na primjedbu da li je za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] procijenjen sazidani ulaz na navedenu nekretninu, te ogradu uz cestu i uz južni dio nekretnine iskazao je da nije procijenjen. Po sjećanju vještaka tijekom očevida je izvršen obilazak navedenog poljoprivrednog zemljišta i naknadno mu nije naloženo da se izvrši procjena. (Ističe se da tužitelj nije dokazao kada je napravljen sazidani ulaz i ograda). Fasaderski radovi na stranici trećoj nalaza od 06. veljače 2019. odnose se samo na izmjerene površine dijela pročelja predmetnog stana na katu. Na upit punomoćnika tužitelja koju je površinu uzeo u obzir za procjenu za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iskazao je da je uzeo u obzir površinu od 428 m2. Na upit punomoćnika tužitelja da li je uzeo u obzir da li je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] imala pristup javnoj površini citirao je odlomak Procjembenog elaborata od 15. veljače 2018. "dio čestice neposredno graniči sa k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je starom izmjerom na dan kakvoće bila označena kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U povijesnom stanju zemljišnoknjižnog uloška broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na popisnom listu vidljiva je oznaka zemljišta "put" a u vlasničkom listu "društveno vlasništvo u općoj upotrebi." tj. uzeo je u obzir. Na upit punomoćnika tužitelja da li je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] procijenio kao poljoprivrednu ili građevinsku, iskazao je da ju je procijenio kao građevinsku, jer je na dan 05. svibnja 2009. ta katastarska čestica bila građevinska. Nije provjeravao kada je postala građevinska. Dalje je iskazao da ako se cisterna ne koristi, to se smatra hrpa kamena, koji se može i ne mora negdje koristiti. Dakle, cisterna se može koristiti ili sukladno namjeni, a u konkretnom slučaju se ne koristi, ili kao zemljište, baladur odnosno kao dio stambene zgrade. Prema kazivanju prisutnih na očevidu kada je bio sud vani cisterna nije u uporabi. Cisterna se ne nalazi uz zgradu. Ona je odvojena i zasebna, sama za sebe, i nije u uporabi.

49. Tužitelj je imao primjedbe na nalaz i mišljenje, procjenu i obrazloženje vještaka graditeljske struke, ali je vještak na sve primjedbe i prijedloge tužitelja dopunio svoj nalaz i usmeno obrazložio, te se očitovao na sve primjedbe.

50. Tužitelj je nakon saslušanja vještaka graditeljske struke na ročištu 24. siječnja 2024. godine predlagao dopunu vještačenja, međutim sud nije prihvatio prijedloge tužitelja za dopunu vještačenja, jer je tužitelj neke primjedbe već i ranije isticao, a neke, iako je i ranije imao prilika nije ih isticao, niti je dokazao kada je vršio npr. ograđivanje i zidanje ulaza na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pa tako i za cisternu koja nije u uporabi.

51. Tuženik je na određene dijelove nalaza i mišljenja vještaka također imao primjedbe, te je vještak i na njegove primjedbe dopunio i dao valjane odgovore i očitovanja.

52. Iz procjene vještaka graditeljske struke utvrđena je ukupna vrijednost nekretnina ostavitelja, te ukupna vrijednost nekretnina (građevinskih) koje su bile predmet darovanja, a i vrijednost što su stranke ili treće osobe same uložile u povećanje vrijednosti ukupne imovine ostavitelja.

53. Sud je prihvatio nalaze i mišljenja, te procjenu vještaka graditeljske struke kao objektivne i izrađene u skladu s pravilima struke.

54. Iz nalaza i mišljenja, te procjene vještaka gospodarske struke utvrđeno je da je vrijednost nekretnina iznosi: za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – 16.531,95 eura, za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – 15.564,93 eura, za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nesporno - 52.175,99 eura, za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – 2.743,12 eura, za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] - 4.833,76 eura, za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – 10.534,87 eura, za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – 2.242,75 eura, za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – 10.969,81 eur, za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – 50.117,73 eura, za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – 12.277,13 eura, za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – 13.567,50 eura. Vrijednost pokretnina izračunatih po vještaku gospodarske struke iznosi 3.331,34 eura, a vrijednost traktora i auta Fićo 750, po slobodnoj procjeni suca (kako je sam tužitelj predložio da se procjena izvrši slobodnom procjenom), 1.000,00 eura. Zbroj svega navedenog iznosi 210.345,99 eura.

55. Iz nalaza i mišljenja, te procjene vještaka graditeljske struke utvrđeno je da vrijednost nekretnina iznosi: za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u 6/24 dijela – 13.410,00 eura, za k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – 83.960,00 eura, za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – 44.470,00 eura, za k. č. [katastarska čestica] (stare oznake 387/4) k. o. [katastarska općina] – 66.310,00 eura, za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – 99.674,00 eura. Zbroj svega navedenog iznosi 307.824,83 eura.

56. Prema provedenom gospodarskom i graditeljskom vještaku, te prema materijalnim dokazima u spisu – podacima iz banaka, te procjeni pokretnina utvrđeno je da vrijednost dobara koja je ostavitelj pok. VC imao u času smrti iznosila je ukupno 311.597,49 eura (novčana sredstva na računima – 68.358,35 eura (kod Zagrebačke banke 8.599,94 USD = 8.176,40 eura, 3.169,46 eura i 22.823,55 kn = 3.029,21 eur, kod Erste banke 8,00 kn = 1,06 eura, 4.585,39 eura, 2,34 USD=2,22 eura i 4,25 eura, kod Hrvatske poštanske banke 22.735,88 kn = 3.017,57 eura, kod Istarske kreditne banke Umag d.d. 72,97 USD=69,38 eura, 1,23 eura, 3.239,80 USD=3.080,24 eura, 557,80 USD=530,33 eura i 12.588,56 eura, kod Raiffeisen bank d.d. 9.081,78 eura i 6.556,64 USD=6.233,73 eura, kod Privredne banke Zagreb 31,74 kn=4,21 eur, 11.401,64 kn =1.513,26 eura i 13.270,07 eura), pokretnine (procijenjene po gospodarskom vještaku (i za traktor i Fićo 750 po slobodnoj procjeni suca)) ukupno 4.331,34 eura i za nekretnine k. č. zgr. [katastarska čestica] u 6/24 dijela k. o. [katastarska općina] – 13.410, za k. č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] - 83.960, za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] - 44.470,00 eura, za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] - 10.534,87 eura, za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] - 2.242,75 eura, za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – 4.833,76 eura, za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – 2.743,12 eura, za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – 10.969,81 eura, za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] - 52.175,99 eura i za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – 13.567,50 eura). Dakle, zbroj vrijednosti dobara koja je ostavitelj pok. VC imao u času smrti iznosila je 311.597,49 eura.

57. Nadalje, provedenim dokazima (gospodarskim i graditeljskim vještačenjem i procjenom) utvrđeno je da vrijednost svih darova koje je ostavitelj pok. VC učinio na bilo koji način nekom zakonskom nasljedniku, u ovom slučaju svojoj djeci i supruzi, do svoje smrti iznosi ukupno 245.597,74 eura (tužitelju k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – 50.117,73 eura i k.č. dio 2939 k. o. [katastarska općina] (ranije oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) – 66.310,00 eura, a što ukupno iznosi 116.427,73 eura, drugotuženiku k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – 15.564,93 eura, k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – 16.531,95 eura i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] - 12.277,13 eura, a što ukupno iznosi 29.496,01 eura, supruzi AC k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – 99.674,00 eura). Dakle, zbroj vrijednosti svih darova koje je ostavitelj učinio iznosi ukupno 245.597,74 eura. Zbroj vrijednosti dobara ostavitelja u času smrti u iznosu od 311.597,49 i vrijednosti darovanja ostavitelja u iznosu od 245.597,74 eura iznosi 557.195,23 eura. A nužni dio tužitelja iznosi 1/8 dijela. Vrijednost darovanja kojeg mu je ostavitelj VC dao premašuje iznos nužnog dijela tužitelja.

58. Slijedom svega naprijed navedenog, nesporno je utvrđeno da tužitelj nije povrijeđen u nužnom dijelu kada je pok. ĐC raspolagao oporukom od 18. prosinca 2007. godine, a koja je proglašena u ostavinskom postupku pred javnim bilježnikom EC u [adresa] posl.br. O-177/09, UPP-OS-48/09.

59. Svjedok CC iskazivao je u odnosu na izjavu (list 69) koju je tužitelj priložio u spis. Iskazao je da je "sto puta" vidio tu Izjavu, da je on tu izjavu tipkao, ali da se ne sjeća kako je ta Izjava napisana, jer je prošlo jako puno godina, pa zbog proteka vremena ne može sa sigurnošću govoriti o toj Izjavi. Ne sjeća se detalja te Izjave. Ne sjeća se da li je nešto radio po nalogu tužitelja. Apsolutno da ne zna pozadinu te Izjave.

59.1. Iskaz navedenog svjedoka (unatoč pokušaju suda da svjedok bude jasan, izričit) je neodređen, nedorečen, iz razloga jer je svjedok najprije iskazao da je tu izjavu vidio sto puta, pa nije jasno zašto je taj svjedok tu izjavu trebao vidjeti sto puta. Također, prilikom iskazivanja govorio je da se ne sjeća i to upravo glede okolnosti koje bi bile relevantne za ovu pravnu stvar. Iz iskaza tog svjedoka sud nije mogao sa sigurnošću utvrditi da bi MC primio iznos za nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to upravo od BC, budući da u navedenoj izjavi se ni ne spominje ta katastarska čestica već se spominje k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i jer se u Izjavi spominje i npr. Kupoprodajni ugovor od 16. prosinca 1974. godine, a ugovorna strana u tom Kupoprodajnom ugovoru nije MC, već se radi o potpuno trećoj osobi, prodavatelju, (HC), a ne JC. Tako se iz navedene Izjave datirane 25. kolovoza 2009. godine (nakon smrti ostavitelja) može zaključiti da je ista sastavljena više od 30 godina nakon sastava glavnih ugovora i to na zahtjev i prema kazivanju tužitelja, a ne onoga čega se svjedok točno sjećao. Sasvim je nerazumljivo i neshvatljivo, zašto bi MC, kao potpisnik Izjave, spominjao Kupoprodajni ugovor od 12. studenog 1974. godine, a predmet kojeg nije ni bila predmetna nekretnina niti nije ni bio stranka tog Ugovora. U svakom slučaju iz iskaza navedenog svjedoka sud nije utvrdio da bi upravo tužitelj kupio odnosno platio prodavatelju JC kupoprodajnu cijenu za k.č. stare oznake 387/4 k. o. [katastarska općina] (sada dio k. č. [katastarska čestica]).

60. Svjedokinja BCN, supruga tužitelja, iskazala je da je njezin suprug bio vlasnik jedne nekretnine u [adresa], da su odlučili graditi kuću u [adresa] i imali su namjeru kupiti još jednu katastarsku česticu odmah do parcele koju je već njezin suprug imao u vlasništvu. Međutim, kako njezin suprug nije mogao tu drugu katastarsku česticu staviti na svoje ime u dogovoru sa ocem tužitelja ta druga katastarska čestica za koju su platili kupoprodajnu cijenu u cijelosti (misli na supruga i sebe) stavili su na ime oca tužitelja, sada pokojnog ĐC. KC da im je predložio kupnju te druge katastarske čestice i on da je rekao MC da im proda tu drugu katastarsku česticu jer kuću koju su htjeli izgraditi na njihovoj prvoj parceli da je bila preblizu granice od te druge katastarske čestice i zato im je predloženo da od JC otkupe tu drugu katastarsku česticu. Parcela od JC da nije imala put. U ono vrijeme njezin muž da nije mogao imati dvije katastarske čestice i to je razlog zašto je parcela kupljena na ime ĐC. Da nisu kupili ovu drugu parcelu od JC oni ne bi mogli dobiti građevinsku dozvolu za gradnju kuće na parceli koju je njezin suprug već imao. Oni su kuću sagradili. Pregovore za kupnju k.č. od JC vodio je njezin suprug u smislu uvjeta kupoprodaje, kupoprodajne cijene i ostalog da se kupoprodaja realizira. Nakon što joj se pokazuje izjava MCizjava od 25.08.2009. godine iskazala je da joj je poznat taj dokument i da taj dokument govori o tome da je MC rekao da nije platio njezin svekar već da je platio njezin suprug. Ta izjava da se odnosi na nekretninu u [adresa] u [adresa]. Ne sjeća se koliko su platili nekretninu koju su kupili od JC. Njihova kuća da se nalazi na nekretnini do te nekretnine koju su kupili od JC, tj. njihova kuća da se nalazi na parceli koju je prije imao njezin suprug u vlasništvu. Nekretnina koju su kupili od JC je iza nekretnine koju je prije imao njezin suprug. Njihova katastarska čestica imala je pristup putu. Gospodin KC da je nešto bio na Općini, čini joj se da je on bio neki šef, neki glavni za građevinarstvo i preko njega je njegov suprug dobio upute glede JC. Točno se ne sjeća koliko je godina imala kada je od JC kupljena nekretnina. Kupljena je 1974. godine, a ona je rođena 1951. godine. U to vrijeme ona osobno da nije radila jer je prije toga rodila dvoje djece, a 1975. godine da je rodila treće dijete. A njezin suprug da je u to vrijeme imao poduzeće u Australiji koje da se bavilo građevinskom djelatnošću. U svezi stana u [adresa], za kojeg da tužitelj tvrdi da je stan od AC iskazala je da je stan bio od njezinog svekra VC, ali da je zbog dobivanja talijanske penzije, kako ne bi imao na svom imenu nekretnine, taj stan prepisao na suprugu AC. Njezin svekar pok. VC da nije davao njezinom suprugu novac za auto ili za bilo što drugo. Sa tužiteljem da je sklopila brak 1969. godine, da žive u [adresa], da su i ona i suprug u mirovini od kad su navršili 65 godina života. Njezin suprug da je imao građevinsko poduzeće i bavio se djelatnošću vezanom za građevinu, a ona da je vodila knjigovodstvene knjige. Njezin suprug je u poduzeću imao zaposleno i do sto radnika. Njezin suprug i ona su pomagali njezinom svekru i svekrvi na način da su im kupili traktor, frižider, mašinu za pranje veša i davali su im novac. S obzirom na njihovu financijsku situaciju, tj. supruga i nje, njima da nije nitko trebao pomagati u smislu financijske pomoći. Svekar i svekrva dali su im voća i povrća, ali to isključivo za njihove osobne potrebe, a ne da bi oni to prodavali i od toga imali neku zaradu. Npr. oni da su pomogli svekru i svekrvi saditi i brati npr. šljive i breskve i svekar da je to prodavao, a dio da je dao i njima za osobne potrebe. Tužitelj, ona i njihova djeca da su pomagali u polju svekru i svekrvi. Ovdje u Hrvatskoj da su živjeli u vrijeme kada su izgradili kuću u [adresa], a to da je bilo 1974-1975. godine, onda da su otišli u Australiju, pa onda da su se vratili 1978. i tu da su živjeli do 1983. godine, zatim su opet išli u Australiju, pa su se vratili 1986. i tu su živjeli do 1998. godine i nakon toga da su ponovno išli živjeti u [adresa]. Kada su živjeli u [adresa] dolazili su ovdje u [adresa] i tu ostali otprilike oko šest mjeseci. Negdje prije smrti svekra, sjeća se jer da je osobno bila prisutna u [adresa] u kući, u primaći, da je GC rekao svom ocu neka na njega prepiše jednu parcelu koja je također u [adresa] blizu kuće, ali je njezin svekar, pokojni VC rekao da neće to prepisati na GC zato jer da je to parcela od njega tj. njezinog svekra. Na nekretnini koju je njezin suprug dobio od svog oca u [adresa] oni da su posadili masline oko 70-80 stabala, na parcelu da su doveli vodu, struju, da su je ogradili, uredili ulaz, na njoj su izgradili jednu garažu za traktor. To da su napravili oni svojim novcima. To da su sve učinili poslije smrti pok. ĐC. Kada su iz Australije suprug i ona došli ovdje, poduzeće u Australiji da je i nadalje poslovalo, ali je njezin suprug postavio menađera da vodi poduzeće. Njezin suprug je poduzeće u Australiji osnovao 1968. godine. Njoj se čini da joj je svekar VC rekao da stan u [adresa] treba prepisati na suprugu AC radi talijanske mirovine. Od 1986. godine oni više da nisu imali poduzeće u Australiji. Od 1986. godine njezin suprug da je radio u Euroturistu, Neonu i vozio je taxi, a i imali su trgovinu u [adresa]. I od svega toga su se uzdržavali.

60.1. Iz iskaza navedene svjedokinje proizlazi da je tužitelj bio vlasnik parcele na kojoj su izgradili kuću u [adresa], ali da im je za dobivanje građevinske dozvole nedostajala k. č. br [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koju da su naknadno kupili od JC, ali formalno na ime pok. VC, a kupoprodajnu cijenu da je isplatio upravo tužitelj. Iskaz svjedokinje u dijelu da je baš tužitelj platio kupoprodajnu cijenu za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije bio uvjerljiv i da im je ta katastarska čestica bila neophodna za pribavljanje građevinske dozvole, iz razloga jer katastarska čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koju je tužitelj bio kupio od HC bila je i po obliku i po površini (626 m2) dostatna za izgradnju kuće i ta parcela tužitelja imala je i neposredan pristup sa javne ceste. A i iz sadržaja oporuke pok. VC proizlazi da je svojim sinovima (tj. i tužitelju) darovao dio svoje imovine za života, koji dio da prelazi vrijednost nužnog djela, pa sud zaključuje da je predmet darovanja (između pok. VC i tužitelja) osim nekretnine u k. o. [katastarska općina] (k. č. [katastarska čestica]) bila i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za koje i postoji Ugovor o darovanju.

60.2. Iskaz svjedokinje nije bio uvjerljiv, a niti u činjeničnim navodima sukladan sa iskazom samog tužitelja i drugim svjedocima, a vezano za način kupnje k. č. [katastarska čestica] stare izmjere u k. o. [katastarska općina].

61. GC, brat tužitelja, otac prvotuženika, iskazao je da mu je poznato da je njegov otac sastavio oporuku, da je od svog oca osobno čuo, a i oba njegova roditelja da su govorili da bi on, njegov brat - tužitelj i njegova sestra (LC) ako njima ostave sve prodali i pojeli i zato da će radije ostaviti unuku tj. tuženiku. O tome da je njegov otac upoznao i sestru u Švedskoj, a i njezinu djecu i oni da su se s time složili da dobiju tek komadić zemlje da imaju nešto na spomen od oca odnosno djeda. Njegovi roditelji da su tijekom braka imali zajedničku imovinu, jedan stan u [adresa], u [adresa] i otac da je svoj dio na tom stanu prepustio svojoj ženi tj. njegovoj majci, te je njegova majka taj stan darovala svojoj unuci ŽC, koji je tada bio u derutnom stanju. ŽC da je zajedno sa svojim mužem preuredila stan napravivši novu betonsku ploču, krovište u cijelosti, kompletnu elektro i vodo instalaciju, da su postavljeni novi podovi u kuhinji, kupaoni, hodniku, ulazni hodnik uz sam objekt, duple stepenice, terasa kompletna pločice, a u ostalim prostorijama (dnevni boravak i dvije sobe) parket, zatim kompletno novo centralno grijanje od samog podruma-kotlovnice pa do stana i sam stan, postavljena je klima uređaj, u kupaoni da su postavljene sve nove sanitarije. Pregradni i nosivi zidovi da su ostali isti, samo su gletovani, farbani, na strani prema jugu zidovi su obloženi za zaštitu od vlage. Također je napravljena nova fasada, sa olucima. Fasada je pravljena zajedno sa trgovačkim društvom Peninsula d.o.o. koji također imaju poslovni prostor u istoj zgradi. Unutarnje radove u stanu izvodila je tvrtka Jurcola iz Pazina, odnosno Čerišnjevice. Vanjska stolarija da je kompletno promijenjena. Unutarnja stolarija je nepromijenjena, ali je ofarbana. ŽC i njezin suprug da su imali velike plaće jer su visokoobrazovani, i sada imaju velike plaće i mogli su ulagati. On da im je pomogao, ne fizički već novčanim sredstvima u visini od cca 40.000,00 tadašnjih DEM. U svezi kupnje nekretnine u [adresa] (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) iskazao je da je MC bio šef urbanizma u [adresa], a šogor ZC odnosno ĆC, koja je imala švedsko državljanstvo, da su htjeli kupiti tu nekretninu, i u konačnici da je došlo do realizacije Kupoprodajnog ugovora na način da je MC bio prodavatelj, a VC kupac, s time da je stvarni kupac bio ZC koji je 70.000,00 dem dao MC za tu nekretninu (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) u [adresa]. Ne može se sa sigurnošću sjetiti gdje je u to vrijeme bio tužitelj, da li u Australiji ili u Hrvatskoj. Ne zna kakvo je materijalno stanje tužitelja bilo u vrijeme kupnje nekretnine u [adresa]. Dalje tvrdi da je bio u Australiji 1988. godine i tada je vidio da tužitelj ima jednu malu kućicu, ali nije bio u njoj, zatim tvrdi da je bio očevidac kada je njegov otac predao novac MC i on da je čak bio protiv toga da njegov otac daje novac MC. Da bude jasniji on da je htio da legalnim putem se novac preda MC ispred advokata, a ne samo tako kako je i učinjeno. Tada je postojala Jugoslavija. Otac da je tužitelju za života darovao najbolju zemlju, a da o tome nisu znali ni on, ni njegova sestra, već su to bili kasnije saznali. Njegov otac je tužitelju darovnim ugovorom darovao nekretninu u [adresa], ali samo kao garanciju da tužitelj dobije kredit. Ne zna kako je to kasnije završilo. Njegov šogor i sestra da su čekali da se u ostavinskom postupku iza pok. oca VC razriješi vlasništvo parcele u [adresa] jer su oni dali 70.000,00 Dem, a parcela da je upisana na tužitelja, međutim taj spor i danas da nije razriješen. Njegova sestra i šogor sa tužiteljem da ne komuniciraju već 50 godina i to se ne razrješava. Prošle godine kada je sestra bila ovdje htjela je pozdraviti tužitelja, ali on nije htio ni čuti. Dalje je iskazivao da njegov otac nikada nije bio pijan, volio je Fićo 750 i na želju oca da je svjedok osobno u Remontu zatražio da se Fićo popravi i svjedok da je platio 11.000,00 ili 13.000,00 kuna. Prije tog popravka Fićo je bilo u nevoznom stanju, derutan. Fićo je godine proizvodnje 1984., a popravak je izvršio 2009. godine. Roditelji da su tužitelju, kada je imao market, prije otprilike 20 godine, ovdje u [adresa], u [adresa], davali voće i povrće, ovisno o zriobi i sezoni i to svakog jutro i svake večeri, ovisno o voću i povrću koje je sazrijevalo. Market je tužitelj imao nekoliko godina. Roditelji su se u to vrijeme aktivno bavili proizvodnjom voća i povrća. Ne zna da li su njegovi roditelji i u novcu davali nešto tužitelju. Otac da mu je pričao da je tužitelju pomogao kupiti neki Mercedes, kombi i neki plavi auto japanske proizvodnje, ali nije baš siguran da je sva ta vozila baš otac kupio za tužitelja u cijelosti. Sa bratom je u svađi "oduvijek". Za postojanje oporuke da je saznao nakon smrti oca, za vrijeme ostavinske rasprave. Oporuka je bila kod gospodina G (svjedoka oporuke) koji ju je donio u sud nakon smrti oca i uputili su ga tada na javnog bilježnika koji je vodio ostavinski postupak iza oca. Otac da je pred cijelim selom [adresa] izjavio da će oporukom svoju imovinu ostaviti unuku DC, tuženiku. Ne zna točno koje godine je njegov otac darovao stan u [adresa] u [adresa], svojoj supruzi. Otac je imao talijansku mirovinu, ali ne zna da li je talijansku mirovinu počeo dobivati prije ili nakon darovanja stana od strane majke unuci ŽC. ŽC u stanu živi 15-tak godina, imala je 30 godina kada je uselila, sjeća se jer je slavila rođendan, a sada ima 45. Gabariti stana nisu mijenjani. Zadnjih nekoliko godina promijenjena je stolarija, napravljena fasada, a kompletna adaptacija krovišta i ostalog napravljeno je prije 15-tak godina. Sestra ĆC da nije podnijela tužbu protiv tužitelja radi nekretnine u [adresa] jer da nije ni znala do ostavinske rasprave da je otac darovnim ugovorom nekretninu prepisao na tužitelja. Ona da čeka kraj ovog sudskog postupka da riješi to svoje pitanje u vezi parcele u [adresa]. Sestra ĆC i njezin suprug da su išli u mirovinu, ali šogor da je na dan odlaska u mirovinu preminuo. Na upit kako tumači izjavu MC da je njemu novac za kupoprodaju nekretnine u [adresa] dao tužitelj iskazao je da je MC bio nepošten čovjek, da je jednoj sredovječnoj ženi na parkiralištu u [adresa] rekao da će za pet tisuća dolara reći pravu istinu o tome. Nakon par dana MC je otišao kod javnog bilježnika Pahovića i dao izjavu (69). Ne zna da li je MC još živ. Novac da su otac i on predali MC u [adresa]. U svezi k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iskazao je da je bio natječaj, sjeća se 02.02., a njegov otac da je umro **.**.2009. i on da je podnio zahtjev za formiranje okućnice površine cca 100 m2, ali formalno da je to glasilo na očevo ime jer je otac bio upisan kao vlasnik susjedne parcele, i on osobno da je sa svoga računa platio 61.913,71 kuna i na natječaju kupio tu nekretninu kao formiranje okućnice parcele na koju je formalno bio upisan otac.

61.1. Iz njegovog iskaza proizlazi da je k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare oznake zapravo kupio njegov šogor, suprug trećetuženice, na očevo ime. Međutim, međusobni odnosi između braće narušeni su već dugi niz godina, pa i sama ta činjenica, te posebno vezano za određene okolnosti koje je svjedok opisivao u svom iskazu, pa sud zaključuje da njegov iskaz nije u cijelosti objektivan.

62. Tužitelj je iskazao da je 1965. godine otišao u Australiju, 1966. godine počeo je raditi privatno za sebe. Prvu kuću kupio je 1968. godine, u radničkom naselju, imao je 4 rovokopača, 7 zaposlenika iz Karlovca i 3 iz Dalmacije za gradnju kuća, sa kojima je imao sklopljen ugovor o radu. Također je imao u najmu benzinsku stanicu nedaleko kuće gdje je živio. Kasnije da je počeo graditi kompleks kuća, sa radnicima da je sklopio ugovor o dijelu za izgradnju 40 kuća. Prvi puta odlučio se vratiti u Hrvatsku i došao je 1970. godine i ostao 3 do 4 mjeseca. U Sloveniji je kupio auto Opel caravan, za iznos od 7.500 američkih dolara, a s obzirom da se tada bojao biti vlasnikom imovine jer nije služio vojsku, auto da je upisao na ime majke. Njegova majka mislila je da se radilo o ugovoru za registraciju auta, a zapravo se radilo o ugovoru za kupoprodaju auta i njegov brat, otac prvotuženika, prodao je njegov auto bez njegova znanja. 1974. godine vratio se drugi puta u Hrvatsku sa namjerom da izgradi kuću. Najprije je kupio nekretninu u [adresa] u [adresa], ali se nije moglo graditi na toj parceli pa je tražio drugu parcelu na kojoj bi gradio kuću. Kupio je drugu nekretninu, ali zbog nedovoljne udaljenosti od 4 m na toj parceli nije mogao graditi kuću, pa je dokupio nekretninu od MC kako bi mogao izgraditi kuću. U konačnosti kuću je izgradio na toj istoj parceli na kojoj ima i danas. On je 1974. godine u Australiji kupio Mercedes. Sve to nabraja iz razloga da dokaže da je bio dobrog imovnog stanja i da nije imao potrebe da mu roditelji pomažu ni financijski, ni na drugi način. Poslije toga kupio je BMW, još dva Mercedesa, sve na njegovo ime i sve je on platio. 1974. godine izgradio je kuću u [adresa] i tada da je u [adresa] ostao 15 mjeseci. Od 1974. g. pa nadalje dolazio je skoro svake godine i ostajao u [adresa] mjeseci. 1986. g. imao je namjeru za stalno vratiti se ovdje i sa sobom je ponio 110.000,00 australskih dolara – ček u tom iznosu i to je položio u Zagrebačkoj banci, međutim nije ostao za stalno već je ostao cca godinu i pol dana. Ponovno je otišao u Australiju i tamo bio do 1990. godine. Ovdje u [adresa]. ili 1991. godine otvorio je market u [adresa] koji je bio otvoren 9 godina, ali tijekom zime bio je zatvoren. Sa njim je bila došla i cijela obitelj, ali s obzirom da su bila i djeca i ratne prilike djecu da je vratio u Australiju. Nakon toga, 2000. g. on da je ponovno otišao u Australiju, jer su tamo ostali žena i djeca. Za svo vrijeme dok je bio ovdje u Hrvatskoj, u Australiji imao je poduzeće koje je normalno radilo i poslovalo. On i danas u Australiji ima poduzeće, zajedno sa sinom, ali ne ono isto poduzeće o kojem se izjašnjavao. On i njegov poslovni partner u razdoblju kada su imali projekt za izgradnju 40 kuća imali su zaposlenih i do 100 radnika. Osim prve kuće koju je spominjao da je kupio 1974. u radničkom naselju, kasnije je kupio još 5 kuća, ne odjedanput već u razdoblju u kojem je bio u Australiji i tih 5 kuća da su se nalazile po cijelom Sydneyu u dobrim područjima. Nije imao potrebe da mu roditelji pomažu. Ima i materijalni dokaz da je 1975. sa imena svoje supruge poslao na svoje ime u [adresa] na račun 40.000,00 australskih dolara za potrebe djece koja su bila tu, za namještaj i slično. U [adresa] je kupio 2 kat. čestice. Prvu da je kupio od HC **.**.1974. u površini od 626 m2 i imala je oznaku k. č. [katastarska čestica]. Na toj parceli nije mogao graditi jer kuća koju je trebao graditi morala je biti udaljena 4 m od ruba parcele, a kako njemu to nije odgovaralo morao je kupiti susjednu parcelu. U ono vrijeme on nije mogao kupiti dvije parcele i zato je na očevo ime kupio k. č. [katastarska čestica] površine od 428 m2 od MC, samo kako bi mogao izgraditi kuću. Platio je kupoprodajnu cijenu 15.000,00 tadašnjih dinara plus 5.787,50 tadašnjih dinara poreza. Sve pregovore za kupoprodaju sa JC vodio je on. Novac koji je dan JC na ime kupoprodajne cijene bio je njegov. Nije istinit iskaz GC, njegovog brata, koji je iskazao da je ova druga parcela trebala biti za njegovu sestru odnosno šogora i da su oni dali novac za k. č. [katastarska čestica]. To da nije istina i on da je to prvi puta čuo. On sa svojom sestrom nije u svađi, niti je bio u svađi sa šogorom dok je bio živ. Nikada ni sestra ni šogor da nisu od njega ništa potraživali niti mu je sestra ikada išta spominjala, za iznos od 70.000,00 maraka kako je iskazivao GC moglo se kupiti 4 do 5 parcela. Kuću na navedenim parcelama u [adresa] da je izgradio on, financirao on, dogradio je. Sve što je sud vidio na licu mjesta to je on svojim novcem napravio. Dao je da se i upiše put budući da parcela nije imala sređen pristup u cijelosti. Otac mu je darovao nekretninu u k. o. [katastarska općina], nalazi se neposredno uz [adresa] i u vrijeme kada mu je otac darovao tu nekretninu, ona je u jednom dijelu bila vinograd, 10 redova, ali trsevi su bili stari 70 godina pa je on izvadio 6 redova loza i to za vrijeme dok je još otac bio živ, a drugi dio nekretnine bila je djetelina. Prilikom darovanja bila je procjena da nekretnina vrijedi 49.000,00 kn odnosno vinograd da vrijedi 49.000,00 kn, on da se tome nije htio buniti iako je smatrao da je vrijednost manja. Nakon darovanja na toj nekretnini on da je izgradio zid na način da je ogradio nekretninu, doveo struju, vodu, posadio masline i napravio jedan objekat za držanje alata. Radi se o k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Glede stana u [adresa] koji se vodio kao E- 170 k. o. [katastarska općina] k. č. [katastarska čestica] iskazao je da je taj stan bio vlasništvo oca, koji je 2004. godine taj stan darovao svojoj ženi odnosno majci tužitelja kako otac ne bi izgubio talijansku penziju. Stan da je bio u dobrom stanju. Otac je stan iznajmljivao (NC kao poslovni prostor za vođenje knjigovodstva). Roditelji su se vodili kao da žive u [adresa], međutim oni da su stalno bili i živjeli u [adresa], a ne u tom stanu. Ne zna ništa da bi sestra tuženika ulagala u taj stan, to ne zna jer on u tom stanu nije bio dugo godina. Dok je otac bio živ i kada je bio bolestan u razdoblju od prosinca do siječnja, čini mu se da je bilo 2007. i 2008., punomoć za podizanje njegovog novca da je imao tuženik. Ne zna šta je i da li je tuženik podigao novac ili ne. Prvu građevinsku firmu u Australiji osnovao je 1967. ili 1968. godine. Građevinsku firmu u Australiji imao je do 1986. godine. Od osnutka prve firme pa cca do 1986. godine imao je u projektu izgradnju 40 kuća zajedno s parkingom, imao je više projekata, a kada je spominjao izgradnju 40 kuća to je bio samo jedan od projekata. Omjer između partnera i mene bio je 30- 70 odnosno ja sam imao 70% udjela, a partner 30%. Rovokopači vodili su se u cijelosti na ime njegove tvrtke. Tužitelj je iskazao da ni sam ne zna koliko je ukupno neto dobiti imao tijekom svog rada, a zbog proteka vremena. Sav novac što je zaradio da je išao preko banke. Kuće koje je spominjao da je kupio petero, u jednoj od njih da je živjela njegova punica, dvije da su izgradili i prodali, u jednoj su imali dućan u prizemlju za prodaju robe – uniforme za školu i sl. On odnosno njegova obitelj su došli iz Australije ovdje u [adresa]. pa bili do 1998. i u tom razdoblju su po nekoliko mjeseci bili u Australiji, a po nekoliko mjeseci ovdje u [adresa]. U Australiji su uvijek imali kuću, a i djeca su bila u školi u Australiji. On da je 15 mjeseci radio u Euroturistu ovdje u [adresa], zatim 15 mjeseci u Neonu u Vrsaru, zatim je radio kao taksist. Ukupno je radio 14 godina i 7 mjeseci na svim poslovima u Hrvatskoj i toliko ima radnog staža u Hrvatskoj. U Australiji i dok je imao graditeljske firme bio je dobrog imovnog stanja. Stan u [adresa] da se nalazi na prvom katu zgrade, a u prizemlju je drvarnica. Stan u [adresa] imao je betonsku ploču između prizemlja i prvog kata. Ne sjeća se što je bilo ispod krova. Kada je prije spominjao da je poslao 40.000,00 dolara, 5.000,00 dolara je otišlo za uređenje tog stana i tih 5.000,00 dolara je išlo ocu koji je imao punomoć i podigao je tih 5.000,00 dolara. Otac ga je pitao da li može podići 5.000,00 dolara. Majka tužitelja da je ŽC darovala stan u [adresa] 29. ožujka 2004. godine. Zgrada u kojoj se nalazi stan u [adresa] izgrađena je nešto prije 1970. godine. Za k. č. [katastarska čestica] koju je kupio od HC platio je 1.300,00 britanskih funti, a što je odgovaralo iznosu od 62.600,00 tadašnjih dinara. Otac ga je tražio da mu pošalje novaca i on da mu je 19.04.1978. godine poslao 606,40 funti. Roditelji su živjeli zajedno 70 godina u braku. Iskazao je da ima potrebu reći da je njegova majka umrla **.**.2018.g., da je o smrti majke saznao tek dva dana kasnije od sestrične, da je njegova majka pokopana, a da on o tome nije znao. U Australiji, zajedno sa sinom i danas ima firmu, ali ne više građevinsku. Bio je u dobrom financijskom stanju i do 1986., do tada je imao građevinsku firmu, ali i nakon te godine, kao i danas. Prvotuženik odnosno njegov otac da mu je uzeo sve od žlice do zlata, pa nek si drži i pokretnine koje su predmet tužbe. Tužitelj je povukao tužbeni zahtjev za sve pokretnine.

62.1. Iz iskaza tužitelja proizlazi da se isti prilikom odlaska u Australiju dobro snašao u poslovnom svijetu, da je dobro zarađivao i stvorio dobit, te sebi i svojoj obitelji osigurao budućnost. Od vlastite dobiti da je izgradio kuću u [adresa], sada na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (starih oznaka k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]).

62.2. Tužitelj i u iskazu i tijekom postupka je isticao da nije mogao zbog tadašnjih propisa iz Zakona o prometu zemljišta i zgrada biti vlasnik dvije nekretnine, pa da je zato jednu kupio na ime oca pok. VC. Međutim, Zakon o prometu zemljišta i zgrada (Narodne novine 11/1974) stupio je na snagu 01. ožujka 1974. i važio je do 18. lipnja 1991. godine, kada se počeo primjenjivati Zakon iz NN 27/1991 godine. A Ugovor o kupoprodaji (za k.č. stare izmjere 387/2 k. o. [katastarska općina]) na kojeg se poziva tužitelj bio je sklopljen 16. prosinca 1974., a Ugovor o darovanju (za k.č. stare izmjere 387/4 k. o. [katastarska općina]) 24. listopada 1978. godine u kojem razdoblju je bio na snazi isti Zakon o prometu zemljišta i zgrada. Zato sud nije poklonio vjeru iskazu tužitelja u dijelu koji se odnosi na stjecanje nekretnine k.č. stare oznake 387/4 k. o. [katastarska općina], a niti je njegov iskaz uvjerljiv i sukladan sa materijalnim dokazima u spisu.

63. Tuženik je iskazao da je sa pokojnim djedom ĐC bio jako vezan, od djetinjstva je djedu pomagao voditi njegovo poljoprivredno gospodarstvo u [adresa]. Imali su jako dobar odnos. Od svoje punoljetnosti preuzeo je obvezu vođenja poljoprivrednog gospodarstva i poslovanja koje je njegov djed radio. U detalje je bio upoznat u svaki njegov pravni posao. Imao je punomoć za sve djedove bankovne račune, za svu dokumentaciju koju je trebalo voditi te tako i za ostvarivanje talijanske penzije odnosno podizanja novaca i obnavljanja dokumentacije svake godine. Imao je i ima svoje poljoprivredno gospodarstvo koje je 10 puta veće od djedovog gospodarstva i on je sam preuzeo obvezu od djeda za rad i na njegovom poljoprivrednom gospodarstvu, intenzivirao je rad i brigu o djedovom poljoprivrednom gospodarstvu od 2000. pa sve do njegove smrti 2009. godine. Djed je imao jako veliko povjerenje u njega, više nego u svoje sinove, BC i GC. Djed ga nije nikada novčano nagradio za rad za pomoć u vođenju svog poljoprivrednog gospodarstva. S obzirom na sve navedeno njemu su jako dobro poznate sve okolnosti o kulturama svih katastarskih čestica i radova koji su izvođeni na kat. česticama koje su bile u vlasništvu djeda ĐC. S obzirom na navode tužitelja iskazao je da na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koju nazivaju Ograde u trenutku smrti djeda na toj parceli da nisu bile šljive i breskve. Naime, te vrste voćaka su postojale 40 godina prije smrti djeda, njegov djed i on osobno su ih izvadili početkom 2008. godine jer su bile na kraju proizvodnosti i dobivanja uroda, bile su trule. Zato ponavlja u trenutku smrti djeda k. č. br. [katastarska čestica] bila je bez nasada voćaka. U vezi k. č. [katastarska čestica] u naravi okućnica iskazao je da je tu nekretninu kupio njegov djed od Grada Poreča, na način da se otac GC javio na natječaj na ime pok. svog oca ĐC za formiranje okućnice i to je bilo krajem 2008. godine i za tu katastarsku česticu platio iznos koji je naveo u svom iskazu. Razlog zašto je na natječaj kupljena k. č. [katastarska čestica] sa svrhom formiranja okućnice je taj što je on imao namjeru graditi kuću. Naknadno je od ostalih suvlasnika kupio ostale udjele, a kako je u međuvremenu djed umro, a nekretnina je bila upisana na njegovo ime, nije mogao započeti gradnju kuće. Zato je kupio u neposrednoj blizini drugu parcelu za gradnju kuće. Pokojni djed je tužitelju darovao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. To je bilo najvrijednija poljoprivredna nekretnina koju je djed imao. Najvrijednija je bila jer je pravilnog oblika, nalazi se neposredno uz prometnicu [adresa], u trenutku smrti djeda na njoj se nalazilo 10 reda vinograda, 28 stabala maslina. To isto bilo je i u trenutku darovanja. Djed je tužitelju darovao i nekretninu u [adresa] k. č. [katastarska čestica] stara izmjera k. o. [katastarska općina], a o tome su mu osobno pričali djed, otac i teta LC. Djed osobno mu je pričao da je on kupio i osobno pregovarao sa prodavateljem JC za k. č. [katastarska čestica] staru izmjeru, da je isplata kupoprodajne cijene izvršena u [adresa], da je otac GC bio prisutan prilikom isplate kupoprodajne cijene i da novac za tu parcelu je dala teta LC koja živi u [adresa] jer je ona imala namjeru graditi kuću na toj parceli. Teta LC nije izgradila kuću. Ona često dolazi u posjet kod svog brata, njegovog oca, pa je tako i u 8 mjesecu 2019. godine bila kod njegova oca, te mu dala punomoć za eventualno pokretanje parnice protiv ŠC u svezi te kat. čestice stare izmjere 387/4. Kod javnog bilježnika da je dala izjavu da je dala novac za kupnju k. č. [katastarska čestica]. Otac GC također da mu je rekao i potvrdio da je bio prisutan kod isplate kupoprodajne cijene MC u [adresa]. Djed mu je pričao da tužitelj zbog lošeg imovnog stanja ne može kupiti nekretninu u [adresa], tadašnjoj Jugoslaviji za gradnju kuću. Djed mu je pričao da je tužitelju financijski pomagao u novcu u razdoblju kada je tužitelj zbog poslovnih neuspjeha u Australiji dolazio ovdje u Jugoslaviju. Djed da mu je pričao da je tužitelju pomagao financijski kad god je imao poslovni neuspjeh u Australiji. Baka AC kada god je tužitelj sa obitelji došao iz Australije i ostao ovdje u Hrvatskoj ona se brinula o djeci tužitelja. Tuženiku nisu bile poznate okolnosti da bi tužitelj u Australiji imao vlastitu građevinsku tvrtku. Nikada za to nije čuo od nikoga, pa niti od djeda. Tužitelj je imao market ovdje u [adresa] i djed je davao tužitelju voće i povrće koje je djed proizvodio i to velike količine, tjedno se vozilo u market i to u razdoblju od 8 godina. Po procjeni tuženika djed je vrijednost u voću i povrću dao tužitelju 100.000,00 kn. Djed da mu je pričao da je tužitelju dao novac za kupnju auta marke Fiat Ć, 1994. godine i to u iznosu od preko 16 milijona lira. Osim toga djed mu je pričao i da je tužitelju dao novac za kupnju dostavnog vozila marke Mercedes i to u razdoblju kada je tužitelj imao market u [adresa]. Ne zna o kojem iznosu se radilo, radilo se o polovnom vozilu. Baka je njegovoj sestri darovala stan u [adresa]. godine nakon čega je sestra uz pomoć oca GC renovirala stan na način da je promijenila vanjsku stolariju, ulazna vrata, napravila novo krovište, vanjsku fasadu, nove keramičke podove pločice, nove električne i vodne instalacije, novo centralno grijanje sa novom peći i kotlom u kotlovnici, parketi su obrušeni, a zidovi su ogletani i pofarbani na novo. Osim toga izvršena je rekonstrukcija kupaonice sa novim sanitarijama, odvodima i pločicama. Djed da mu nikad nije pričao da bi tužitelj i njegova obitelj financijski pomagala djeda. Ono što je vidio na računima djeda nikada nije vidio da bi koji iznosi dolazili iz Australije. Gledao je račune djeda, ali to nije vidio. Tužitelj je vrlo rijetko, kada je bio tu, pomagao svom ocu odnosno djedu u radu na poljoprivrednom imanju. Tuženik je rođen 1976., a fakultet je upisao 1995. u Zagrebu, diplomirao je 2003. K. č. [katastarska čestica] je otac kupio (2008. godine) za njega jer je imao namjeru graditi kuću. On osobno nije kupio u tom trenutku, nije imao financijske mogućnosti za to, ugovor je djed potpisao 2009., a radilo se o iznosu od preko 60.000,00 kn. Djed je tuženiku rekao kada je tužitelju bio darovao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i nakon toga je djed od tuženika tražio savjet kako bi on raskinuo darovni ugovor kojeg je sklopio sa BC. Tada mu je rekao što je sve sinu BC darovao za vrijeme svog života. Ne zna zašto je djed k. č. [katastarska čestica] darovao tužitelju, a ne ĆC, iako je ta nekretnina bila za LC. Kada je spominjao iznos od 100.000,00 kn vrijednosti voća i povrća cca, taj iznos je njegova procjena jer je osobno i pakirao i slagao voće i povrće, sadio, a jedno vrijeme čak je i pomagao raditi u marketu tužitelja. Djed je posljednjih 20 godina do svoje smrti primao hrvatsku mirovinu u iznosu od 3.500,00 do 3.800,00 kn mjesečno, talijansku mirovinu u iznosu od 278,00 eura mjesečno, te proizvodio voće i povrće u iznosu od 50. do 60.000,00 kn godišnje –prihoda, koje nije evidentirano u poslovnim knjigama. Djed je bio jako dobrog zdravlja do 2008. godine. Za vrijeme studija u Zagrebu do 1999. godine dolazio je svaki tjedan kući i ostajao dva dana, preko vikenda, a od 1999. pa dok nije diplomirao 2003. godine dolazio je i češće zbog obveza u poljoprivrednom gospodarstvu.

63.1. Iz iskaza tuženika proizlazi da je isti bio u jako dobrim odnosima sa djedom ŠC, da mu je za života pomagao u radu u poljoprivredi i u svemu što je njegov djed radio, te da je bio upoznat o svim poslovima koje je djed trebao obaviti (o bankovnim računima i drugoj dokumentaciji vezano za mirovinu). Prvotuženik nema neposrednih saznanja vezano za stjecanje k.č. stare oznake 387/4 k. o. [katastarska općina] jer je rođen dvije godine nakon kupnje te nekretnine i ono što zna za tu nekretninu zna po pričanju oca.

64. Sud nije prihvatio provođenje drugih dokaznih prijedloga, jer u ukupnosti svih provedenih dokaza te posebno glede pravnog pitanja u ovoj pravnoj stvari, sud smatra da nije bilo potrebe provoditi druge dokaze.

65. Predmet spora je utvrđenje:

- da li je tužitelj povrijeđen u nužnom djelu,

- da li je tužitelj s osnova nužnog djela stekao vlasništvo 1/8 dijela ostavinske imovine pok. VC i to nekretnina, novčanog potraživanja i novčanih iznosa, kako je opisano u odbijajućem dijelu izreke ove Presude.

66. Dakle, tužbenim zahtjevom tužitelj, osim utvrđenja da je povrijeđen njegov nužni dio, traži i utvrđenje da je, s osnova nužnog djela iza pok. oca VC stekao 1/8 dijela vlasništva sve ostavinske imovine ostavitelja, pa tako i nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. O tome već je obrazloženo u točki 16. i 17. obrazloženja.

67. Pok. VC je oporukom od 18. prosinca 2007. godine raspolagao svojom ostavinskom imovinom tako da je svom unuku DC ostavio svoju pokretnu i nepokretnu imovinu, kao i eventualna potraživanja koja mu pripadaju, svojoj supruzi (sada pokojna) ostavio je pravo plodouživanja – stanovanja u kući u [adresa], za sinove je oporuci naglasio da im je za života darovao dio svoje imovine, koji dio da prelazi vrijednost nužnog djela, ali je i kćerki ĆC ostavio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

68. Dakle, ostavitelj je oporukom kćerki ĆC ostavio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u cijelosti, navodeći da joj tu katastarsku česticu ostavlja na ime nužnog djela. Ona se sa time suglasila.

69. Tužitelj traži utvrđenje da je povrijeđen njegov nužni dio, zato treba primijeniti odredbu čl. 71. Zakona o nasljeđivanju (dalje: ZN) koje propisuju izračunavanje vrijednosti nužnog djela. A za izračunavanje vrijednosti nužnog djela potrebno je utvrditi cjelokupnu aktivu ostavitelja, odbiti pasivu, što će reći dugove uključivši troškove pogreba, popisa i procjene ostavine. Tek što se nakon toga dobije predstavlja čistu ostavinu, a njoj se priračunava vrijednost svih darova koje je ostavitelj učinio na bilo koji način nekom zakonskom nasljedniku bilo kada. Također se uračunava i vrijednost darova koje je ostavitelj učinio i trećim osobama u posljednjoj godini svog života. Tek tada se iz tako ukupno izračunate vrijednosti ostavine određuju nužni dijelovi. Dakle, uračunavanje podrazumijeva da se svakom zakonskom nasljedniku uračunava u njegov dio sve ono što je dobio na dar od ostavitelja za života. Ostavitelj pok. ĐC je u oporuci, sukladno svom ovlaštenju, odredio da se dar uračunava u nasljedni dio daroprimatelja, u konkretnom slučaju tužitelja. Vezano za izračunavanje vrijednosti nužnog dijela već je iznijeto u točkama 54. do 57. ovog obrazloženja.

70. Sud je utvrdio da je, između ostalih ugovora o darovanju sklopljenih između ostavitelja i njegovih zakonskih nasljednika, i ugovor o darovanju sklopljen između ostavitelja i pok. BC (za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) također bio ugovor o darovanju, a ne da bi eventualno isti ugovor fiktivno prikazivao neki drugi odnos između ostavitelja i tužitelja. Pa tako prihvaćajući nalaze, mišljenja, te procjenu vještaka u kojima je izvršena i procjena vrijednosti ulaganja od strane trećih (a ne ostavitelja) sud zaključuje da do povrede nužnog djela nije došlo, kako je već naprijed obrazloženo prilikom utvrđene vrijednosti koje je ostavitelj imao u času smrti i vrijednosti darova.

71. Prema čl. 89. st. 1. ZN-a svakom se nasljedniku prilikom diobe na njegov zahtjev uračunava u nasljedni dio vrijednost svega što je dobio na dar od ostavitelja na bilo koji način. Prema st. 3. istog članka vrijednost dara ne uračunava se ako je ostavitelj izjavio u vrijeme darovanja ili kasnije, ili u oporuci, da se dar ne uračunava u nasljedni dio, ili se iz okolnosti može zaključiti da je to bila volja ostavitelja. Kako je već naprijed navedeno u konkretnoj pravnoj stvari ostavitelj pok. VC izričito je u oporuci odredio da je sinovima GC i BC tj. i tužitelju za života darovao dio svoje imovine koji prelaze vrijednost nužnog djela pa da ih upravo zato oporukom ne spominje kao nasljednike. A da darovanjem kojeg mu je otac pok. VC učinio, tužitelj nije povrijeđen u nužnom dijelu, utvrđeno je i u ovom postupku.

72. U ugovore o darovanju koje je ostavitelj za života zaključio sa svojim zakonskim nasljednicima nije unio da se vrijednost darovanog ne uračunava u nasljedni dio.

73. Između stranaka nije sporno da je pok. VC u oporuci izričito odredio da se vrijednost darovanja uračunava u nasljedni dio tužitelja. A konačno i sam tužitelj je izjavio da priznaje oporuku, ali da potražuje nužni dio. 74. U parničnom postupku se činjenice utvrđuju sa stupnjem izvijenosti, u smislu da uvjerenje suda o njima mora biti takvo da isključuje svaku razumnu sumnju u njegovu pravilnost i istinitost.

75. Sud je utvrdio da je ostavitelj pok. VC, otac tužitelja i djed prvotuženika i otac drugo i trećetuženika darovao i tužitelju dvije nekretnine (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (stare oznake 387/4 k. o. [katastarska općina] površine 515 m2)), a volja pok. VC bila je da se nekretnine darovane za života svojim sinovima uračunavaju u njegov nasljedni dio.

76. Slijedom navedenog, tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

77. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Sl. list SFRJ 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991, Narodne novine broj 53/1991, 91/1992,112/199, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 85/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/22, 114/22, 155/2023). Tužitelj je izgubio ovu parnicu pa je dužan prvotuženiku naknaditi parnični trošak. Tuženiku je priznat trošak za sastav odgovora na tužbu, za zastupanje na ročištima 26.6.2017., 02.10.2017., 28.11.2017., 27.06.2018., 26.09.2018., 04.09.2019., 23.10.2019., 01.06.2020., 04.05.2023., 11.09.2023., 26.10.2023., 24.01.2024., 09.10.2024. i 14.11.2024., te za sastav podnesaka od 26.04.2018., 04.03.2019., 03.02.2020. i 27.05.2024., za svaku radnju po 250,00 eura (u koji iznos je uračunat PDV), te trošak vještaka gospodarske struke 94,23 eura, a što ukupno iznosi 4.844,23 eura. Prvotuženiku nije priznat trošak za sastav podnesaka od 21.04.2020., 19.07.2024. i 10.09.2024. jer su isti bili nepotrebni i nisu bili nužni za odlučivanje u ovom postupku.

77.1. Visina priznatog i obračunatog troška temelji se na tarifnom broju 8.1., 9.t.1., 46., 52. i 54. Tarife o nagradi i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 142/2012, 103/2014, 118/2014,107/2015, 37/2022, 126/2022, 138/2023, dalje: Tarifa).

78. Slijedom svega navedenog presuđeno je kao u izreci.

U Poreču – Parenzo 24. prosinca 2024.

S u t k i n j a:

mr. sc. Marčela Štefanuti

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove Presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu u Dubrovniku, a podnosi se putem ovog suda, u roku od 15 dana, od dana objave ove Presude.

Dna:

1. Pun. tužitelja,

2. Pun. prvotuženika,

3. Drugotuženiku osobno i za trećetuženicu.