REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U OSIJEKU

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj:  Gž Zk-106/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Osijeku, po sucu Tomislavu Šimiću, u pravnoj stvari predlagateljice ZI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. 72, koju zastupa Josip Mihaljević, odvjetnik u Zagrebu, protiv II, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa Maja Krstović, odvjetnica u Dubrovniku, radi uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbi protustranke, protiv rješenja zemljišnoknjižne sutkinje Općinskog suda u Dubrovniku Z-12840/2021 od 20. studenoga 2023. 24. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

I. Žalba protustranke se odbija i potvrđuje rješenje zemljišnoknjižne sutkinje Općinskog suda u Dubrovniku Z-12840/2021 od 20. studenoga 2023.

II. Nalaže se brisanje zabilježbe žalbe, zabilježene kod Općinskog suda u Dubrovniku na temelju rješenja Z-449/2024 od 10. lipnja 2024.

Obrazloženje

Predmet zemljišnoknjižnog postupka:

1.

Predmet postupka pred zemljišnoknjižnim sudom, Općinskim sudom u Dubrovniku bilo je odlučivanje o prijedlogu predlagateljice ZI za uknjižbu njezinog prava vlasništva na nekretnini II, upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], k.o. [katastarska općina], [adresa], kao ZK tijelo II – 1. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1), stan u podrumu, čestica zgr. [katastarska čestica], izgrađena na čestici zem. [katastarska čestica], površine 60 m², uz odgovarajući suvlasnički dio cijele nekretnine, koja se nalazi na kčbr. zgr. [katastarska čestica], stambena zgrada, površine 192 m².

1.1.

Svoj prijedlog za uknjižbu predlagateljica je temeljila na Sporazumu o utvrđenju i podjeli bračne imovine kojeg su zaključili predlagateljica i protustranka **.**.2014., a na kojoj su potpisi predlagateljice i protustranke ovjereni kod Anđelka Stanića, javnog bilježnika u Dubrovniku pod brojem ovjere OV-8170/2014 27. kolovoza 2014.

Odluka zemljišnoknjižnog suda:

2.

Ovlaštena zemljišnoknjižna referentica pod brojem Z-11735/2021 donijela je 24. studenoga 2021. rješenje o uknjižbi.

2.1.

Protiv navedenog rješenja protustranka je podnijela prigovor, koji je odbijen, u ovom postupku pobijanim rješenjem zemljišnoknjižne sutkinje donesenim 20. studenoga 2023. pod brojem Z-12840/2021.

Žalbeni navodi:

3.

Protustranka u žalbi ističe identične prigovore koje je iznijela pobijajući rješenje ovlaštene zemljišnoknjižne referentice.

3.1.

Tako ističe da isprava temeljem koje je dopušten upis ne predstavlja javno ovjerovljenu ispravu sukladno Zakonu o ovjeravanju potpisa, rukopisa i prijepisa te Zakona o javnom bilježništvu, pa sud nije smio dopustiti upis u skladu sa čl. 102. Zakona o zemljišnim knjigama.

3.2.

Navodi da se ista sastoji od više listova, koji bi morali biti međusobno tako povezani da se ne mogu razdvojiti ili među njih nešto umetnuti.

3.3.

Također navodi da je navedeni ugovor zelenaški jer je protivan zakonu i moralu i kao takav ništetan, ali i da taj ugovor podnositelj nije potpisao niti svoj potpis ovjerio, a niti je ovjera koja je priložena uz ugovor, ovjera potpisa tog ugovora.

3.4.

Predlaže stoga preinačiti odluku zemljišnoknjižne sutkinje i stanje zemljišne knjige vratiti prije upisa provedenog u korist predlagateljice.

3.5.

Odgovor na žalbu nije podnesen.

Ocjena drugostupanjskog suda:

4.

Žalba nije osnovana.

4.1.

Čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, dalje: ZPP-a), koji se u ovom postupku primjenjuje na odgovarajući način na temelju čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama (NN 63/2019, 128/2022 i 155/2023, dalje: ZZK) propisano je da drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku odluku u granicama razloga određenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ovoga Zakona i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.

4.2.

Ispitujući pobijanu odluku, postupak koji joj je prethodio, žalbene navode protustranke, utvrđeno je da prvostupanjski sud nije počinio nijednu od prethodno navedenih bitnih povreda na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, pa dakle ni pogrešno primijenio materijalno pravo, na što sadržajno ukazuje žalitelj.

4.3.

Čl. 112. st. 5. ZZK propisano je da za isprave prenesene u elektronički oblik koje bi trebale poslužiti kao temelj za dopuštenje upisa ovlašteni korisnici informacijskog sustava u primjeni u poslovanju suda jamče da su istovjetne s onima u papirnatom obliku te da odgovaraju odredbama iz stavaka 1. i 3. ovoga članka.

4.4.

St. 1. čl. 112. ZZK propisano je da se Isprave koje bi trebale poslužiti kao temelj za dopuštenje upisa dostavljaju zemljišnoknjižnom sudu u izvorniku ili ovjerenom prijepisu odnosno preslici., a st. 3. čl. 112. ZZK da je prijepis odnosno isprava čiji je sadržaj ovjerovljen u skladu sa zakonom izjednačen s izvornikom.

4.5.

Prema čl. 4. st. 1. Pravilnika o elektroničkom poslovanju korisnika i ovlaštenih korisnika sustava zemljišnih knjiga (NN 108/2019, 128/2022, dalje: Pravilnik) ovlašteni korisnik je javni bilježnik, odvjetnik, a nadležno državno odvjetništvo kada je to potrebno u pripremi ili vođenju određenog sudskog ili upravnog postupka.

4.6.

Prema st. 2. čl. 12. Pravilnika, pisane priloge dostavljene u izvorniku ili ovjerenom prijepisu (presliku), ovlašteni korisnik prenijet će u elektronički oblik te će svaki priloženi dokument potpisati kvalificiranim elektroničkim potpisom.

4.7.

Iz stanja prvostupanjskog spisa proizlazi da je Josip Mihaljević, odvjetnik u Zagrebu, punomoćnik predlagateljice, digitalno potpisao prilog prijedlogu za uknjižbu – sporazum o utvrđenju i podjeli bračne imovine, čime je potvrdio da mu je on dostavljen u ovjerenom prijepisu i prenio ga u elektronički oblik.

4.8.

Stoga je potpuno pravno irelevantno pozivanje protustranke na to da se isprava koja je poslužila kao temelj upisa sastoji od više listova, koji bi morali biti međusobno tako povezani da se ne mogu razdvojiti ili među njih nešto umetnuti, a čime protustranka zapravo niti ne ističe neki konkretan prigovor već samo citira čl. 49. st. 1. ZZK.

4.9.

I konačno, navedena isprava temeljem koje je zemljišnoknjižni sud dopustio predloženi upis, sadrži potvrdu Anđelka Stanića, javnog bilježnika u Dubrovniku (broj OV-8171/2014 od 27. kolovoza 2014.), da ta isprava predstavlja neposrednu presliku izvorne isprave nakon ovjere potpisa, čiji je naziv Sporazum o utvrđenju i podjeli bračne imovine ovjeren po javnom bilježniku Anđelku Staniću pod poslovnim brojem OV-8170/2014. Javni bilježnik je također potvrdio da se izvorna isprava, po tvrdnji stranke, nalazi kod stranke i da ju je donijela sa sobom stranka II, protustranka u ovom postupku.

4.10.

Prema tome, ispravno je odlučeno kada je zemljišnoknjižni sud, temeljem čl. 117. ZZK, dopustio predloženi upis, odnosno kada je zemljišnoknjižna sutkinja Općinskog suda u Dubrovniku odbila prigovor protustranke i potvrdila rješenje zemljišnoknjižne referentice.

4.11.

Također je ispravno zemljišnoknjižna sutkinja ukazala protustranci da se o nepostojanju ugovora i njegovoj ništetnosti odlučuje u parničnom postupku, a iz stanja zemljišne knjige proizlazi da se u pogledu nekretnine na kojoj je dopuštena uknjižba prava vlasništva u korist predlagateljice, vodi kod Općinskog suda u Dubrovniku parnični postupak po tužbi protustranke II protiv tužene ZI.

5.

Kako čl. 149. st. 3. ZZK propisuje ako ocijeni da žalba nije osnovana, žalbeni će sud odbiti žalbu, potvrditi rješenje suca i naložiti brisanje zabilježbe žalbe, primjenom navedene odredbe riješeno je kao u izreci.

U Osijeku 24. prosinca 2024.

Sudac:

Tomislav Šimić