Poslovni broj: R1 Ob-415/2020-29

REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji Lani Stanić Bulum, u pravnoj stvari predlagatelja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Dubrovnik, Miha Pracata 11, Dubrovnik, OIB: 52966791065 protiv protustranke TO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa posebna skrbnica PO, dipl. iur. iz Centra za posebno skrbništvo, Dislocirana jedinica Split, Ivana Gundulića 26a, Split, radi lišenja poslovne sposobnosti, 23. prosinca 2024.

r i j e š i o  j e

Protustranka TO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1979. djelomično se lišava poslovne sposobnosti, i to u dijelu koji se odnosi na odlučivanje o zdravlju i smještaju izvan vlastite obitelji, odlučivanje o upravljanju i raspolaganju imovinom i o upravljanju i raspolaganju novčanim sredstvima te u dijelu koji se odnosi na zastupanje svojih prava i interesa pred tijelima državne uprave, upravnim tijelima, pravosudnim tijelima, tijelima s javnim ovlastima i drugim pravnim osobama.

Obrazloženje

1. Predlagatelj Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Dubrovnik je 23. prosinca 2020. ovom sudu podnio prijedlog protiv protustranke TO, radi djelomičnog lišenja poslovne sposobnosti.

2. Prije donošenja odluke o lišenju poslovne sposobnosti protustranci sud je, u skladu s odredbom članka 234. stavka 3. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23, dalje: ObZ) i članka 499. stavka 1. ObZ-a pribavio stručno mišljenje sudske vještakinje o zdravstvenom stanju protustranke i o utjecaju tog stanja na njene sposobnosti zaštite svojeg pojedinog prava ili skupine prava, ili na ugrožavanje prava i interesa drugih osoba.

2.1. Iz nalaza i mišljenja sudske vještakinje mr.sc.dr.med. Marije Vinković-Grabarić, spec. psihijatar, subspec. psihoterapije od 30. svibnja 2023., zaprimljenog 9. lipnja 2023., proizlazi da je protustranka osoba koja boluje od duševnog poremećaja, koji se klasificira u Međunarodnoj Europskoj klasifikaciji pod šifrom F 25.1 sizoafektivni poremećaj, sadašnja epizoda depresivni tip (većina epizoda depresivni sizoafektivnog tipa). U početnom dijelu liječenja kod protustranke su prevladavali simptomi shizofrenog spektra, i to najviše pod kliničkom slikom paranoidno halucinatornih proživljavanja, a u čijoj su se hospitalizaciji izmjenjivala i klinička stanja poremećenog raspoloženja, od hipomanog i maničnog stanja do stanja izrazite depresivnosti. U stanjima afektivnih smetnji protustranka teško može funkcionirati, postaje izrazita afektivno labilnija, svadljiva, uz neracionalno trošenje financijskih sredstava, kao i odbijanje liječenja i uzimanje terapije (manična faza), no u stanju depresije je uglavnom bezvoljna, bez inicijative, uz afirmaciju suicidalnih misli i ideja, a koje je i u 2019. i realizirala rezanjem vena. U postizanju remisije trebalo joj je liječenje u udaljenijim bolnicama psihijatrijskog tipa (Rab, Zagreb). Nakon provedenog liječenja koje je uključivalo petnaest hospitalizacija radno je nesposobna i ne može više samostalno funkcionirati. Također se liječila od jatrogenog ekstrapiramidnog poremećaja, kao i psihoorganskih smetnji. Iz nalaza i terapije koju su joj uveli, a to je parkinsonična i antidementivna terapija, može se zaključiti da se radi o osobi s padom kognitivno mnestičkih funkcija te smanjenja kapaciteta za te funkcije (mišljenje, pamćenje, zaključivanje, reprodukcija). U nalazima zadnjih hospitalizacija se spominje i izrazita osobna neefikasnost uz manjak aktiviteta, teško shvaća upute no uz jaču potporu kao i slabiju vremensku oslabljenost te ispodprosječnu globalnu efikasnost i razvitak blagog kognitivnog deficita, kao i emocionalnu labilnu strukturu i razvitak akutne psihotične produkcije s dominirajućim sumanotistima, idejama, odnosa/rezultata psihološke obrade 18. kolovoza 2020. (OB Dubrovnik, mr. spec. T).

2.1.1. Zaključak je sudske vještakinje da je protustranku potrebno lišiti poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na odlučivanje o zdravlju i smještaju izvan vlastite obitelji, odlučivanje o upravljanju i raspolaganju imovinom i o upravljanju i raspolaganju novčanim sredstvima te u dijelu koji se odnosi na sklapanje svih vrsta pravnih poslova i zastupanja svojih prava i interesa pred tijelima državne uprave, upravnim tijelima, pravosudnim tijelima, tijelima s javnim ovlastima i drugim pravnim osobama i da protustranka nije raspravno sposobna.

2.1.2. U dopuni nalaza i mišljenja sudska vještakinja Marija Vinković-Grabarić, spec. psihijatar, subspec. psihoterapije od 15. siječnja 2024., zaprimljenoj 23. siječnja 2024. pojašnjava da se protustranka relativno rano razboljela od teške duševne bolesti, da je prva hospitalizacija bila 2009. i da se tijekom liječenja stanje jako pogoršavalo pa da se morala liječiti uzastopnim hospitalizacijama u brojnim duševnim bolnicama. Sadašnje stanje je stanje izrazitog pogoršanja, i to najviše shizofrenih simptoma kao i bolesti raspoloženja, a u čijoj kombinaciji simptoma boluje. Smetnja raspoloženja tj. njena depresivna faza bolesti je terminalna faza bolesti, na razini rezidualne faze, zadnjeg stadija bolesti duševnog poremećaja, u kojem se ne očekuje pomak. Uz to uzima i lijekove protiv demencije koje su uveli zbog izrazitog pada kognitivno mnestičkih funkcija (poliklinika Marin Med, Dubrovnik svibanj 2020.). Bolesnici su umrli oba roditelja, ima braću koja ju ne posjećuju zbog dislokacije smještaja, smještena na sjeveru Hrvatske (Štrigova), inače živjela i rođena na jugu Hrvatske (Dubrovnik). Takav smještaj djeluje nepovoljno na njezin psihički status i prognozu bolesti, koja je izrazito loša. Također nepovoljno na tijek bolesti djeluje i nekomunikacija s obitelji. Unazad tri godine na smještaju, ali stanje se samo pogoršalo. Stanje smetnji raspoloženja tj. afektivnih simptoma na stadiju je razine rezidualnih terminalnih simptoma. Osim toga naznaka je na smetnjama iz kruga demencije tako da njezine kognitivno mnestičke funkcije koje su ledirane u kombinaciji sa smetnjama raspoloženja te uz to i pridruženim shizofrenim simptomima djeluje na način da nije u mogućnosti upravljati i donositi odluke s pravne strane, stoga ni u mogućnosti sklapati bilo kakav pravni posao. Osoba s ovakvim kombiniranim poremećajem automatski (nesvjesno) prepušta sve svoje odluke osobama iz okoline jer nije u stanju samostalno funkcionirati (pitanje manipulacije). Stoga joj je potreban skrbnik u svim segmentima funkcioniranja, kako bi on preuzeo funkciju koju ona ne može. U preporuci savjetuje premještaj u nekih od domova blizu ostatka obitelji.

3. Posebna skrbnica u svom očitovanju od 18. kolovoza 2024. ističe da nema primjedbi na nalaz i mišljenje od 30. svibnja 2023., osim u dijelu u kojem vještakinja predlaže i ograničenje u odnosu na sklapanje svih vrsta pravnih poslova s obzirom da je ovakvo ograniečenje općenito, nejasno, neprecizno i u naravi predstavlja ograničenje u svim segmentima života protustranke, a kao takvo i protivno Obiteljskom zakonu i Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom. Drži da je u ostalim ograničenjima sadržana potrebna zaštita protustranke i da osporavano ograničenje nije potrebno, a štoviše ni zakonito.

3.1. Posebna skrbnica u svom očitovanju od 3. travnja 2024. na dopunu nalaza i mišljenja od 15. siječnja 2024 pojašnjava da ne osporava nalaz i mišljenje sudske vještakinje već ustraje u navodima da osporavani dio - „sklapanje svih vrsta pravnih poslova“ ne može kao takav biti uvršten u sudsku odluku, termin nije jasan, općenit je i u naravi predstavlja lišenje u potpunosti, a što je isključivo stvar suda, pravno pitanje tako da drži da nema potrebe izvoditi dokaz saslušanjem vještakinje, dodajući da su nalaz i mišljenje vještaka jedan od dokaza u postupku, da jedino sud ima ovlast odrediti osnovanost i opseg ograničenja u pravima, a sve sukladno stvarnoj potrebi i utvrđenom činjeničnom stanju.

5. Kako propisuje odredba članka 234. stavka 1. ObZ-a sud će u izvanparničnom postupku punoljetnu osobu koja se zbog duševnih smetnji ili drugih razloga nije sposobna brinuti o nekom od svojih prava, potreba ili interesa, ili koja ugrožava prava i interese drugih osoba o kojima je dužna skrbiti se, u tom dijelu lišiti poslovne sposobnosti.

5.1. Postupak lišenja poslovne sposobnosti ulazi u područje prava na poštivanje privatnog života iz članka 8. stavka 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine - Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, dalje u tekstu: Konvencija), koja se kao međunarodni ugovor u Republici Hrvatskoj primjenjuje od 5. studenog 1997. jer lišenje osobe poslovne sposobnosti, potpuno ili djelomično, predstavlja miješanje države u privatan život pojedinca u smislu stavka 2. istog članka budući da osoba lišena poslovne sposobnosti u potpunosti gubi ili joj se ograničava njena mogućnost da svojim postupcima, izjavama i radnjama proizvodi pravne učinke.

6. S obzirom da je sudska vještakinja svoj nalaz izradila u skladu s pravilima struke i vještine i mišljenje detaljno i uvjerljivo obrazložila, da u nalazu i mišljenju nema proturječnosti i da predlagatelj i posebna skrbnica protustranke u odnosu na njih nisu imali primjedbi ni prigovora, njen nalaz i mišljenje kao stručne i objektivne sud prihvaća, osim što u odnosu na dio u kojem sudska vještakinja predlaže poslovnu sposobnost protustranke ograničiti i u dijelu koji se odnosi na sklapanje svih vrsta pravnih poslova, na što u svom očitovanju ukazuje i posebna skrbnica portustranke, smatra da su prava, potrebe i interesi protustranke već dovoljno zaštićeni lišenjem poslovne sposobnosti u preostalom dijelu.

7. Sud nije saslušao protustranku u skladu s odredbom članka 498. stavka 3. ObZ-a niti joj dostavio nalaz i mišljenje sudske vještakinje iz razloga što, kako proizlazi iz nalaza i mišljenja, njeno saslušanje s obzirom na zdravstveno stanje nije moguće.

8. Slijedom iznesenog, budući da iz nalaza i mišljenja sudske vještakinje proizlazi da zaštitu protustranke u odnosu na radnje i poslove koje ona nije sposobna samostalno obavljati, i to u dijelu koji se odnosi na odlučivanje o zdravlju i smještaju izvan vlastite obitelji, odlučivanje o upravljanju i raspolaganju imovinom i o upravljanju i raspolaganju novčanim sredstvima i zastupanja svojih prava i interesa pred tijelima državne uprave, upravnim tijelima, pravosudnim tijelima, tijelima s javnim ovlastima i drugim pravnim osobama, nije moguće osigurati drugim sredstvima i mjerama predviđenim posebnim zakonima u smislu članka 233. stavka 1. ObZ-a, uzimajući u obzir osobnost protustranke, njene stavove, kao i zaštitu njenog dostojanstva i dobrobiti (stavak 3. istog članka), na temelju odredbe članka 234. stavka 1. ObZ-a, odlučeno je kao u izreci.

U Dubrovniku 23. prosinca 2024.

Sutkinja

Lana Stanić Bulum

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave ovog rješenja. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.

DNA:

1. Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Dubrovnik, Miha Pracata 11, Dubrovnik

2. TO, Cvjetni dom – Dom za odrasle osobe Split, Vrgoračka ulica 29, Split 3. posebna skrbnica PO, Centar za posebno skrbništvo, Podružnica

Split, Ivana Gundulića 26a, Split

- nakon pravomoćnosti:

4. Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Dubrovnik, Miha Pracata 11, Dubrovnik