Poslovni broj: UsI-1132/2024-6

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sucu Ivanu Dadiću, uz sudjelovanje Zrinke Pivac kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja UI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po opunomoćenicima odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Darija Silov i Ivan Milin, Šibenik, Stjepana Radića br. 31/II, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Građevinske inspekcije, OIB: 33706439962, Zagreb, Šubićeva 29, zastupanog po zakonskom zastupniku LI, dipl. ing. građ., višem građevinskom inspektoru, na temelju odredbe čl. 21. st. 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 36/24.), radi uklanjanja građevine, nakon javne i usmene rasprave zaključene 28. studenog 2024. u prisutnosti opunomoćenika tužitelja i zakonskog zastupnika tuženika, objavljene 23. prosinca 2024.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži poništenje rješenja tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave u Šibeniku, KLASA: UP/I-362-02/24-02/268, URBROJ: 443-02-03-21-24-5 od 27. ožujka 2024.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1.U pravovremenoj tužbi tužitelja podnesenoj ovom sudu 7. svibnja 2024. godine protiv rješenja tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave u Šibeniku, KLASA: UP/I-362-02/24-02/268, URBROJ: 443-02-03-21-24-5 od 27. ožujka 2024., tužitelj u bitnom najprije reproducira izreku osporenog rješenja tuženika, nakon čega navodi kako tužbu podnosi zbog nepravilno primijenjenog materijalnog propisa, nepravilno provedenog postupka, nepravilno utvrđenog činjeničnog stanja, te nepravilno izvedenog zaključka. Pobijano rješenje je nezakonito, budući da je doneseno uz pogrešnu primjenu materijalnog prava. Naime, u obrazloženju pobijanog rješenja, tuženik navodi, da je u provedbi inspekcijskog nadzora građenja na dijelu kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] 28. veljače 2024. obavljen inspekcijski pregled kontrole zakonitosti građenja, o čemu da je sastavljen zapisnik KLASA: 362-02/24-02/268, URBROJ: 443-02-03-21-24-1, te da je utvrđeno da je u tijeku izvođenje građevinskih radova u obuhvatu površine cca 120 x 100 m, te da su izvedeni zemljani radovi čišćenja i zaravnavanja terena, nasipavanja terena, iskopa zasijecanjem kose prirodne padine terena sa ciljem postizanja horizontalnih površina pogodnih za gradnju (dubine iskopa do 2 metra). Izveden je iskop građevinske jame tlocrtnih dimenzija 7,5 x 4,0 m, dubine 2,8 m. Obuhvat zahvata zemljanih radova na dijelu kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja se nalazi neposredno uz županijsku cestu broj 6246. Na gradilištu nije postavljena ploča gradilišta kojom se označava gradilište. Međutim, tužitelj navodi, da nikakve građevinske radove nije izvodio, već je samo poravnavao teren i to ne u obuhvatu površine cca 120 x 100 m kako se to u obrazloženju pobijanog rješenja navodi, već je tužitelj samo poravnavao teren i to na dijelu kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji je na skici koju je izradio Zoran Marin, stalni sudski vještak za geodeziju 30. siječnja 2023. prikazan u dužini slovima A-F, a u širini od slova A-B-B1-A, u obuhvatu površine cca 100 x 30 m. Što se tiče iskopane jame, tužitelj navodi, da jamu nije iskopao u tlocrtnim dimenzijama 7,5 x 4 m, dubine 2,8 m, već u tlocrtnim dimenzijama 6 x 3 m i dubine 2,3 m. Dakle, radi se o radovima koji se mogu raditi bez građevinske dozvole i glavnog projekta, budući da tužitelju za radove koje izvodi na dijelu kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije potrebna prijava početka gradnje sa dokumentacijom o gradnji. Iz pobijanog rješenja, razvidno je, da i sam tuženik u pobijanom rješenju navodi da je točno da se zemljani radovi na dijelu kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izvode u obuhvatu površine cca 100 x 30 m, ali da je ukupni obuhvat površine cca 120 x 100 m, no da dio površine cca 100 x 90 m i nije predmet ovog postupka. Stoga je uopće nejasno što je predmet postupka, budući da su izreka i obrazloženje pobijanog rješenja suprotni sami sebi. Očigledno tuženik ni sam ne zna na kojoj površini se izvode radovi nasipavanja terena. Nadalje, tuženik u pobijanom rješenju navodi da je tužitelj počinio povredu odredbe članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji kojim je propisano da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom. Nejasno je koju je to građevinu tužitelj gradio, kada je i iz pobijanog rješenja razvidno da tužitelj nikakvu građevinu nije gradio, budući da nikakva građevina na terenu ne postoji, a što se vidi iz obrazloženja pobijanog rješenja. U pobijanom rješenju tuženik samo paušalno navodi da tužitelj izvodi radove s ciljem postizanja horizontalnih površina pogodnih za gradnju. Tvrdnje tuženika da tužitelj ima namjeru graditi građevinu su samo insinuacije tuženika, bez za to ikakvih dokaza, a kada tužitelj bude imao namjeru nešto graditi, prvo će ishoditi potrebnu dokumentaciju za gradnju, pa tek onda početi s izvođenjem radova. Pravo vlasništva tužitelja na dijelu nekretnine katastarski označene kao kat. čest. br. [katastarska čestica] (Z. U. [broj ZK uloška]) k. o. [katastarska općina], utvrđeno je pravomoćnom presudom koju je donio Općinski sud u Šibeniku, Stalna služba u Kninu pod brojem P- 666/2020 od 20. rujna 2023., kojom je utvrđeno da je upravo KI vlasnik dijela, koji dio je u vještvu-skici izmjere koju je u Drnišu 30. siječnja 2023. izradio stalni sudski vještak geodetske struke Zoran Marin, dipl. ing. geod. označen slovima A-B-C-D-E-F- A, površine 5835 m², koja skica je sastavni dio presude. Također, dio nekretnine na kojem se izvodi poravnavanje i nasipavanje terena, nalazi se unutar granica neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja. Dakle, sasvim je jasno, da je radove koje je tužitelj izvodio na dijelu nekretnine katastarski označene kao kat. čest. br. [katastarska čestica] (Z. U. [broj ZK uloška]) k. o. [katastarska općina], izvodio na temelju čl. 2. Pravilnika o jednostavnim građevinama, a za izvođenje kojih radova nije potrebna građevinska dozvola niti glavni projekt. Iz svega naprijed navedenog, sasvim je jasno, da je pobijano rješenje nezakonito, budući je očigledno, da je i samom tuženiku nejasno u kojoj površini se izvode zemljani radovi, a osim toga tuženik insinuira da će tužitelj graditi građevinu, a tuženik nije niti pojasnio na koji način bi tužitelj trebao ukloniti jamu. Dakle, sasvim je jasno da su na štetu tužitelja grubo povrijeđene odredbe Zakona o državnom inspektoratu, Pravilnika o jednostavnim građevinama, kao i niz drugih propisa i niz drugih prava čovjeka i građanina. Slijedom svega iznesenog tužitelj tužbenim zahtjevom predlaže sudu donijeti presudu kojom će poništiti osporeno rješenje tuženika, a ujedno predlaže i da sud naloži tuženiku naknaditi trošak spora tužitelju.

2.Tuženik je u odgovoru na tužbu, u bitnom naveo kako osporava tužbene navode tužitelja jer da su u suprotnosti s dokazima i činjenicama koje su utvrđene u osporenom rješenju, slijedom čega da tuženik ostaje u cijelosti kod navoda obrazloženja osporenog akta i predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

3.U sporu je održana rasprava 28. studenog 2024. čime je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 36/24. - dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koju su pristupili opunomoćenik tužitelja i zakonski zastupnik tuženika.

4.U dokaznom postupku sud je pročitao tužbu zajedno sa svim prilozima, odgovor na tužbu tuženika, te je pročitan spis upravnog tijela dostavljen od strane tuženika uz odgovor na tužbu.

5.Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.

6.Tužbeni zahtjevi nije osnovan.

7.Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

8.Naime, osporenim rješenjem tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave u Šibeniku, KLASA: UP/I-362-02/24-02/268, URBROJ: 443-02- 03-21-24-5 od 27. ožujka 2024., točkom 1. naređuje se tužitelju u svojstvu investitora da u roku od 90 dana od dana zaprimanja ovog rješenja, ukloni - iskop građevinske jame tlocrtnih dimenzija 7,5 x 4,0m, dubine 2,8m, - iskop izveden zasijecanjem kose prirodne padine terena, dubine iskopa do 2 metra, što je izvedeno bez izvršne odnosno pravomoćne građevinske dozvole, na dijelu kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz županijsku cestu broj 6246, u obuhvatu površine cca 100 x 30,0 m, točkom 2. utvrđuje se da je investitoru obustava građenja provedena zatvaranjem gradilišta postavljanjem posebnog službenog znaka na dijelu kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dana 28. veljače 2024., a obustava građenja, osim radova koji se izvode radi izvršenja ovog rješenja, na snazi je do izvršnosti rješenja o obustavi postupka izvršenja rješenja, dok je točkama od 3. do 7. tužitelj upozoren o posljedicama ukoliko ne postupi po naredbama iz točaka 1. i 2. izreke ovog rješenja, sve na način kako je to precizno navedeno u naznačenim točkama izreke osporenog rješenja.

9.Među strankama ovog spora prijepornim se ukazuje je li u konkretnom slučaju građevine pobliže opisane pod točkom 1. izreke osporenog rješenja, čije uklanjanje je naređeno osporenim rješnjem tuženika, bilo moguće izgraditi bez prethodnog ishođenja izvršne, odnosno pravomoćne građevinske dozvole i to u skladu s odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Narodne novine br. 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22) ili je pak za građenje iste bilo potrebno prethodno ishoditi pravomoćnu građevinsku dozvolu, u svezi s čim je li činjenično stanje pravilno i potpuno utvrđeno i potom na isto primijenjeno mjerodavno materijalno pravo, kod kojeg stanja stvari je sporna zakonitost osporenog rješenja tuženika u cijelosti.

10.Odredbom čl. 106. st. 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj: 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.) propisano je da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.

Odredbom čl. 128. st. 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj: 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.) propisano je da jednostavne i druge građevine i radovi određeni pravilnikom koji donosi ministar grade se, odnosno izvode bez građevinske dozvole.

Stavkom 2. da građenju građevina i izvođenju radova iz stavka 1. ovoga članka može se pristupiti na temelju glavnog projekta, tipskog projekta za koji je Ministarstvo donijelo rješenje o tipskom projektu, drugog akta, odnosno bez akta ako je to propisano pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka.

Odredbom čl. 3. st. 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj: 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.) propisano je da je građenje izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina (točka 10.), dok je građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem (točka 11.), a rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine (točka 21.).

Odredbom čl. 101. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18., 117/21. i 67/23.) propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ovlašten je utvrditi zakonitost građenja i uporabe građevina te provedbu stručnog nadzora građenja, održavanja i uporabe građevina te narediti mjere propisane ovim Zakonom.

Odredbom čl. 106. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18., 117/21. i 67/23.) propisano je da inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju se rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj ovim Zakonom.

St. 2. da ako se investitor odnosno vlasnik građevine ne može utvrditi, rješenje o uklanjanju građevine i obustavi građenja donosi se protiv nepoznate osobe. St. 3. da rješenje na temelju ovoga odjeljka donosi građevinski inspektor. St. 4. da ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

St. 5. da protiv rješenja koje donosi građevinski inspektor ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

St. 6. da kada je protiv rješenja koje je donio građevinski inspektor pokrenut upravni spor, on može do okončanja spora poništiti ili izmijeniti svoje rješenje zbog onih razloga zbog kojih bi sud mogao poništiti takvo rješenje.

Odredbom čl. 108. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18., 117/21. i 67/23.) propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom strankama narediti poduzimanje sljedećih inspekcijskih mjera: 1. otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja, 2. zabranu ugradnje građevnog proizvoda, 3. otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, 3. usklađivanje građenja, 4. uklanjanje građevine, 5. zabranu uklanjanja građevine i 6. obustavu građenja.

Odredbom čl. 113. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18., 117/21. i 67/23.) propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku: 1. ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole, 2. ako se gradi ili je izgrađena bez glavnog projekta odnosno drugog akta, s tim da se smatra da se gradi odnosno da je građevina izgrađena bez glavnog projekta ako je glavni projekt izrađen protivno prostornom planu, 3. ako tijekom građenja utvrdi neotklonjive nepravilnosti zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine, stabilnost okolnih građevina, stabilnost tla ili je na drugi način ugrožen život ljudi, 4. koja nije uklonjena u roku propisanom posebnim zakonom kojim se uređuje gradnja i 5. u drugim slučajevima propisanim ovim Zakonom (članak 110. stavak 2., članak 111. stavak 2. i članak 112. stavak 3.).

Odredbom čl. 114. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18., 117/21. i 67/23.) propisano je da rješenje kojim se naređuje uklanjanje građevine odnosno njezina dijela izvršava se putem treće osobe.

St. 2. da rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju iz stavka 1. ovoga članka ne može biti kraći od devedeset dana niti duži od sto dvadeset dana. St. 3. da prije pristupanja izvršenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka putem treće osobe izvršenika se na izvršenje prisiljava izricanjem tri novčane kazne.

11.Najprije je za istaknuti kako je u konkretnom slučaju, a imajući u vidu naprijed citirane zakonske odredbe tuženik pravilno i zakonito donio rješenje kojim je točkom 1. naredio tužitelju kao investitoru da u roku od 90 dana od dana zaprimanja ovog rješenja ukloni predmetne građevine pobliže opisane točkom 1. izreke rješenja, ovo stoga što i ovaj sud drži da su u konkretnom slučaju bile ispunjene sve pretpostavke da bi se tužitelju naredila citirana inspekcijska mjera s obzirom da je u upravnom postupku nedvojbeno utvrđeno kako je on investitor konkretnih građevina koje su izgrađene bez potrebnog akta za građenje, u konkretnom slučaju bez pravomoćne građevinske dozvole, što pak predmetnu gradnju čini nezakonitom, uslijed čega sud nalazi da osporenim rješenjem tuženika nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, kao i da su u konkretnoj upravnoj stvari pravilno primijenjene mjerodavne materijalno pravne odredbe.

12.Prvenstveno je za naglasiti kako u upravnom postupku tužitelj nije osporavao da je on investitor predmetnih građevina u odnosu na koje mu je naređeno uklanjanje, što predstavlja prvu pretpostavku da bi mu se mogla narediti predmetna inspekcijska mjera u smislu odredbe čl. 106. st. 1. Zakona o Državnom inspektoratu, a isto tako tužitelj nije osporavao da za konkretne građevine nije ishodio potreban akt za građenje tj. pravomoćnu građevinsku dozvolu, što pak predstavlja drugu pretpostavku za naređivanje inspekcijske mjere kakvu u vidu ima odredba čl. 108. st. 1. t. 4. istog Zakona, pa kod neprijepornog utvrđenja da su u konkretnoj upravnoj stvari na strani tužitelja kumulativno ispunjene obje navedene pretpostavke, to je jasno kako je tuženik pravilno postupio kada je svojim rješenjem tužitelju naredio uklanjanje predmetnih građevina, zbog čega je isto zakonito.

13.Glede temeljnih tužbenih prigovora u kojima tužitelj ističe kako on nikakve građevinske radove nije izvodio, već je samo poravnavao teren i to ne u obuhvatu površine cca 120 x 100 m kako se to u obrazloženju pobijanog rješenja navodi, već je tužitelj samo poravnavao teren i to na dijelu kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u obuhvatu površine cca 100 x 30 m, dok jamu nije iskopao u tlocrtnim dimenzijama 7,5 x 4 m, dubine 2,8 m, već u tlocrtnim dimenzijama 6 x 3 m i dubine 2,3 m, pa da se dakle, radi o radovima koji se mogu raditi bez građevinske dozvole i glavnog projekta, slijedom čega da je osporeno rješenje tuženika nezakonito, za kazati jer kako sud ovakve prigovore ne nalazi osnovanima.

14.Naime, s prethodnim u vezi prvenstveno je za istaknuti kako je naprijed citiranom odredbom čl. 3. st. 1. toč 10. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj: 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.) propisano da je građenje izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina, dok je čl. 3. st. 1. toč 11. istog Zakona definirano da je građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem (točka 11.) pa kod stanja stvari da je osporenim rješenjem tužitelju naređeno ukloniti iskop građevinske jame tlocrtnih dimenzija 7,5 x 4,0m, dubine 2,8m, te iskop izveden zasijecanjem kose prirodne padine terena, dubine iskopa do 2 metra, što je izvedeno na dijelu kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], potpuno je jasno da se ovdje radi o građenju građevine, kod kojeg stanja stvari su u cijelosti neosnovani tužbeni navodi tužitelja kako on nikakve građevinske radove nije izvodio.

15.Nadalje, za navesti je i kako je osporenim rješenjem tuženika tužitelju naređeno ukloniti pod 1) iskop građevinske jame tlocrtnih dimenzija 7,5 x 4,0m, dubine 2,8m, te pod 2) iskop izveden zasijecanjem kose prirodne padine terena, dubine iskopa do 2 metra, što je izvedeno na dijelu kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz županijsku cestu broj 6246, dakle precizno je definirano koje točno građevine je tužitelj dužan ukloniti i u kojim točno dimenzijama su te građevine izgrađene, pa je u odnosu na tvrdnju tužitelja kako je riječ o obuhvatu zahvata površine 100 x 30 m, a ne površine 120 x 100 m, za naglasiti kako je u konkretnom slučaju ukupni obuhvat površine cca 120 x 100 m, kako je to navedeno u zapisniku o inspekcijskom pregledu od 28. veljače 2024. koji prileže upravnom spisu. Također, površina koju navodi investitor od 100 x 30 m predstavlja područje izvedenih zemljanih radova nasipavanja, iskopa zasijecanjem kose prirodne padine terena sa ciljem postizanja horizontalnih površina pogodnih za gradnju (dubine iskopa do 2 metra), te izvedenog iskopa građevinske jame tlocrtnih dimenzija 7,5 x 4,0 m dubine 2,8 m, dok dio površine cca 100 x 90 m koji je raskrčen od raslinja i zaravnat i na kojem nisu izvedeni iskopi nije uopće ni bio predmet konkretnog inspekcijskog postupka, što također proizlazi iz zapisnika o inspekcijskom pregledu od 28. veljače 2024. kojem su priložene i fotografije stanja na terenu i koje čine njegov sastavni dio, s tim da je i u točki 1. izreke osporenog rješenja isključivo navedeno da su predmetni iskopi u obuhvatu površine od cca 100 x 30 m.

16.Što se pak tiče navoda u kojima tužitelj tvrdi da je riječ o građevinama koje je moguće graditi bez akta za građenje na temelju Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Narodne novine br. 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22), sud najprije primjećuje da niti sam tužitelj ne navodi o kojim bi se to građevinama ili radovima radilo, a kakve u vidu ima citirani Pravilnik, s tim da je istim taksativno propisano koje građevine i radovi se mogu izvoditi bez građevinske dozvole, dok obuhvat zahvata zemljanih radova koje je izveo tužitelj, uzimajući u obzir količinu iskopa i nasipavanja ne mogu se podvesti niti pod jednu odredbu članka citiranog Pravilnika, pa je i po stajalištu ovog suda nedvojbeno da radove koje je izveo tužitelj nije moguće izvoditi na temelju Pravilnika. Također, neutemeljeno je i tužiteljevo pozivanje na odredbu čl. 2. Pravilnika, to najprije stoga što tužitelj uopće ne navodi o kojoj bi se to konkretno građevini radilo kakve u vidu ima ova odredba Pravilnika, s tim da se građevine iz ove odredbe mogu graditi bez građevinske dozvole i glavnog projekta na građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, za potrebe te zgrade, međutim prema podacima spisa proizlazi da se na predmetnoj čestici ne nalazi nikakva postojeća zgrada, niti bi se radilo o građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, što dodatno isključuje primjenu Pravilnika u predmetnoj upravnoj stvari.

17.Pored toga, da u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, dodatno ukazuje i to što se sukladno mjerodavnom Prostornom planu uređenja Grada Skradina ("Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije broj 6/01, 6/08, 13/15, 16/15 - ispravak, 14/18 i 7/19- pročišćeni tekst), lokacija građenja prema kartografskom prikazu broj 1. "korištenje i namjena površina", se nalazi unutar neizgrađenog građevinskog područja, a prema kartografskom prikazu broj 3. "Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu površina" se nalazi u području ekološke mreže, pa se tako dio kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojem je investitor započeo gradnju nalazi na području ekološke mreže "HR1000026 Krka i okolni plato", pa kod stanja stvari da je odredbom članka 128. stavkom 4. Zakona o gradnji te člankom 1. stavkom 2. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima propisano da se u projektiranju i građenju građevina te izvođenju radova iz stavka 1. ovoga članka investitor, projektant i izvođač dužni su pridržavati se svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo građenje te se iste ne smiju projektirati, graditi, odnosno izvoditi ako je to zabranjeno prostornim planom ili na drugi način protivno prostornom planu, imajući u vidu da su radovi koje je izveo tužitelj protivni prostornom planu, to je pak potpuno jasno da u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni Pravilnika, već je tužitelj bio u obvezi prije početka radova ishoditi potreban akt za građenja, tj. građevinsku dozvolu, a kako on istu nije ishodio, jasno je da se ovdje radi o nezakonitoj gradnji, te je tuženik stoga pravilno postupio kada mu je osporenim rješenjem naredio inspekcijsku mjeru uklanjanja, na koji način nije došlo do povrede zakona na štetu tužitelja.

18.Slijedom navedenog, s obzirom na odredbe mjerodavnih materijalnih i procesnih zakonskih odredbi te utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud zaključuje kako osporenim rješenjem tuženika nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, pa kako tužitelj u ovom sporu ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari sud nije našao osnove za usvajanje njegove tužbe.

19.Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanog rješenja iz članka 128. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 47. stavak 3. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, radi čega je valjalo pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te presuditi kao u izreci ove presude.

20.Naposljetku, s obzirom da sukladno odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, pa kako je sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja, trebalo je sukladno citiranoj odredbi odbiti njegov zahtjev za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan, slijedom čega je valjalo odlučiti kao u izreci rješenja.

U Splitu, 23. prosinca 2024.

S U D A C

Ivan Dadić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje Visoki Upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- opunomoćenicima tužitelja odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Darija Silov i Ivan Milin, Šibenik, Stjepana Radića br. 31/II, uz zapisnik o objavi,

- tuženiku Državnom inspektoratu Republike Hrvatske, Građevinskoj inspekciji, Zagreb, Šubićeva 29, uz zapisnik o objavi i povrat spisa, po pravomoćnosti,

- u spis.