Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

Poslovni broj: K-638/2024-30

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Ivani Špigel, sucu pojedincu, uz sudjelovanje Ivane Jurić Budimir, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog NV, OIB [osobni identifikacijski broj], zbog kaznenog djela iz članka 139. stavak 3. u vezi stavka 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24. – dalje KZ/11.), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku broj KO-DO-503/2024-1 od 23. rujna 2024., nakon javne rasprave održane 18. prosinca 2024., u prisutnosti zamjenika Općinskog državnog odvjetnika u Osijeku Tomislava Ivanovića, optuženog NV, branitelja optuženika po službenoj dužnosti, odvjetnika Maria Pavičića iz Našica, oštećene ZV i opunomoćenika oštećenice, odvjetnika Stjepana Širića iz Osijeka, 23. prosinca 2024. objavio je i

p r e s u d i o  j e

Optuženi NV, zvan N, OIB [osobni identifikacijski broj], sin Z i AV rođene A, rođen **.**.1966. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, strojobravar sa završenom srednjom školom, umirovljenik s mjesečnim primanjima oko 500,00 Eura, neoženjen, bez djece, stožerni narednik, nositelj Spomenice Domovinskog rata, vlasnik obiteljske kuće na adresi prebivališta i traktora, prekršajno kažnjavan, neosuđivan,

kriv je

I. što je

dana 21. kolovoza 2024., oko 17,50 sati, u [adresa]. nakon što je na terasi njezine obiteljske kuće uočio ZV, u nakani da joj zaprijeti zbog bijesa prema njezinom nacionalnom porijeklu jer je ista bila pripadnica muslimanske vjeroispovijesti, rekao joj da će ju ubiti i iseliti iz Donje Motičine, da je on F i da se borio za hrvatsku državu, čime je kod oštećene ZV izazvao osjećaj straha da će te izrečene prijetnje ostvariti budući da je i ranije prema njoj iskazivao verbalno nasilje,

dakle, drugome ozbiljno prijetio da će njega usmrtiti, a kazneno djelo je počinjeno iz mržnje,

II. čime je počinio kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnju, opisano u članku 139. stavku 3. u vezi stavka 2. KZ/11., a kažnjivo po članku 139. stavku 3. KZ/11.

III. Na temelju članka 139. stavak 3. KZ/11. optuženi NV se za kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavak 3. u vezi stavka 2. KZ/11.

o s u đ u j e

NA KAZNU ZATVORA

U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE i 6 (ŠEST) MJESECI

IV. Na temelju članka 57. KZ/11. optuženom NV se

i z r i č e

DJELOMIČNA UVJETNA OSUDA

na način da neuvjetovani dio kazne zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci iznosi 9 (devet) mjeseci, dok se uvjetovani dio kazne u trajanju od 9 (devet) mjeseci neće izvršiti, ako optuženik u vremenu provjeravanja od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo, time da vrijeme provjeravanja iz uvjetovanog dijela kazne ne teče za vrijeme izdržavanja neuvjetovanog dijela kazne.

V. Na temelju članka 54. KZ/11. optuženom NV uračunava se u neuvjetovani dio kazne zatvora vrijeme uhićenja od 21. kolovoza 2024. do 23. kolovoza 2024. i od 28. kolovoza 2024. do 29. kolovoza 2024. te vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 5. rujna 2024. pa nadalje.

VI. Na temelju članka 69. KZ/11. optuženom NV se

izriče

SIGURNOSNA MJERA OBVEZNOG LIJEČENJA OD OVISNOSTI O ALKOHOLU

koja će se izvršavati u okviru zatvorskog sustava za vrijeme izdržavanja neuvjetovanog dijela kazne, a nakon isteka neuvjetovanog dijela kazne zatvora izvan zatvorskog sustava u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi za otklanjanje ovisnosti uz nadzor nadležnog tijela za probaciju, a može trajati najdulje 3 (tri) godine.

VII. Na temelju članka 58. stavak 5. u vezi s člankom 57. stavak 6. KZ/11. sud može opozvati uvjetnu osudu iz uvjetovanog dijela kazne i odrediti izvršenje uvjetovanog dijela kazne, ako optuženik bez opravdanog razloga krši obvezu koja mu je određena izrečenom sigurnosnom mjerom obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu.

VIII. Na temelju članka 148. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24. – dalje ZKP/08.) u vezi s člankom 145. stavak 2. točke 1., 6. i 8. ZKP/08. nalaže se optuženom NV da podmiri troškove kaznenog postupka i to trošak sudsko psihijatrijskog vještačenja u iznosu od 590,00 EUR (petstodevedeseteura), trošak za svjedoka u iznosu od 12,00 EUR (dvanaesteura) i trošak paušalne svote u iznosu od 150,00 EUR (stopedeseteura), u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude, kao i trošak postavljenog branitelja po službenoj dužnosti te nužne izdatke oštećenice i nagradu i nužne izdatke njezinog opunomoćenika, a o kojim će troškovima sud sukladno članku 148. stavak 4. ZKP/08. donijeti posebno rješenje.

Obrazloženje

1. Optužnicom Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku broj KO-DO-503/2024-1 od 23. rujna 2024. optužen je NV zbog kaznenog djela protiv osobne slobode - prijetnja iz članka 139. stavak 3. u vezi stavka 2. KZ/11.

2. Optužnica je od strane državnog odvjetnika u činjeničnom dijelu izmijenjena na raspravi održanoj 18. prosinca 2024., kako je opisano u izreci presude, dok su zakonski opis i pravna kvalifikacija kaznenog djela ostali neizmijenjeni.

3. Optuženik se očitovao da se ne smatra krivim za navedeno kazneno djelo.

4. U dokaznom postupku ispitana je oštećena ZV, svjedok FV i vještak psihijatar dr. Zoran Čavajda, a pročitani su nalaz i mišljenje vještaka psihijatra dr. Zorana Čavajde od 26. studenog 2024., medicinska dokumentacija na ime oštećenice, uvjerenje iz kaznene evidencije na ime optuženika od 23. kolovoza 2024. i potvrda iz prekršajne evidencije na ime optuženika od 23. kolovoza 2024. Optuženik je na kraju dokaznog postupka iznio svoju obranu.

5. Optuženik je u svojoj obrani izjavio da osporava da je počinio predmetno kazneno djelo na način kako je opisano u optužnici. Ne osporava da je predmetne zgode prolazio ulicom i da je vidio oštećenicu na balkonu njezine obiteljske kuće i da joj je tom prilikom rekao da ne voli V, ali osporava da joj je rekao da će je ubiti i iseliti iz [adresa]. Ne voli V i misli da ima pravo to reći. Oštećenica mu je toga dana dana pokazala prst, odnosno podigla je prema njemu palac, a on joj je na isti način uzvratio, odnosno isto joj je pokazao prst, tj. palac. Oštećenici zamjera što ona često vozi jako brzo ulicom pa je tako jednom prilikom skoro pogazila njegovog psa kojeg je vodio sa sobom. Nije nikada verbalno napao oštećenicu niti ju je pratio, a V ne voli zato što je poznato šta oni rade po svijetu, odnosno po Europi. Nije alkoholičar, već samo ponekad zna popiti alkohol. Živi sam od mirovine, uzgaja životinje, nitko ga u [adresa] ne dira i s nikim nema problema niti ga se itko boji. Smatra da mu je ovaj postupak namješten, zato što mu suprug oštećenice očito zamjera što ga je on prijavio policiji, jer zajedno s njegovim bratićem krade drva u [adresa]. Suprug oštećenice uopće ne izlazi iz kuće niti se s bilo kime druži. Ne poznaje kći oštećenice, odnosno ne zna ni kako ta djevojka izgleda. Kada prolazi ulicom oštećenica uvijek ide do plota i zuri u njega prodorno te planira da mu nešto "prišije". Samo joj je jednom prilikom izrekao uvredu i to onda kada je skoro pogazila autom njegovog psa, odnosno tada joj je rekao "glupačo". Ne treba mu nikakvo vještačenje, jer je normalan i redovno pije svoju terapiju, a predmetnog dana nije bio pod utjecajem alkohola.

5.1. Iz iznesene obrane optuženika proizlazi da on ne osporava da je predmetne zgode uočio oštećenicu na terasi njezine kuće, a s obzirom da je naveo da je tada rekao oštećenici da ne voli V očito je i da ne osporava da joj se tako obratio zato što je ona bila pripadnica muslimanske vjeroispovijesti. Optuženik, s druge strane, osporava odlučnu činjenicu da je oštećenici tom prilikom prijetio da će je ubiti i iseliti iz [adresa].

5.2. U odnosu na ovu spornu činjenicu o kojoj ovisi postojanje predmetnog kaznenog djela sud nije prihvatio obranu optuženika, budući da je takva njegova obrana suprotna detaljnom iskazu oštećenice koji je potkrijepljen iskazom njezinog supruga VV, time da i iz same okolnosti da je optuženik govorio oštećenici koja je muslimanskog porijekla da ne voli V, a što on ne osporava i što ukazuje da se obraćao oštećenici iz mržnje prema Đ koje on ne tolerira, proizlazi da je on imao i motiv da verbalno napadne oštećenicu.

6. Oštećena ZV iskazivala je istovjetno kao u dokaznoj radnji ispitivanja u ODO u Osijeku od 2. rujna 2024. (zapisnik sa lista 92-96 spisa) kada je navela da joj je prije deset godina, u frizerskom salonu, optuženik prvi puta uputio prijetnje psujući joj muslimanski majku i govoreći joj da će je iseliti iz [adresa], da će je ubiti i da on ne voli V. Sjela je tada u automobil i krenula prema policijskoj postaji da ga prijavi. Pred policijskom postajom je nazvala supruga i rekla mu što se dogodilo, a suprug joj je rekao da se smiri i da se vrati kući, a da će on porazgovarati s bratom optuženika koji je visoko pozicioniran u njihovom selu i u Našicama. Tom prilikom je brat optuženika rekao njezinom suprugu: „A šta da ja radim, to je moj brat.“. Nakon toga, svaki puta kada bi se optuženik i ona sreli on bi joj psovao muslimansku majku i ponovno prijetio da će je iseliti iz [adresa]. Ona je sve to trpila, čak i skrivala od supruga, jer se bojala da će on napraviti nekakvu glupost. Prije četiri godine kada je netko iz sela prijavio optuženika i kada ga je uhitila policija, optuženik je mislio da ga je ona prijavila nakon čega je postao još gori. Svaki puta kada je sama na ulici ili u dvorištu optuženik bi joj prijetio, upirao prstom u nju i psovao joj, a kada je sa suprugom ili s nekim drugim u društvu optuženik bi uvijek mirno prošao pored nje. Prije četiri godine kada se njezina kći vraćala iz škole optuženik je prema njoj naišao traktorom i ona je morala skočiti u kanal kako je ne bi pregazio. Tada je došla kući sva uplakana i uplašena, ali ni tada nisu zvali policiju, jer su se bojali da će doći do još većeg konflikta s optuženikom. Međutim, prije četiri mjeseca kada se njezina kći, a koja je tada bila maloljetna, u večernjim satima vraćala iz škole, ponovno je doživjela napad od strane optuženika i to na način da joj je on prišao te gestikulirajući rukama i tijelom pokazivao kako bi imao seksualni odnos s njom. Predmetnog dana 21. kolovoza 2024., oko 17,50 sati sjedila je na terasi obiteljske kuće i čula je kako nedaleko od kuće optuženik viče po ulici da ne voli V, da njoj jebe muslimansku mater i da će je iseliti i da će je ubiti. Kada je već došao do njezine kuće, ponovio je sve i rekao da se on ne boji i da on ne voli V. Uzela je telefon u ruke, a on joj je rekao da slobodno zove policiju, da je on branio Hrvatsku, da je on veliki HDZ-ovac, da se ne boji te je i dalje hodajući ulicom nastavio vikati, ali ona više nije slušala, jer je bila u kući i razgovarala s policijom. Tom su prilikom njezini suprug i kći bili u kući, a kako je optuženik vikao sve su čuli. Dana 29. kolovoza 2024. dok se nalazila u dvorištu obiteljske kuće, naišao je optuženik te pored toga što su mu određene mjere opreza obratio joj se upirući prstom u nju govoreći: "Bando, bando!". Tada je odmah nazvala policiju. Zbog svega je završila na hitnoj pomoći te je upućena psihijatru. Boji se, strah ju je, drhti i skoro svaku noć sanja optuženika. S obzirom na optuženikovo ponašanje prema njoj, kao i prema drugim ljudima, osobito ženama, smatra da bi mu bilo potrebno psihijatrijsko liječenje.

6.1. Oštećenica je na raspravi dodala da ničim nije izazvala optuženika da se prema njoj ponaša na način kako je opisala, odnosno da njih dvoje nisu imali nikakvih međusobnih sukoba pa da bi on imao povoda da je napada. Svaki puta kada ju je napao kako je opisala bio je u alkoholiziranom stanju. Zaključila je da joj optuženik prijeti i da je vrijeđa iz mržnje prema Đ. Rođena je u Modriči od roditelja P i bila je pripadnica muslimanske vjeroispovijesti sve do 4. travnja 1996. kada je primila sakrament krštenja i Svete potvrde i od tada je Kršćanka, odnosno E. I dan danas živi u strahu od optuženika. Strah ju je što će biti kada on izađe na slobodu, a posebno ju je strah za njezinu kći na koju je optuženik prije 4 godine išao traktorom. Sjeća se i događaja kada je optuženik njezinoj kćeri kada ju je sreo na ulici također psovao muslimansku majku i prema njoj simulirao seksualni odnos. Njezina je kći tada bila maloljetna. Zbog takvog ponašanja optuženika prema njoj i njezinoj kćeri morala je zatražiti liječničku pomoć i sada se redovno liječi po liječniku psihijatru, a odlazi i kod psihologa. Većina žena u [adresa] je u strahu od optuženika, jer se on i prema drugim ženama neprimjereno ponaša, odnosno zna se skidati pred ženama i urinirati, a boje ga se i djeca koja se, kada ga sretnu, sklanjaju od njega u tuđa dvorišta.

6.2. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz oštećenice vjerodostojnim, budući da je ona iskazivala detaljno i dosljedno, a njezin je iskaz potkrijepljen iskazom njezinog supruga VV, kao i samom obranom optuženika u dijelu gdje je on potvrdio da joj je govorio da ne voli V.

7. Svjedok FV, suprug oštećenice, iskazao da sa suprugom živi u [adresa] u istoj ulici u kojoj stanuje i optuženik. S optuženikom nije nikada osobno imao problema za razliku od njegove supruge kojoj je optuženik svaki puta kada bi je sreo samu psovao Muslimansku mater, govorio joj da će je on iseliti iz [adresa], da će je ubiti, da je on hrvatski branitelj i da ima PTSP. Supruga mu se uvijek žalila kada ju je tako optuženik napao. Kada bi on bio s njom u društvu optuženik se nije tako ponašao, već bi samo prošao pored njih. Sjeća se događaja kada je supruga pri izlasku iz frizerskog salona srela optuženika, tada joj je optuženik također psovao muslimansku mater i prijetio joj da će ju ubiti zbog čega ga je ona nazvala i rekla mu da će optuženika prijaviti policiji. Međutim, on joj je savjetovao da to ne učini i rekao joj je da će to reći bratu optuženika kako bi isti pokušao s optuženikom razgovarati. Međutim, optuženik nakon toga nije prestao s ovakvim ponašanjem, a u dva navrata se neprimjereno ponašao i prema njihovoj kćerki. Jednom prilikom kada se njihova kći vraćala iz škole optuženik je prema njoj išao s traktorom i psovao joj Muslimansku majku i ona se morala skloniti sa strane kako je ne bi pregazio. Nakon toga se kćerki kada se vraćala iz škole obraćao neprimjereno dok je išao iza nje na način da joj je govorio što bi on njoj radio u seksualnom smislu. Predmetnog dana u kolovozu 2024. sjeća se da su kći i on sjedili u dnevnom boravku njihove kuće, dok se supruga nalazila na terasi. U jednom trenu čuli su galamu na ulici, odnosno čuli su da optuženik viče i psuje muslimansku majku, da govori da bi sve V poubijao i da ih ne može vidjeti očima, a to je sve bilo usmjereno prema njegovoj supruzi koju je vidio na terasi i njoj je govorio da će je ubiti. Supruga mu je rekla da ju ostavi na miru i da će ona zvati policiju, na što je optuženik njoj rekao da se on toga ne boji. Supruga bi se uvijek počela tresti kada bi vidjela optuženika i bila je u strahu od njega, a to je bilo i predmetne zgode zbog čega je morala zatražiti liječničku pomoć. Njegova je supruga kršćanske vjeroispovjesti, odnosno E. Optuženik je inače problematična osoba i kao takav je poznat u selu. U njihovoj obiteljskoj kući dnevni boravak je spojen s terasom zbog čega je on mogao čuti što predmetne zgode optuženik izgovara njegovoj supruzi koja je bila na terasi.

7.1. Sud je u cijelosti prihvatio i iskaz svjedoka VV vjerodostojnim, budući da se njegov iskaz gotovo u cijelosti podudara s iskazom oštećenice koji je sud već ocijenio vjerodostojnim iz naprijed iznesenih razloga.

8. Tijekom postupka provedeno je i psihijatrijsko vještačenje optuženika po vještaku psihijatru dr. Zoranu Čavajdi. U nalazu i mišljenju od 26. studenog 2024. ovaj je vještak naveo da obradom kod optuženika nije našao znakove težeg duševnog poremećaja, težih duševnih smetnji ili nedovoljne duševne razvijenosti, ali da postoje čestice koje upućuju na postojanje elemenata iz dijagnostičkog kruga poremećaja ličnosti, posebice klastera „dramatičnih“ poremećaja ličnosti (borderline, narcistički, dissocijalni). Općenito se radi o ličnosti koju karakteriziraju slabiji adaptacijski mehanizmi, emocijama i afektom usmjereno ponašanje, impulzivnost, sklonost rizičnom ponašanju uz površniji uvid u vlastito ponašanje i rezultate istog, te rigidnije sustave vrijednosti, normi i ponašanja koji su teže dostupni korekciji. Optuženik je sklon konzumaciji alkohola pri čemu je prisutan nekritičan i disimulativni trend. Kod njega ne postoje jasni elementi koji bi u potpunosti zadovoljili kriterije za ovisnost o alkoholu, ali se svakako može govoriti o štetnoj uporabi alkohola. Optuženik je prije dvadesetak godina skrivio prometnu nesreću pod utjecajem alkohola, a prije četiri godine je obrađivan radi udarca u glavu od strane druge osobe u etiliziranom stanju i sl., a što sve upućuje na kontinuitet pijenja sa štetnim posljedicama. Optuženik se liječi od PTSP-a (nalazi Opće županijske bolnice Našice) i ti simptomi su se kod njega većinom povukli, ali nije isključeno da u određenim situacijama dolazi do „proboja“ simptoma u smislu gubitka afektivne kontrole i posljedično impulzivnog reagiranja.

8.1. Vještak je zaključno naveo da je kod optuženika kumulativnim djelovanjem nezrelih crta ličnosti uz dezinhibirajući učinak alkohola mogućnost upravljanja vlastitom voljom i postupcima tempore criminis bila reducirana, ali ne u bitnoj mjeri. S obzirom da je predmetno djelo počinjeno pod odlučujućim i izravnim utjecajem sredstva ovisnosti, odnosno alkohola, te da postoji visoka vjerojatnost počinjenja istog ili težeg kaznenog djela u budućnosti pod sličnim okolnostima, vještak predlaže izricanje sigurnosne mjere liječenja od ovisnosti o alkoholu u maksimalnom trajanju. Ta se mjera po mišljenju vještaka može provoditi u okviru zatvorskog sustava ili ambulantnim putem u Forenzičkoj ambulanti Klinike za psihijatriju KBC Osijek.

8.2. Ispitan na raspravi vještak psihijatar je naveo da u cijelosti ostaje kod iznesenog nalaza i mišljenja. Dodao je da je vještačenje učinjeno prema pravilima struke i da s obzirom na dostupnu dokumentaciju i pregled optuženika kako je navedeno u nalazu nije nađeno elemenata koji bi upućivali na teže duševne poremećaje u užem smislu, odnosno konkretnije bilo kakav oblik psihotičnog poremećaja. Prisutni su elementi nezrelog poremećaja ličnosti, što uz konzumaciju alkohola i njegov dezinhibirajući učinak može dovesti do raznih oblika neprimjerenog ponašanja. Na upit opunomoćenika oštećenice vještak je naveo da ne postoji dijagnostički postupak koji bi nekome sa sto postotnom sigurnošću mogao ukazati na postojanje bilo kakvog psihičkog poremećaja, između ostalog zato što su psihička stanja, pa i određeni poremećaji, dinamični. Postoji eventualno mogućnost psihologijskog testiranja koje bi donekle objektiviziralo psihičko stanje pacijenta, njegovu ličnost, kognitivne kapacitete itd., no psihologijsko testiranje je uvijek i dio obrade tijekom forenzičkog liječenja predloženog u vještačenju. Mišljenja je kako za konkretni slučaj psihologijsko testiranje ne bi bilo od odlučujuće važnosti, a obzirom da prema mišljenju koje je dano u nalazu nema izraženijih sumnji ili dvojbi u smislu dijagnoze iz koje proizlazi samo mišljenje.

9. Budući da je vještak psihijatar nalaz i mišljenje sačinio u skladu s pravilima svoje struke i dostignućima znanosti, kao i na temelju svog dugogodišnjeg iskustva u radu koristeći metode koje su kod takvih vještačenja i uobičajene, te imajući u vidu da njegov zaključak da je optuženik kazneno djelo počinio pod odlučujućim i izravnim utjecajem alkohola proizlazi i iz iskaza oštećenice koja je navela da je optuženik svaki puta kada ju je napao bio u alkoholiziranom stanju, provedeno psihijatrijsko vještačenje je u potpunosti prihvaćeno.

10. Imajući u vidu da je vještak psihijatar proveo vještačenje sukladno svim pravilima struke te da iz njegovog nalaza i mišljenja proizlazi da je imao na raspolaganju i dokumentaciju o psihijatrijskom liječenju optuženika u Općoj županijskoj bolnici Našice pod dijagnozom PTSP-a, na temelju članka 421. stavak 1. točka 4. ZKP/08. odbijen je kao odugovlačeći dokazni prijedlog opunomoćenika oštećenice da se od navedene bolnice pribavi medicinska dokumentacija na ime optuženika i da se potom provede dopuna psihijatrijskog vještačenja na okolnost postojanja duševne bolesti kod optuženika.

11. Iz medicinske dokumentacije OŽB Našice na ime oštećenice (nalazi psihologa i psihijatra iz kolovoza, rujna i listopada 2024.) proizlazi da se oštećenica od 22. kolovoza 2024. ambulantno liječi pod dijagnozama posttraumatskog stresnog poremećaja i poremećaja prilagodbe, time da iz liječničkih nalaza proizlazi da ima tegobe narušene dinamike spavanja, da se ne može opustiti, da je napeta i tjeskobna i zabrinuta za vlastiti život.

12. Iz uvjerenja iz kaznene evidencije na ime optuženika od 23. kolovoza 2024. proizlazi da je optuženik neosuđivan, dok iz potvrde iz prekršajne evidencije od 23. kolovoza 2024. proizlazi da je optuženik prekršajno kažnjavan i to u jednom navratu zbog prekršaja iz Zakona o osobnoj iskaznici, a u dva navrata zbog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira od kojih mu je u jednom navratu bila izrečena i zatvorska kazna od 40 dana.

13. Nakon provedenog dokaznog postupka, ocjenjujući svaki dokaz posebno i sve zajedno, sud drži da je optuženik počinio kazneno djelo prijetnje na način kako se tereti predmetnom optužbom.

14. Naime, tijekom postupka nije bilo sporno da je oštećenica muslimanskog porijekla, odnosno da je prije nego što je postala kršćanka bila pripadnica muslimanske vjeroispovijesti. Da je optuženiku poznata ova okolnost proizlazi iz toga što je u svojoj obrani potvrdio da je oštećenici predmetne zgode govorio da ne voli V, a ne bi imao razloga to joj govoriti da je ne povezuje s Đ. Oštećenica je opisala da joj je osim ovih riječi optuženik te zgode kada ju je uočio na terasi njezine kuće rekao i da će je ubiti i iseliti, da joj jebe muslimansku mater i da se on ne boji, a kada je uzela telefon u ruke da joj je rekao da slobodno zove policiju, da je on branio Hrvatsku, da je on veliki HDZ-ovac, da se ne boji te da je dalje nastavio hodati ulicom i vikati.

14.1. Oštećenica je ovaj događaj detaljno opisivala te gotovo istovjetno kao i prilikom prvog ispitivanja u dokaznoj radnji, što govori o tome da je bila dosljedna, odnosno da je opisivala događaj koji je doista i doživjela, a pored toga njezin je iskaz potvrdio i njezin suprug FV koji se, kako je naveo, nalazio u kući i čuo optuženika da galami na ulici, odnosno da viče i psuje optuženici muslimansku majku te da joj govori da bi sve V poubijao i da ih ne može vidjeti očima. S obzirom da se događaj odvio u poslijepodnevnim satima te imajući u vidu da je optuženik za supruga oštećenice i sam naveo da ne izlazi iz kuće, očito je da je suprug oštećenice predmetne zgode doista bio u kući, a samim time je mogao čuti što optuženik izgovara, jer se oštećenica nalazila na terasi kuće, što nije bilo sporno, dok se optuženik nalazio na ulici, pa kako mu ona nije bila u neposrednoj blizini sigurno je morao glasnije govoriti kako bi ga oštećenica kojoj se obraćao mogla čuti. Suprug oštećenice je potvrdio i navode oštećenice da joj se optuženik i ranije tako obraćao kada bi je, kao i predmetne zgode, sreo samu, odnosno da joj je u tim prilikama psovao Muslimansku mater, govorio joj da će je on iseliti iz [adresa], da će je ubiti, da je on hrvatski branitelj i da ima PTSP, time da su oni oboje ukazali da je optuženik i inače problematična osoba u selu, a ta okolnost proizlazi i iz prekršajne svidencije na ime optuženika (točka 12.) prema kojoj je optuženik u dva navrata kažnjavan zbog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira time da mu je u jednom navratu bila izrečena i zatvorska kazna od 40 dana, što znači da je, iako tvrdi suprotno, ipak imao ispade u ponašanju i da mu se stoga ne može vjerovati kada se prikazuje mirnom i miroljubivom osobom.

14.2. Prema tome, kako je po ocjeni suda iskaz oštećenice sam za sebe neupitne kvalitete i kako je njezin suprug FV potvrdio njezine navode, odnosno gotovo identično opisao što joj je optuženik izgovarao predmetne zgode, a i potvrdio da se optuženik prema njoj i ranije tako obraćao, te uzimajući u obzir da je optuženik imao i motiv da napadne oštećenicu, jer ne spori da ne voli V kojoj je vjeroispovijesti oštećenica ranije pripadala, a uvažavajući i okolnost da je oštećenica odmah prijavila optuženika policiji, što govori o tome da je bila u strahu, jer inače ne bi tražila pomoć policije, sud drži da sve te okolnosti idu u prilog zaključku da je optuženik predmetne zgode kada je vidio oštećenicu na terasi njezine kuće istoj u bijesu, odnosno zbog mržnje koju osjeća prema Đ, a koju nije skrivao ni u svojoj obrani, pored riječi da ne voli V istoj rekao i da će je ubiti i iseliti iz [adresa]. Iz ovog konteksta i okolnosti da je optuženik bio hrvatski branitelj proizlazi očekivanim da je optuženik oštećenici iste zgode izgovarao i da je on F i da je branio hrvatsku državu.

14.3. Dakle, sud nema nikakvog razloga da sumnja u iskrenost oštećenice, a sama nesporna okolnost da je optuženik oštećenici iz čistog mira, odnosno ničim izazvan čim ju je vidio na terasi njezine kuće počeo govoriti da ne voli V ukazuje da on nju ne može smisliti i da ona u njemu odmah kada je vidi izaziva neprijateljsko raspoloženje, odnosno bijes i srdžbu, a u takvom stanju i još pod utjecajem alkohola koji na njega prema nalazu i mišljenju vještaka psihijatra ima dezinhibirajući učinak optuženik se sigurno nije zadržao samo na riječima da ne voli V, zbog čega se sve ono što je oštećenica navela da joj je optuženik rekao u takvim okolnostima otežane kontrole kod optuženika nad vlastitim ponašanjem uslijed bijesa i srdžbe i alkoholiziranog stanja ukazuje i očekivanim ponašanjem optuženika.

15. Iz svih iznesenih razloga, sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da je optuženik dana 21. kolovoza 2024., oko 17,50 sati, u [adresa]. nakon što je na terasi njezine obiteljske kuće uočio ZV, u nakani da joj zaprijeti zbog bijesa prema njezinom nacionalnom porijeklu jer je ista bila pripadnica muslimanske vjeroispovijesti, rekao joj da će ju ubiti i iseliti iz [adresa], da je on F i da se borio za hrvatsku državu, čime je kod oštećene ZV izazvao osjećaj straha da će te izrečene prijetnje ostvariti budući da je i ranije prema njoj iskazivao verbalno nasilje.

16. Ovakvim ponašanjem optuženik je ostvario obilježja kaznenog djela protiv osobne slobode – prijetnja iz članka 139. stavak 3. u vezi stavka 2. KZ/11., budući da je oštećenici iz mržnje prema Đ, odnosno zbog bijesa prema njezinom nacionalnom porijeklu (članak 87. stavak 21. KZ/11.) rekao da će je ubiti. Optuženik je postupao s izravnom namjerom, jer je bio svjestan značenja prijetećih riječi i da izgovaranjem istih, odnosno dajući do znanja oštećenici da će je ubiti samo zato što je muslimanskog porijekla, može ozbiljno ustrašiti oštećenicu za njezin život, do koje je posljedice na koncu i došlo, a i postupao je s ciljem da oštećenicu ustraši takvom ozbiljnom prijetnjom smrću, jer nesporno osjeća netrpeljivost prema Đ, odnosno prema njima je otvoreno neprijateljski raspoložen, što znači da je i predmetne zgode bio motiviran isključivo osjećajem krajnje odbojnosti prema oštećenici zbog njezinog muslimanskog porijekla. Optuženik je mogao shvatiti značenje svojeg djelovanja i upravljati svojim postupcima, iako su kod njega te sposobnosti bile umanjene (utvrđena smanjena ubrojivost, točka 8.1.). Optuženik je, dakle, ostvario sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavak 3. u vezi stavka 2. KZ/11.

16.1. Oštećenica se sigurno uplašila za svoj život, s obzirom da je odmah zvala policiju, time da ju je ovaj događaj i traumatizirao, jer se nakon događaja liječi kod psihijatra i psihologa, a iz medicinske dokumentacije OŽB Našice proizlazi da na tom području trpi određene posljedice (tegobe sa spavanjem, tjeskoba, napetost, zabrinutost za vlastiti život).

17. Kod odmjeravanja kazne sud je optuženiku, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, cijenio kao olakotnu okolnost da je neosuđivan, da je bio sudionik Domovinskog rata i da je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio smanjeno ubrojiv uslijed kumulativnog djelovanja nezrelih crta ličnosti uz dezinhibirajući učinak alkohola. Otegotna je okolnost što je optuženik i ranije u više navrata znao ovako verbalno napasti oštećenicu, odnosno prijetiti joj iz istih pobuda i što ona zbog takvog ponašanja optuženika duže vrijeme trpi posljedice te joj je ozbiljno narušeno psihičko stanje zbog čega se sada redovno i liječi (točka 11.). Otegotna je i okolnost da je optuženik u dva navrata prekršajno kažnjavan zbog remećenja javnog reda i mira time da mu je u jednom navratu izrečena i zatvorska kazna od 40 dana, što ukazuje da na njega ove kazne nisu preventivno djelovale u pravcu da se suzdrži od problematičnog ponašanja, već je, upravo suprotno, njegovo ponašanje sada preraslo i u počinjenje kaznenog djela, a na njega nisu preventivno djelovale ni mjere opreza koje su mu prethodno bile izrečene u ovom kaznenom predmetu, s obzirom da ih je u dva navrata kršio, zbog čega se sada nalazi u istražnom zatvoru.

18. Stoga je optuženik za kazneno djelo prijetnje iz članka 139. stavak 3. u vezi stavka 2. KZ/11. osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci, time da mu je na temelju članka 57. KZ/11. izrečena djelomična uvjetna osuda na način da neuvjetovani dio kazne zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci iznosi 9 (devet) mjeseci, dok je za uvjetovani dio kazne u trajanju od 9 (devet) mjeseci određeno da se neće izvršiti, ako optuženik u vremenu provjeravanja od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo, time da vrijeme provjeravanja iz uvjetovanog dijela kazne ne teče za vrijeme izdržavanja neuvjetovanog dijela kazne (članak 57. stavak 5. KZ/11.).

19. Na temelju članka 54. KZ/11. optuženiku je u neuvjetovani dio kazne zatvora uračunato vrijeme uhićenja od 21. kolovoza 2024. do 23. kolovoza 2024. i od 28. kolovoza 2024. do 29. kolovoza 2024. te vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 5. rujna 2024. pa nadalje.

20. S obzirom da je vještak psihijatrijske struke zaključio da je predmetno djelo počinjeno pod odlučujućim i izravnim utjecajem sredstva ovisnosti, odnosno alkohola, te da postoji visoka vjerojatnost počinjenja istog ili težeg kaznenog djela u budućnosti pod sličnim okolnostima, i stoga preporučio izricanje sigurnosne mjere liječenja od ovisnosti o alkoholu u maksimalnom trajanju, optuženiku je na temelju članka 69. izrečena sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu za koju je određeno da će se izvršavati u okviru zatvorskog sustava za vrijeme izdržavanja neuvjetovanog dijela kazne, a nakon isteka neuvjetovanog dijela kazne zatvora izvan zatvorskog sustava u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi za otklanjanje ovisnosti uz nadzor nadležnog tijela za probaciju te da može trajati najdulje 3 (tri) godine.

21. Na temelju članka 58. stavak 5. u vezi s člankom 57. stavak 6. KZ/11. optuženik je upozoren da sud može opozvati uvjetnu osudu iz uvjetovanog dijela kazne i odrediti izvršenje uvjetovanog dijela kazne, ako bez opravdanog razloga krši obvezu koja mu je određena izrečenom sigurnosnom mjerom obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu.

22. Sud smatra da će se izrečenom kaznom zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci u odnosu na optuženika ostvariti svrha kažnjavanja izražavanjem društvene osude zbog počinjenog kaznenog djela, jačanjem povjerenja građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecajem na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenog djela i o pravednosti kažnjavanja, uz omogućavanje optuženiku da se ponovno uključi u društvo (čl. 41. KZ/11). S obzirom da optuženik ranije nije osuđivan sud smatra da se može očekivati da će se i izrečenom djelomičnom uvjetnom osudom u sinergiji s izrečenom sigurnosnom mjerom u maksimalnom trajanju, a čija je svrha osigurati kod optuženika apstinenciju od alkohola koji je kod njega okidač za impulzivne reakcije, utjecati na njega u pravcu da shvati svu ozbiljnost i nedopuštenost inkriminiranog ponašanja. Optuženik će za vrijeme trajanja uvjetovanog dijela kazne imati priliku opravdati ocjenu suda da i bez izvršenja cijele kazne neće ubuduće činiti kaznena djela, odnosno da će korigirati svoje ponašanje i prestati uznemiravati oštećenicu te ozbiljno pristupiti liječenju od ovisnosti o alkoholu, jer mu se u protivnom, odnosno ako tako ne postupi, uvjetovani dio kazne može opozvati i odrediti da se kazna zatvora u trajanju od 1 godine i 6 mjeseci na koju je osuđen izvrši u cijelosti.

23. Na temelju članka 148. stavak 1. ZKP/08. u vezi s člankom 145. stavak 2. točke 1., 6. i 8. ZKP/08. naloženo je optuženiku da podmiri troškove kaznenog postupka i to trošak sudsko psihijatrijskog vještačenja u iznosu od 590,00 EUR (računi vještaka psihijatra od 26. i 29. studenog 2024.), zatim trošak za svjedoka u iznosu od 12,00 EUR (trošak dolaska svjedokinje oštećene ZV na raspravu iz [adresa] u [adresa]) i trošak paušalne svote u iznosu od 150,00 EUR koji se nalazi primjerenim s obzirom na složenost i trajanje postupka, sve u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude.

23.1. Optuženiku je naloženo da podmiri i trošak postavljenog branitelja po službenoj dužnosti koji ga je ranije zastupao u ovom kaznenom predmetu te nužne izdatke oštećenice i nagradu i nužne izdatke njezinog opunomoćenika, a za koje je troškove odlučeno da će sud sukladno članku 148. stavak 4. ZKP/08. donijeti posebno rješenje kada se pribave podaci o visini tih troškova.

24. Slijedom navedenog, presuđeno je kao u izreci.

Osijek, 23. prosinca 2024.

Sutkinja

Ivana Špigel

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1. Općinsko državno odvjetništvo u Osijeku, na broj KO-DO-503/2024.

2. Optuženi NV

3. Branitelj optuženika, odvjetnik Mario Pavičić iz Osijeka

4. Oštećena ZV

5. Opunomoćenik oštećenice, odvjetnik Stjepan Širić iz Osijeka