REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
10 000 ZAGREB
Poslovni broj: R1-379/2024-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Andriji Krivaku, u pravnoj stvari predlagatelja CD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Damiru Katiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv protustranke SD iz [adresa], OIB: / , radi razvrgnuća suvlasništva, bez održavanja ročišta, 23. prosinca 2024.
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog predlagatelja za razvrgnuće suvlasništva od 17. lipnja 2024., kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Predlagatelj je 17.06.2024. podnio ovom sudu prijedlog za razvrgnuće suvlasništva na način da se od nekretnine koja je predmet razvrgnuća u ovoj pravnoj stvari oblikuju dviju katastarske čestice (parcelacijom) od kojih će svaka pripasti u samovlasništvo predlagatelja, odnosno u samovlasništvo protustranke – geometrijska dioba, a podredno prodajom nekretnine na javnoj dražbi i podjelom dobivenog iznosa (kupovnine) razmjerno suvlasničkim dijelovima – civilna dioba.
1.1. Predlagatelj u prijedlogu tvrdi da je protustranka pravni sljednik suvlasnika ED čiju nekretninu je stekla nasljeđivanjem nakon njene smrti 2008.
2. Prijedlog za razvrgnuće suvlasništva je neosnovan.
3. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u čl.47.st.1. (Narodne novine broj: 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 129/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 143/2012, 152/2014, 81/2015 i 94/2017 – ZVDSP) propisuje da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno; to mu pravo ne zastarijeva.
3.1. Ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu čl.50.st.1. ZVDSP – a, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski (čl.50.st.2. ZVDSP).
3.2. Vlasništvo nekretnine stječe se, između ostalog, i na temelju zakona (čl.114.st.1. ZVDSP), odnosno nasljeđivanjem u trenutku otvaranja nasljedstva, tj. u trenutku smrti ostavitelja (čl.128. ZVDSP).
4. Iz navedenih odredbi zakona proizlazi da predlagatelj (aktivno legitimirani pravni subjekt u postupku) i protustranka (pasivno legitimirani pravni subjekt u postupku) moraju biti suvlasnici nekretnine koja je predmet diobe, tj. razvrgnuća suvlasništva. Naime, suvlasnik je taj koji, na temelju čl.47.st.1. ZVDSP, ima pravo na razvrgnuće suvlasništva. Argumentum a contrario osoba koja nije suvlasnik nema pravo na razvrgnuće suvlasništva. Također, iz navedenog proizlazi i da se postupak razvrgnuća suvlasništva može voditi samo protiv pravnog subjekta koji je suvlasnik iste nekretnine.
5. Zakon o parničnom postupku u čl.7.st.1. (Narodne novine broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 28/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022 i 114/2022 – ZPP), koji se u izvanparničnom postupku primjenjuje na temelju čl.2. Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine broj: 59/2023 – ZIP), propisuje da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.
5.1. Svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika (čl.219.t.1. ZPP).
6. Predlagatelj u prijedlogu tvrdi da je protustranka suvlasnik nekretnine u odnosu na koju predlaže razvrgnuće suvlasništva te da je svoj suvlasnički dio (udio ¼) stekla nasljeđivanjem iza umrle ED – osobe koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao suvlasnik (list 6. spisa). Međutim, predlagatelj nije sudu dostavio dokaz za svoje činjenične tvrdnje. Predlagatelj je dostavio sudu ispravu pod nazivom smrtovnica (list 9. spisa), ali nije dostavio rješenje o nasljeđivanju iza navodno umrle suvlasnice ED iz kojeg bi bilo vidljivo tko je sve naslijedio suvlasnika nekretnine, u kojem dijelu i kada. Čak i ako su navodi predlagatelja o tome da iza ED nije vođen ostavinski postupak točni, to ne priječi predlagatelja da pred sudom Republike Slovenije pokrene ostavinski postupak kao osoba koja za to ima pravni interes i dostavi ovom sudu dokaz o tome, odnosno o ishodu navedenog postupka.
7. S obzirom da se pravo vlasništva na temelju zakona (čl.114.st.1. ZVDSP), točnije nasljeđivanjem (čl.128. ZVDSP) stječe u trenutku otvaranja nasljedstva, tj. u trenutku smrti ostavitelja, isto nije potrebno upisati u zemljišnu knjigu iako je nasljednik ovlašten ishoditi upis svog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi – tzv. izvanknjižno suvlasništvo. Upravo iz navedenog razloga, jer upis u zemljišnu knjigu nije način (modus) stjecanja prava vlasništva nekretnine nasljeđivanjem te da posljedično vlasništvo nekretnine nije svima vidljivo, predlagatelj je na temelju čl.7. i čl.219.st.1. ZPP – a, a u vezi s čl.2. ZIP – a dužan dostaviti sudu dokaz za svoje činjenične tvrdnje da je protustranka doista suvlasnik nekretnine koja je predmet razvrgnuća suvlasništva u ovoj pravnoj stvari.
8. S obzirom da predlagatelj nije dokazao da je protustranka suvlasnik nekretnine koja je predmet razvrgnuća suvlasništva u ovoj pravnoj stvari, sud je na temelju čl.47.st.1. ZVDSP – a odbio prijedlog predlagatelja za razvrgnuće suvlasništva, kao neosnovan.
8.1. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u izreci rješenja.
U Zagrebu, 23. prosinca 2024.
SUDAC:
Andrija Krivak
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku petnaest (15) dana od primitka otpravka rješenja. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka (čl.36.st.1. ZIP).
DOSTAVITI:
1. Predlagatelju, po punomoćniku
2. U spis
