Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ovr-2238/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Sabini Dugonjić kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja B2 Kapital d.o.o., Zagreb, Radnička cesta 41, OIB: 57509775367, protiv ovršenika ĆU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Šooš Maceljski, Mandić, Stanić & partneri d.o.o., odvjetnicima u Zagrebu, radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i odgodom, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-2546/2023-2 od 5. listopada 2023., dana 23. prosinca 2024.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba ovršenika kao osnovana te se ukida rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Ovr-2546/2023-2 od 5. listopada 2023. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odbačen je prijedlog ovršenika od 14. rujna 2023. za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa kao i prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.

2. Protiv navedenog rješenja žali se ovršenik zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1.-3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP) u svezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 - dalje: OZ), te predlaže preinačiti pobijano rješenje u skladu sa žalbenim navodima odnosno podredno ukinuti pobijanu odluku i predmet vratiti na ponovni postupak uz naknadu troškova žalbenog postupka.

3. Žalba je osnovana.

4. Iz stanja spisa proizlazi da je ovrhovoditelj dana 16. studenog 2022. na temelju Izjave o suglasnosti za zapljenu broj: 5301085639 od dana 09. kolovoza 2007., ovjerenoj po javnom bilježniku Vladimiru Marčinku iz Zagreba dana 13. rujna 2007. pod brojem OV-15047/07, zatražio od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, kao isplatitelja mirovine ovršeniku, zapljenu dijela mirovine ovršenika i prijenos zaplijenjenog iznosa na račun ovrhovoditelja.

5. Dakle, u ovoj pravnoj stvari radi se o zapljeni mirovine po pristanku dužnika koja se provodi mimo suda sukladno odredbi čl. 202. OZ/12.

6. Stoga se u pogledu valjanosti i pravnih učinaka Izjave suglasnosti o zapljeni ima primijeniti Ovršni zakon („Narodne novine“, br. 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05 i 121/05, dalje: OZ/96) koji je bio na snazi u vrijeme nastanka iste, a u pogledu postupovnih odredbi OZ/12 koji je bio na snazi u vrijeme pokretanja postupka dana 16. studenog 2022.

7. Prvostupanjski sud je pozivom na odredbe čl. 202., čl. 209. i čl. 210. OZ/12 odbacio prijedlog ovršenika kao nedopušten navodeći da s obzirom na navode ovršenika i isprave koje je ovršenik priložio uz prijedlog od dana 14. rujna 2023., proizlazi da se prisilna naplata tražbine ovrhovoditelja ne provodi na novčanim sredstvima – računima ovršenika, već na njegovoj mirovini te posljedično tome, prvostupanjski sud zaključuje da protiv ovršenika nije pokrenut postupak izravne naplate, tj. protiv ovršenika nije zatražena izravna naplata u smislu odredbe čl. 209. OZ–a tako da prijedlog ovršenika nije niti razmatrao kao prijedlog iz odredbe čl. 210. st. 1. OZ–a jer su prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava nedopuštenim i prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava, pravna sredstva putem kojih sud pruža ovršeniku pravnu zaštitu isključivo u postupku izravne naplate.

8. Isto tako, prvostupanjski sud je zaključio da iz prijedloga ovršenika, kao i dokumentacije koja prileži spisu, ne proizlazi da je došlo do promjene na strani ovršenika obzirom je dužnik iz ovršne isprave - Izjave o suglasnosti za zapljenu (list 18-19 spisa) upravo ovršenik, a niti da je prijedlog iz čl. 202. st. 12. OZ-a podnio raniji ovrhovoditelj, vjerovnik iz ovršne isprave - Hrvatska poštanska banka d.d., Zagreb odnosno da iz odredbe čl. 202. st. 12. OZ-a proizlazi da su jedino prvobitni ovrhovoditelj i novi ovršenik ovlašteni podnijeti prijedlog iz čl. 202. st. 12. u vezi s čl. 210. OZ–a, kada se prisilna naplata provodi na temelju isprave iz čl. 202. st. 1. OZ–a na plaći ili drugom stalnom novčanom primanju ovršenika. Stoga, kako ovršenik u ovoj pravnoj stvari nije novi ovršenik te nije ovlašten podnijeti sudu prijedlog za proglašenje nastavka pljenidbe i prijenosa plaće, odnosno drugog stalnog novčanog primanja nedopuštenim, prvostupanjski sud zaključuje da je prijedlog ovršenika iz čl. 202. st. 12. OZ–a nedopušten, slijedom odlučuje kao u izreci pobijane odluke.

9. Međutim takav zaključak prvostupanjskog suda se ne može prihvatiti.

10. Naime, u konkretnom slučaju ovršenik u ovom postupku – kada je ovršna isprava Izjava suglasnosti o zapljeni mirovine – nema apsolutnu nikakvu mogućnost pravne zaštite što ga, po nalaženju ovog drugostupanjskog suda, diskriminira u odnosu na pravnu zaštitu po svim drugim ovršnim ispravama bilo da se ovrha provodi putem suda ili mimo suda (izravna naplata), jer ovršenik može podnijeti tužbu samo u slučaju kada ga na to uputi ovršni sud.

11. Prema tome, ovršeniku u slučaju provođenja izvansudske ovrhe na plaći/drugom stalnom novčanom primanju, na temelju suglasnosti dužnika kojom se dopušta zapljena plaće, odnosno drugog stalnog novčanog primanja treba omogućiti pravnu zaštitu te odredbu čl. 202. st. 2. OZ-a treba tumačiti u širem smislu na način da izvornom ovršeniku (potpisniku Izjave) ipak treba omogućiti pravo na podnošenja prijedloga radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, a sve u smislu Ustavom zajamčenog prava na pristup sudu (čl. 29. st. 1. Ustava RH) i odredbe čl. 6. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine – Međunarodni ugovori“ broj 18/97, 6/99, 8/99, 14/02 i 1/06) kojim je zajamčeno pravo na pravično (pošteno) suđenje, koje obuhvaća pravo na sud i pravo na pristup sudu. Poštenost u tom smislu obuhvaća načelo jednakosti oružja i kontradiktornost postupka. Jednakost oružja podrazumijeva da svaka stranka u postupku ima jednaku mogućnost iznijeti svoj stav i da niti jedna od njih ne smije biti u bitno povoljnijem položaju u odnosu na svog protivnika. Među strankama u postupku mora se uspostaviti pravična ravnoteža odnosno pravo na pošteni postupak.

12. Takav stav je prihvaćen i na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 14. lipnja 2024. (Su IV-184/2024) prema kojem odredbu čl. 202. st. 2. OZ-a treba tumačiti ekstenzivno u smislu da izvornom ovršeniku (potpisniku Izjave) treba omogućiti pravo na podnošenja prijedloga radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, pozivajući se na pravo na pristup sudu (čl. 29. st. 1. Ustava RH i na čl. 6. st. 1. Konvencije za zaštitu Ijudskih prava i temeljnih sloboda).

13. Slijedom navedenog, valjalo je kao osnovanu žalbu ovršenika prihvatiti, prvostupanjsko rješenje ukinuti temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP-a i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak kako bi meritorno odlučio o prijedlogu ovršenika. To znači da će prvostupanjski sud – zavisno o ocjeni da li izjava suglasnosti o zapljeni ima pravni učinak rješenja o ovrsi ili pravomoćnog rješenja o ovrsi – s prijedlogom ovršenika postupiti kao s redovnom ili izvanrednom žalbom i posljedično tome odlučiti i o prijedlogu za odgodu ovrhe (čl. 50. - 55. OZ/12 i čl. 65. OZ/12).

14. O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se o konačnoj odluci sukladno odredbi čl. 166. st. 3. ZPP u svezi s čl. 21. st. 1. OZ.

U Zagrebu 23. prosinca 2024.

Sutkinja:

Sabina Dugonjić