Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Poslovni broj: UsI-1453/2024-10

    REPUBLIKA HRVATSKA

    UPRAVNI SUD U SPLITU

    Put Supavla 1

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    I

    R J E Š E NJ E

    Upravni sud u Splitu, po sucu Ivanu Dadiću, uz sudjelovanje Zrinke Pivac kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja UL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po opunomoćenicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Duplančić i Grga j.t.d. [adresa], protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, OIB: 95093210687, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe ZL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi obnove postupka izdavanja rješenja o izvedenom stanju, nakon javne i usmene rasprave zaključene 4. prosinca 2024. u prisutnosti opunomoćenika tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanih tuženika i zainteresirane osobe, objavljene 23. prosinca 2024.,

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži poništenje rješenja tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-361-05/23-26/255, URBROJ: 531-03-4-24-2 od 30. travnja 2024. te da se usvoji prijedlog za obnovu postupka okončanog rješenjem o izvedenom stanju Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada: Klasa: UP/I-361-03/14- 01/4121, Urbroj: 403-02-2-1/0088-19-31 od 31. siječnja 2019. i predmet vrati prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

    r i j e š i o  j e

    Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.

    Obrazloženje

    1.U pravovremenoj tužbi tužitelja podnesenoj 12. lipnja 2024. protiv rješenja tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-361-05/23-26/255, URBROJ: 531-03-4-24-2 od 30. travnja 2024., tužitelj u bitnom najprije reproducira izreku osporenog rješenja tuženika, nakon čega reproducira i žalbene razloge istaknute u žalbi izjavljenoj protiv prvostupanjskog rješenja, pa ističe kako tužbu podnosi zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede materijalnih i postupovnih odredbi, načela jednakosti pred zakonom, te prava na pošteno suđenje iz članka 29. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske. Pobijana rješenja iz 2015., 2017. i 2019. zaprimljena su tek 31. svibnja 2021. po osobnom zahtjevu predlagatelja Upravnom odjelu za prostorno uređenje i graditeljstvo Grada Splita, budući su suvlasnici zgrade ranije pozvani radi uvida u spis isključivo objavom oglasa bez izravne obavijesti ili dostave rješenja svim suvlasnicima zgrade u [adresa] i to unatoč u prijedlogu za obnovu istaknutim razlozima zakonske svrsishodnosti obnove i dokazima o nezakonitostima, zbog čega je došlo do povrede iz članka 123. st. 1. toč.1., 2. i 5. te čl. 128. st.1. Zakona o općem upravnom postupku i stekli uvjeti za obnovu postupka i proglašenje rješenja ništavim. Naime, zbog prikrivenog i samovlasnog postupanja navedena tri stanara suvlasnika kao isključivih korisnika rekonstrukcije drugi suvlasnici zgrade nisu uopće mogli imati saznanje o njihovom vođenju postupka legalizacije – donošenja rješenja o izvedenom stanju za zajedničke prostore zgrade kod nadležnog tijela Grada Splita, Upravnog odjela za urbanizam i izgradnju, pa je pozivanje isključivo objavom oglasa na oglasnoj ploči nadležnog tijela bez nužne izravne obavijesti drugih suvlasnika, protivno kako navedenim načelima ZUP-a, tako i načelu jednakosti stranaka u postupku. Nadležno tijelo je propustilo po službenoj dužnosti iz čl. 123. stavak 2. ZUP-u ispitati istaknute povrede i sukladno podnesenim dokazima pokrenuti obnovu postupka, koji temeljni žalbeni razlog pobijano drugostupanjsko rješenje uopće ne navodi, već se poziva isključivo na odredbe čl. 123. stavak 1. toč.1., 2. i 5. ZUP-a, koje su također pogrešno primijenjene. Nesporno je da je tužitelj trebao biti stranka u postupku legalizacije sukladno članku 17. st. 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (dalje: ZPNIZ) budući je u zemljišnoj knjizi u ZU 144660 k. o. [katastarska općina] za čest. zem. [katastarska čestica] zgrada, [adresa] za suvlasnički dio (E-3) upisan kao vlasnik, pa se pozivanje na nedostavljanje javne isprave – predmetnog ZK izvatka kao razlog odbacivanja zahtjeva za obnovu (str. 2. obrazloženja) ne može prihvatiti. Štoviše, u predmetnom ZK ulošku upisana je plomba br. Z-12711/2015 po prijedlogu upravitelja Novi dani d.o.o. [adresa] radi povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora, te uknjižbe prava vlasništva koji nije konačno riješen. Netočno je na str. 3. obrazloženja rješenja da „podnositelj zahtjeva za obnovu postupka ne navodi izričito što smatra novim činjenicama“ kao i da sukladno čl.123. st. 1. toč.1. ZUP-u „činjenice i dokazi na kojima bi žalitelji temeljili razlog za obnovu postupka, ne bi mogli predstavljati nove činjenice, odnosno nove dokaze, koji nisu bili poznati u vrijeme vođenja postupka i donošenja rješenja o izvedenom stanju...“ Tužitelj je u zahtjevu za obnovu postupka naveo niz novih činjenica nastalih prije i tijekom postupka legalizacije, a koji su bitni za primjenu odredbi zakona kod donošenja rješenja o izvedenom stanju. Primjerice, nepostojanje suglasnosti svih suvlasnika zgrade za predmetnu rekonstrukciju, prenamjenu zajedničkih prostorija zgrade, rezanje temeljnih zidova zgrade i dr. Također je paušalno obrazloženje (str.3) odbijanja tvrdnje da je „rješenje o izvedenom stanju doneseno povoljno za stranku na temelju neistinitih navoda stranke kojima je službena osoba dovedena u zabludu.... već je rješenje doneseno temeljem dokumentacije propisane odredbama ZPNIZ, izrađene od strane ovlaštenih osoba, te provedenog očevida...“ Tužitelj ističe da je predmetna dokumentacija manjkava u odnosu na istaknute prigovore i neutvrđene činjenice, prava i ovlaštenja podnositelja, te zbog načina i izvedbe rekonstrukcije i dogradnje zgrade. Tužitelj ističe da je netočno pozivanje tuženika na žalbene navode žalitelja koji su usmjereni na vlasničkopravne odnose kao neosnovanima sukladno čl. 32. ZPNIZ prema kojem „rješenje o izvedenom stanju nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na zgradi za koju je doneseno i zemljište na kojemu je ta zgrada izgrađena, kao razlogu odbijanja prijedloga za obnovu postupka“. Naime u konkretnom slučaju radi se o prethodnim pitanjima pravne legitimacije podnositelja zahtjeva i stranke u postupku za donošenje rješenja i legalizaciji koje nužno ima vlasničkopravni karakter, a posebno u konkretnom slučaju kada je to pitanje u samom postupku nepotpuno ili pogrešno utvrđeno, kao i pravni status samog objekta rekonstrukcije ili dogradnje. Posljedično, predmetna rješenja o legalizaciji nakon provedbe u katastru mogu imati izravan utjecaj na suvlasničke odnose stambene zgrade upisom u zemljišnoj knjizi. Zbog nečinjenja ili nepotpunih utvrđenja drugih nadležnih tijela (upravitelj zgrade, građevinska inspekcija i dr.), predlagatelj je pokrenuo i sudske postupke za zaštitu vlasništva kod Općinskog suda u Splitu (P-4079/2021, P-1412/2024) zbog nastavka oduzimanja drugih suvlasničkih dijelova stambene zgrade. U provedenom postupku legalizacije nisu ispunjeni svi propisani uvjeti iz Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12-14/19 – dalje: ZPNIZ) sukladno čl. za ozakonjenje nezakonito izgrađenih prostora rekonstrukcijom na zajedničkim dijelovima zgrade uz stanove u [adresa]. (U) i br. 3. (Z) i kao i stana ĆL, [adresa], i to zbog povrede više procesnih i materijalnih odredbi, kao i zbog povreda čl. 66., 68., 69. i čl. 71. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u odnosu na ranije stečena prava drugih suvlasnika cijele nekretnine i uspostave vlasništva posebnih dijelova bez nužnih zakonskih kriterija. U pobijanim rješenjima Upravnog odjela za urbanizam i izgradnju Grada Splita ističe se kao razlog odbacivanja prijedloga za obnovu samo neodazivanje na poziv strankama putem oglasne ploče nadležnog tijela, a sukladno čl. 8. st. 4. i čl. 17. st. 5. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, ali je propušteno po službenoj dužnosti preispitati navode o nezakonitostima, za koje okolnosti je navedeno (neistiniti navodi stranke, ugrožavanje statike zgrade, obilježja kaznenih djela učesnika postupka legalizacije i nezakonite rekonstrukcije zgrade) kako iste navodno nisu učinjene vjerojatnima. U pobijanim rješenjima nadležno tijelo uopće se ne očituje na obilježja prekršaja i kaznenih djela suvlasnika zgrade - izvoditelja nezakonitih radnji navedena u prijedlogu za obnovu i poništenje, ukazanih nepravilnosti i propuste upravitelja zgrade, građevinske inspekcije Državnog inspektorata i drugih tijela po ranijim prijavama podnositelja drugih suvlasnika zgrade. Prema važećem Međuvlasničkom ugovoru od 1. prosinca 2003. s novim upraviteljem zgrade Novi dani d.o.o. [adresa], u popisu posebnih dijelova suvlasnika stambene zgrade [adresa], stanar EL je vlasnik posebnog dijela 71,79 m2 stana, a korisnik zajedničkog prostora za 26,21 m2, AL je vlasnik 72,16 m2 stana, a korisnik 32,92 m2. Navedeni stanari, u namjeri da se nezakonito upišu kao isključivi vlasnici, a ne kao korisnici zajedničkih prostora, krivotvorili su Međuvlasnički ugovor (MU) i bez znanja većine suvlasnika prekršili toč. 20. Ugovora. Na osobno traženje stanari su zatražili preslike MU i uz pomoć Upravitelja ispravili krivotvorene podatke. Prostori koji su u MU bili označeni kao „korisnički“ nastali su uzurpacijom zajedničkih prostora zgrade bez pristanka svih 11 vlasnika stanova zgrade koji su suvlasnici svih zajedničkih prostora, a zbog pravljenja desetak otvora u nosivim temeljnim zidovima i narušavanja stabilnosti zgrade, izvedeni radovi ocjenjeni su nedozvoljenim građevinskim radovima i radovima kojima se neovlašteno zadire u prostore zgrade u zajedničkom vlasništvu. Iz uzurpiranog prostora u prizemlju uz stan EL, u namjeri da nakon uzurpacije zajedničkih prostora u prizemlju istočnog dijela zgrade, uzurpiraju sve preostale zajedničke prostore u zapadnom dijelu zgrade, izvršeno je pilanje temeljnog nosivog zida širine 75 cm čime je ugrožena statika zgrade pa je 12. veljače 2003. od ranijeg Upravitelja zgrade Tehnoplast d.o.o. podnesena kaznena prijava (u prilogu), a budući su se radovi vršili bez odobrenja za gradnju, 7. ožujka 2003. pokrenut je upravni inspekcijski postupak. U tom rješenju Odjela inspekcijskog nadzora spominje se građevinska dozvola U za koju su stanari tek tada doznali - dvadeset godina kasnije od njenog nastajanja 20. siječnja 1981. Međutim, građevinska dozvola iz 1981. ne obuhvaća nove nezakonite radove, a ista je nastala bez potpisa svih suvlasnika za odobrenje da EL probije samo prozor u prizemlju u području kuhinje u sjevernom dijelu svoga stana, ali je zlouporabljena i priložena zahtjevu za legalizaciju kao lista potpisa za odobrenje radova na zajedničkim prostorima zgrade. Rješenje o građevinskoj dozvoli došlo je na ruke AL, tadašnjeg predsjednika kućnog savjeta, koji o tome nije obavijestio ostale vlasnike, pa iako su se stanari protivili nedozvoljenim radovima uskraćena im je mogućnost žalbe u zakonskom roku i građevinska dozvola postala je pravomoćna. Upravitelj Novi dani d.o.o. je prekršio nekoliko točaka Ugovora o upravljanju sklopljenog 1. prosinca 2003. jer stanare nije obavijestio o namjeri označenih stanara da legaliziraju uzurpirane prostore niti je itko za postupak legalizacije tražio pisani pristanak suvlasnika. Da bi se legalizacija mogla provesti svi suvlasnici su trebali dati svoj pisani pristanak da prestaju biti suvlasnici svoga dijela zajedničkog prostora. O tome da postoje rješenja o legalizaciji uzurpiranih prostora saznalo se tek naknadno nakon rješenja građevinske inspekcije koja je očevidom utvrdila izvedene građevinske radove, ali nije donijela potrebnu mjeru samo zbog postojanja predmetnih pravomoćnih rješenja o legalizaciji. U rješenju o legalizaciji za VL netočno je napisano da su „vlasnici sredinom 2015. pozvani na uvid u spis predmeta radi izjašnjenja na oglasnoj ploči i da su opetovano pozvani na uvid u spis predmeta radi izjašnjenja i da se nitko nije odazvao.“ Svi postupci vezano za legalizaciju uzurpiranih prostora provedeni su bez poziva i učešća svim ostalim suvlasnicima zgrade koji nisu znali što se događa niti su dobili pozive, niti su se na njih mogli odazvati, protivno članku 8. st. 4. i pravu na žalbu iz čl. 9. ZPNIZ. Suvlasnici zgrade koji su se protivili nedozvoljenim radovima stanara VL i EL su svojim prijavama građevinskoj inspekciji, policiji, Državnom odvjetništvu i upravitelju već više puta izjavili da ne odobravaju nedozvoljene radove na zajedničkim dijelovima i prostorima zgrade, posebno uz krivotvorenje i uskraćivanje dokumenata, oštećenja zgrade, zagađenja opasna za zdravlje ljudi i unatoč prijetnjama, a postupak bivše Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada i Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Grada Splita je od istih zloupotrijebljen u svrhu legalizacije. Vezano za prijavu Državnom inspektoratu – Građevinskoj inspekciji Područnog ureda u [adresa] kako navedeni stanari u zadnjih nekoliko godina u prizemlju zgrade u [adresa] izvode nove nedozvoljene radove: izbacuju zemlju, kamenje, iznose strojem za bešumno pilanje betona ispilane armirano betonske dijelove nosivih zidova, a čak su te novonastale otvore zagradili bloketama da bi prikazali da su otvori u temeljima postojali od vremena izgradnje zgrade. Iako su podnositelj i drugi stanari zgrade prijavili nove nedozvoljene radove, inspekcijski nalaz od 1. lipnja 2020. navodi samo uzurpirane prostore od prije 40 godina, a uopće ne utvrđuje nove nedozvoljene radove, zbog čega je zatraženo novo postupanje radi opasnosti nastavljanja samovlasnog proširenja stambenih prostora na račun zajedničkih dijelova zgrade (u prilogu). Obrazloženje pobijanih drugostupanjskih rješenja kojim se odbijaju žalbe predlagatelja – ovdje tužitelja su arbitrarna i nema očitovanja o podnesenim dokazima u prijedlogu za obnovu koji se odnose na pogrešno utvrđeno činjenično stanje: uzurpaciju zajedničkih prostora svih suvlasnika zgrade, nezakonitu promjenu namjene zajedničkih prostora skloništa u dijelove stambenih prostora, smanjenje otpornosti i ugrožavanje statike zgrade rezanjem nosivih zidova, te stoga pogrešnoj ocjeni zaključka i primijenjenog prava od strane prvostupanjskog tijela, koje je rješenja o izvedenom stanju za ozakonjenje nezakonito rekonstruiranog dijela postojeće zgrade donijelo na osnovu nepotpunog i dijelom pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, u postupku u kojem nisu mogli učestvovati suvlasnici rekonstruiranih zajedničkih prostora zgrade. Slijedom izloženog, tužitelj je tužbenim zahtjevom predložio sudu donijeti presudu na način kako je to precizirano u izreci ove presude, a pored toga predložio je i da sud naloži tuženiku da mu naknadi trošak spora.

    2.Po naprijed citiranoj tužbi oformljen je spis ovog suda pod poslovnim brojem: UsI-1453/2024, a koji je rješenjem ovog suda poslovni broj: UsI-1453/2024-2 od 17. lipnja 2024. razdvojen radi vođenja odvojenih postupaka i donošenja posebnih odluka, na način što će se po tužbi tužitelja radi poništenja rješenja tuženika, Klasa: UP/II-361- 05/23-26/255, Urbroj: 531-03-4-24-2 od 30. travnja 2024., Klasa: UP/II-361-05/23- 26/259, Urbroj: 531-03-4-24-2 od 30. travnja 2024. i Klasa: UP/II-361-05/23-26/260, Urbroj: 531-03-4-24-2 od 30. travnja 2024., formirati, u odnosu na druga dva osporena rješenje novi spisi, s tim da će se po tužbi radi poništenja rješenja tuženika, Klasa:

    UP/II-361-05/23-26/255, Urbroj: 531-03-4-24-2 od 30. travnja 2024., nastaviti spor kao spis pod poslovnim brojem UsI-1453/2024, dok će se u odnosu na tužbu radi poništenja rješenja tuženika, Klasa: UP/II-361-05/23-26/259, Urbroj: 531-03-4-24-2 od 30. travnja 2024. i Klasa: UP/II-361-05/23-26/260, Urbroj: 531-03-4-24-2 od 30. travnja 2024. postupak nastaviti pod novim poslovnim brojevima, a nakon što se upišu u odgovarajući upisnik ovog suda, slijedom čega je predmet ovog spora isključivo ocjena zakonitosti rješenja tuženika KLASA: UP/II-361-05/23-26/255, URBROJ: 531-03-4-24- 2 od 30. travnja 2024.

    3.Tuženik je u odgovoru na tužbu, između ostalog naglasio kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, kao i da u cijelosti ostaje kod navoda iznijetih u obrazloženju osporenog rješenja, slijedom čega je predložio sudu da odbije tužbeni zahtjev tužitelja.

    4.Zainteresirana osoba iako je rješenjem ovog suda poslovni broj: UsI- 1453/2024-5 od 1. kolovoza 2024. pozvana da sudjeluje u sporu te da u roku od 30 dana dostavi odgovor na tužbu, koje rješenje je uredno zaprimila, međutim nije se uključila u spor niti je do zaključenja rasprave u ovom sporu dostavila odgovor na tužbu.

    5.U sporu je održana rasprava 4. prosinca 2024. čime je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 36/24. - dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koju je pristupio opunomoćenik tužitelja, dok nisu pristupili uredno pozvani tuženik i zainteresirana osoba, pa je rasprava održana u njihovoj odsutnosti.

    6.U dokaznom postupku sud je pročitao tužbu zajedno sa svim prilozima, odgovor na tužbu tuženika, te je pročitan spis upravnog tijela dostavljen od strane tuženika uz odgovor na tužbu.

    7.Sud je odbio dokazne prijedloge tužitelja i to da sud pribavi i pregleda spise Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojevima: Z-12711/2015, P-4079/2021 i P- 1412/2024, da se u svojstvu svjedoka sasluša HL, predstavnik upravitelja zgrade Novi dani d.o.o. [adresa], te da se provede vještačenje po sudskom vještaku za graditeljstvo, to na okolnosti precizirane u tužbi i na održanoj raspravi, kao nepotrebne i suvišne, smatrajući da se pravilna i zakonita odluka može donijeti i bez izvođenja predloženih dokaza imajući u vidu dokaze koje prileže spisu upravnog tijela dostavljenom uz odgovor na tužbu od strane tuženika, te spisu upravnog spora, posebice cijeneći predmet ovog spora, a to je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

    8.Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.

    9.Tužbeni zahtjev nije osnovan.

    10.Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

    11.Naime, prvostupanjskom rješenjem Splitsko-dalmatinske županije, Grada Splita, Upravnog odjela za urbanizam i izgradnju, Odsjeka za pravne poslove urbanizma i izgradnje, KLASA: UP/I-361-03/21-04/13, URBROJ: 2181-1-10-5/1-23-2 od 9. svibnja 2023. odbačen je prijedlog tužitelja za obnovu postupka okončanog izdavanjem pravomoćnog rješenja o izvedenom stanju Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada: Klasa: UP/I-361-03/14-01/4121, Urbroj: 403-02-2- 1/0088-19-31 od 31. siječnja 2019. te je rješenje donijeto pozivom na odredbu čl. 126. st. 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09 i 110/21).

    12.Potom, osporenim rješenjem tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-361-05/23-26/255, URBROJ: 531-03-4-24-2 od 30. travnja 2024. postupajući po žalbi tužitelja iz ovog spora, odbijena je njegova žalba izjavljena protiv naprijed citiranog prvostupanjskog rješenja, u bitnom iz identičnih razloga koje je navelo tijelo prvog stupnja u svom rješenju, uslijed čega je to rješenje tuženik ocijenio pravilnim i zakonitim.

    13.Među strankama ovog spora ukazuje se prijepornim je li prvostupanjsko tijelo pravilno i zakonito postupilo kada je odbacilo predmetni prijedlog za obnovu postupka uz razloge koji se obrazloženi u obrazloženju prvostupanjskog rješenja, kao i je li tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužitelja podnesenu protiv prvostupanjskog rješenja, uslijed čega je sporna zakonitost osporenog rješenja tuženika u cijelosti.

    14.Odredbom članka 123. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, br. 47/091 i 110/21) propisano je da se obnova postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba može pokrenuti na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti u roku od tri godine od dana dostave stranci iz razloga propisanih točkama 1., 2., 3., 4., 5., 6. i 7. toga stavka.

    Prema stavku 3., stranke mogu tražiti obnovu postupka u roku od 30 dana od dana saznanja za razloge obnove ili od kada su stekle mogućnost upotrebe novih dokaza, a prema stavku 4. državni odvjetnik odnosno drugo državno tijelo može tražiti obnovu postupka uz jednake uvjete kao i stranka.

    Člankom 125. istog Zakona propisano je da o prijedlogu za obnovu postupka rješava javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba.

    Prema članku 126. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku, kad nadležno tijelo primi prijedlog za obnovu postupka, dužno je ispitati je li prijedlog pravodoban i izjavljen od ovlaštene osobe te je li okolnost na kojoj se temelji učinjena vjerojatnom pa ako ti uvjeti nisu ispunjeni nadležno tijelo odbacit će prijedlog rješenjem.

    15.Najprije je za istaknuti kako je u konkretnom slučaju tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem postupajući po žalbi tužitelja iz ovog spora istu odbio, te potvrdio prvostupanjsko rješenje naprijed citirane izreke, a ovo stoga što i ovaj sud nalazi da je tijelo prvog stupnja svoje rješenje donijelo pravilnom primjenom odredbe čl. 126. st. 1. Zakona o općem upravnom postupku, kao i da je tuženik pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužitelja izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja, pa ovaj sud cijeni osporeno rješenje tuženika u cijelosti pravilnim i zakonitim, čijim pak donošenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

    16.Sud nadalje nalazi potrebnim navesti kako iz spisa upravnog tijela dostavljenog od strane tuženika uz odgovor na tužbu, proizlazi da je prvostupanjskim rješenjem pozivom na odredbu članka 126. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku odbačen prijedlog tužitelja iz ovog spora za obnovu postupka okončanog donošenjem pravomoćnog rješenja Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada, Klasa: UP/I-361-03/14-01/4121, Urbroj: 403-02-2-1/0088-19-31, od 31. siječnja 2019., kojim pak rješenjem o izvedenom stanju povodom zahtjeva ZL iz [adresa], zainteresirane osobe u ovom sporu, je ozakonjena nezakonito izgrađena rekonstrukcija - promjena broja funkcionalnih jedinica postojeće višestambene zgrade stambene namjene: izvođenje radova i formiranje zasebne stambene funkcionalne jedinice na istočnom dijelu etaže prizemlja, razvedenog tlocrta, koja se sastoji od dnevnog boravka, kuhinje i kupaonice, ukupne tlocrtne dužine novonastale stambene jedinice prema priloženoj arhitektonskoj snimci izvedenog stanja, dijelom svijetle visine 2,56 m, a dijelom 2,85 m, tako da je zgrada nakon rekonstrukcije završena, ugrađena, zahtjevna zgrada, ravnog krova, koja ima šest etaža - prizemlje i pet katova, izgrađena na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], rekonstruirani dio postojeće zgrade, promjenu broja funkcionalnih jedinica formiranje zasebne stambene jedinice u etaži prizemlja prikazuje geodetska snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade, oznake GE 2016-0626 iz prosinca 2016., koju je izradio ovlašteni inženjer geodezije DL i arhitektonska snimka izvedenog stanja oznake I 19/2012, iz prosinca 2012., koju je izradio ovlašteni arhitekt ŠL, a koje rješenje je postalo pravomoćno 8. ožujka 2019.

    17.Nadalje, imajući u vidu naprijed citiranu odredbu čl. 126. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku, da bi se dopustila obnova postupka potrebno je da su kumulativno ispunjeni propisani uvjeti i to da je prijedlog pravodoban, da je izjavljen od ovlaštene osobe i da je okolnost na kojoj se temelji prijedlog učinjena vjerojatnom, no prvostupanjsko tijelo zaključilo je da takvi uvjeti nisu ispunjeni zbog čega je svojim rješenjem odbacilo prijedlog tužitelja, protiv kojeg rješenja je tužitelj izjavio žalbu, koja je odbijena osporenim rješenjem tuženika, u odnosu na koje rješenje je tužitelj pokrenuo predmetni spor.

    18.Potom, za kazati je kako iz prijedloga za obnovu postupka podnesenog od strane tužitelja prvostupanjskom tijelu, proizlazi je da je prijedlog utemeljen na razlozima propisanim odredbom članka 123. stavak 1. točke 1., 2. i 5. Zakona o općem upravnom postupka, odnosno ako se saznalo za nove činjenice ili stekne mogućnost da upotrijebe novi dokazi koji bi, sami ili u vezi s već izvedenim i upotrijebljenim dokazima, mogli dovesti do drukčijeg rješenja da su te činjenice, odnosno dokazi bili izneseni, odnosno upotrijebljeni u prijašnjem postupku (točka1.), ako je rješenje povoljno za stranku doneseno na temelju neistinitih navoda stranke kojima je službena osoba dovedena u zabludu (točka 2.) i ako osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogućnost sudjelovanja u postupku (točka 5.).

    19.Prema obrazloženju prvostupanjskog rješenja, kao razlog odbacivanja prijedloga za obnovu postupka, u bitnom, proizlazi da u prijedlogu za obnovu postupka predlagatelj ne dostavlja dokaz da je stranka u postupku ozakonjenja temeljem odredbe članka 17. stavka 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. U postupku je također utvrđeno, uvidom u javno dostupni servis zemljišnih knjiga da je na dan 9. svibnja 2023. godine u ZU 14660 k. o. [katastarska općina] za čest. zem. [katastarska čestica] zgrada, [adresa], za suvlasnički dio (E-3) upisan kao vlasnik TL, te je nadalje u postupku ozakonjena nezakonito izgrađene zgrade utvrđeno da su vlasnici i nositelji drugih stvarnih prava pozvani na uvid u spis predmeta radi izjašnjenja, pozivom od 4. travnja 2018., koji im je dostavljen javnom objavom na oglasnoj ploči prvostupanjskog tijela od 4. travnja 2018. do 12. travnja 2018., ali se pozivu nisu odazvali, iz čega proizlazi da je strankama omogućeno sudjelovanje u postupku, odnosno pružena mogućnost uvida u spis predmeta. Isto tako, u postupku je također utvrđeno da je predmetno rješenje o izvedenom stanju obavljeno na oglasnoj ploči u razdoblju od 11. veljače 2019. do 19. veljače 2019. te da je skinuto s oglasne ploče 20. veljače 2019.

    20.Glede tužbenih navoda u kojima tužitelj ističe kako su u konkretnom slučaju bile ispunjene pretpostavke da se dopusti obnova postupka po osnovu iz odredbe čl. 123. stavak 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupka, (ako se saznalo za nove činjenice ili stekne mogućnost da upotrijebe novi dokazi koji bi, sami ili u vezi s već izvedenim i upotrijebljenim dokazima, mogli dovesti do drukčijeg rješenja da su te činjenice, odnosno dokazi bili izneseni, odnosno upotrijebljeni u prijašnjem postupku), za kazati je kako sud takve navode ne nalazi osnovanim. Naime, prije svega je za kazati kako iz zakonske odredbe članka 123. stavka 1. točka 1. ZUP-a proizlazi da se pod novim činjenicama podrazumijevaju takve činjenice koje su postojale u vrijeme vođenja upravnog postupka, ali se tada za njih nije znalo, dok se pod novim dokazima podrazumijevaju takvi dokazi o ranije poznatim ili nepoznatim činjenicama za koje se u postupku nije znalo, ili se znalo, ali oni nisu mogli biti pribavljeni pa tako ni upotrijebljeni, već su pribavljeni poslije okončanja postupka. No, u konkretnom slučaju ne radi se o saznanju nove činjenice, s obzirom da su iste bile poznate u tijeku vođenja postupka izdavanja rješenja o izvedenom stanju, s tim da čak i u situaciji da su bile poznate niti tada ne bi dovele do drukčijeg rješenja upravne stvari, kod kojeg neprijepornog stanja stvari, u predmetnom prijedlogu za obnovu postupka nije učinjen vjerojatnim razlog obnove na koji se tužitelj poziva, što je pak razlog da se prijedlog tužitelja u smislu odredbe čl. 126. st. 1. ZUP-a odbaci.

    21.Vezano za tužbene prigovore u kojima tužitelj ističe kako su u konkretnom slučaju bile ispunjene pretpostavke da se dopusti obnova postupka po osnovu iz odredbe čl. 123. stavak 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupka (

    ako je

    rješenje povoljno za stranku doneseno na temelju neistinitih navoda stranke kojima je službena osoba dovedena u zabludu), za navesti je kako sud niti takve prigovore ne nalazi osnovanim, to pak stoga što rješenje o izvedenom stanu čija obnova postupka se predlaže nije doneseno na temelju navoda stranke, već je to rješenje doneseno na temelju dokumentacije koja je propisana mjerodavnim odredbama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, koja je izrađena od strane za to ovlaštenih osoba te provedenog očevida u postupku ozakonjenja nezakonito izgrađene zgrade.

    22.Također, u odnosu na tužbene prigovore u kojima tužitelj ističe kako su u konkretnom slučaju bile ispunjene pretpostavke da se dopusti obnova postupka po osnovu iz odredbe čl. 123. stavak 1. točke 5. Zakona o općem upravnom postupka ( ako osobi koja je trebala sudjelovati u svojstvu stranke nije bila dana mogućnost sudjelovanja u postupku), za kazati je kako niti takav prigovor nije osnovan, to pak iz razloga što su vlasnici i nositelji drugih stvarnih prava pozvani na uvid u spis predmeta radi izjašnjenja u postupku izdavanja rješenja o izvedenom stanu i to pozivom od 4. travnja 2018., koji im je dostavljen javnom objavom na oglasnoj ploči prvostupanjskog tijela od 4. travnja 2018. do 12. travnja 2018., što je u skladu s odredbom čl. 17. stavka 3. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, a kojem pozivu se tužitelj nije odazvao, pa kako je odredbom članka 8. stavka 4. istog Zakona propisano da strankama koje se nisu odazvale za uvid u spis predmeta radi izjašnjenja, rješenje o izvedenom stanju dostavlja se javnom objavom na oglasnoj ploči nadležnog upravnog tijela na čijem se području nalazi zgrada za koju je doneseno rješenje, koje je prema podacima spisa objavljeno na oglasnoj ploči prvostupanjskog tijela od 11. veljače 2019. do 19. veljače 2019. i koje je skinuto s oglasne ploče 20. veljače 2019., to znači da je svim strankama omogućeno sudjelovanje u postupku izdavanja rješenja o izvedenom stanju na način kako to propisuju mjerodavne odredbe Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, koji se u konkretnom slučaju primjenjuje kao lex specialis u odnosu na Zakon o općem upravnom postupka, pa kod stanja stvari da je odredbom čl. 17. st. 5. istog Zakona propisano da stranka koja se nije odazvala pozivu za uvid u spis predmeta radi izjašnjenja ne može zbog toga tražiti obnovu postupka, to je jasno da je prijedlog tužitelja za obnovu postupka i po ovom osnovu trebalo odbaciti.

    23.Vezano za tužbene navode koji se odnose na vlasničkopravne odnose, za istaknuti je kako niti takvi navodi nisu od nikakvog utjecaja na zakonitost rješenja čija ocjena zakonitosti je predmet ovog spora, to iz razloga što rješenje o izvedenom stanju nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na zgradi za koju je doneseno i zemljište na kojemu je ta zgrada izgrađena, a kako to propisuje odredba čl. 32. Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Isto tako, u odnosu na tužbene navode u kojima tužitelj ukazuje da su u konkretnom slučaju ostvarena obilježja kaznenih djela u postupku izdavanja rješenja o izvedenom stanju, za navesti je kako postojanje kaznenog djela treba biti utvrđeno u kaznenom postupku donošenjem pravomoćne sudske presude, a o čemu se u predmetnoj upravnoj stvari ne radi s obzirom da nikakvo kazneno djelo nije utvrđeno pravomoćnom osuđujućom presudom.

    24.Ujedno, neutemeljeno tužitelj prigovora i da su svi suvlasnici trebali dati svoj pisani pristanak da prestaju biti suvlasnici svog dijela zajedničkog prostora, to iz razloga što suglasnost suvlasnika zgrade nije uvjet za donošenje rješenja o izvedenom stanju, pa tako niti onog koji je podnio prijavu građevinskoj inspekciji u vezi nezakonite rekonstrukcije, s čim u vezi je još jednom za ponoviti kako u smislu odredbe čl. 32. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, rješenje o izvedenom stanju nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na zgradi za koju je doneseno i zemljište na kojem je ta zgrada izgrađena. Također, za nadodati je da čak i kada bi rješenje čija obnova postupka je predložena bilo doneseno uz povredu materijalnog prava, takva povreda ne može biti razlog za obnovu postupka jer se radi o izvanrednom pravnom lijeku koji je moguć samo u slučaju kada je učinjeno vjerojatnim postojanje kojeg od razloga iz odredbe čl. 123. Zakona o općem upravnom postupku, a kako takvo što tužitelj nije učinio, jasno je da niti možebitna povreda materijalnog prava ne može biti razlog obnove postupka.

    25.Konačno, s obzirom da tužitelj u tužbi ukazuje na nezakonitost samog pravomoćnog rješenja o izvedenom stanju , za kazati je kako su takvi navodi bespredmetni, to pak stoga što predmet ovog spora nije, niti može biti ocjena zakonitosti tog pravomoćnog rješenja, već je predmet ovog spora isključivo ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika od 30. travnja 2024., dakle onog kojim je odbijena žalba tužitelja izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja od 9. svibnja 2023., kojim je pak odbačen prijedlog tužitelja za obnovom postupka, što znači da u ovom sporu nije moguće s uspjehom iznositi prigovore koji se odnose na zakonitost rješenja u odnosu na koje je podnesen prijedlog za obnovu postupka, koje je pravomoćno i izvršno i koje je kao takvo pravno obvezujuće za sve stranke.

    26.Slijedom navedenog, s obzirom na odredbe mjerodavnih materijalnih i procesnih zakonskih odredbi te utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud zaključuje kako osporenim rješenjem tuženika, kao niti onim prvostupanjskog tijela nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, pa kako tužitelj u ovom sporu ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari sud nije našao osnove za usvajanje tužbe tužitelja.

    27.Uslijed izloženog, sud nalazi da je u provedenom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, na koje je potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo zbog čega je zakonito i pravilno prvostupanjskim rješenjem odbačen prijedlog tužitelja za obnovom postupka, kod kojeg stanja stvari je i tuženik pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužitelja izjavljenu protiv istog, uslijed čega tužbeni prigovori tužitelja nisu osnovani te nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovom upravnom sporu.

    28.Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanog rješenja iz članka 128. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 47. stavak 3. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, radi čega je valjalo pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te presuditi kao u izreci ove presude.

    29. Naposljetku, s obzirom da sukladno odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, pa kako je sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja, trebalo je sukladno citiranoj odredbi odbiti njegov zahtjev za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan, slijedom čega je valjalo odlučiti kao u izreci rješenja.

    U Splitu, 23. prosinca 2024.

    S U D A C

    Ivan Dadić

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje Visoki Upravni sud Republike Hrvatske.

    DNA:

    - opunomoćenicima tužitelja odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Duplančić i Grga j.t.d. [adresa], uz zapisnik o objavi,

    - tuženiku Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, uz zapisnik od 4. prosinca 2024., zapisnik o objavi i povrat spisa, po pravomoćnosti,

    - zainteresiranoj osobi ZL, iz [adresa], uz zapisnik od 4. prosinca 2024. i zapisnik o objavi,

    - u spis.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.