Republika Hrvatska

Općinski sud u Velikoj Gorici

Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36

Poslovni broj: Pr-25/2024-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici, po sutkinji tog suda Marini Caren Smolčić, u pravnoj stvari tužitelja RP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Mirko Kovač, odvjetnik u Zagrebu, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, Ministarstvo pravosuđa, Zagreb, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Velikoj Gorici, Građansko-upravni odjel, Velika Gorica, radi isplate, nakon održane javne, glavne rasprave, zaključene 4. prosinca 2024. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i zakonskog zastupnika tužene, 23. prosinca 2024.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj, Ministarstvu pravosuđa, OIB:52634238587, isplatiti tužitelju RP, OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike plaće ukupan iznos od 666,85Eur (slovima: šeststotinašezdesetšesteuraiosamdesetpetcenta) bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 21,60 EUR od 16.05.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 43,19 EUR od 16.07.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 21,69 EUR od 16.11.2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 20,75 EUR od 16.01.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 47,27 EUR od 16.02.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 22,56 EUR od 16.06.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 22,56 EUR od 16.07.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 22,67 EUR od 16.12.2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 22,67 EUR od 16.01.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 25,43 EUR od 16.05.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 22,55 EUR od 16.09.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 24,16 EUR od 16.12.2017. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 25,31 EUR od 16.01.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 23,11 EUR od 16.02.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 25,31 EUR od 16.05.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 23,11 EUR od 16.06.2018. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 23,91 EUR od 16.02.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 25,00 EUR od 16.05.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 23,91 EUR od 16.06.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 55,00 EUR od 16.07.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 50,00 EUR od 16.09.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 24,50 EUR od 16.11.2019. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 25,61 EUR od 16.01.2020. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 24,98 EUR od 16.02.2020. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, pa do isplate,

sve po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena do 31. srpnja 2015., a od 1. kolovoza 2015. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj, OIB:52634238587, Ministarstvu pravosuđa, naknaditi tužitelju RP, OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka u iznosu od 1.783,13Eur (slovima: jednutisućusedamstotinaosamdesettrieuraitrinaestcenti) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 23. prosinca 2024. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj RP, OIB: [osobni identifikacijski broj], (dalje: tužitelj) u tužbi i tijekom postupka navodi da je zaposlenik tužene Republike Hrvatske, OIB: 52634238587 (dalje: tužena) u Odgojnom zavodu Turopolje, na radnom mjestu ovlaštene službene osobe. Temeljem čl. 44. st. 1. toč. 2. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine broj 93/08., 89/12., 104/13. - osnovni tekst i Dodatak I, 150/13., 153/13. - Dodatak II) svaki službenik ima pravo na uvećanje plaće od 50% za prekovremeni rad. Stavkom 10. istog članka KU-a utvrđeno je da se prekovremenim radom službenika koji rade u smjenama ili turnusima, smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Navodi da svoj redovni rad obavlja organiziran kao rad u turnusu, koji je definiran čl. 44. st. 8. KU. Tužena nije evidentirala, pa stoga niti isplaćivala naknadu za cjelokupni prekovremeni rad, u mjesecima kada je blagdan bio u radni dan (od ponedjeljka do petka), pa je u tim mjesecima i nastajala razlika u plaći. Naime, kada se usporede stvarno odrađeni sati sa redovnim mjesečnim fondom radnih sati, ukazuje se razlika samo u mjesecima u kojima je blagdan bio radni dan. Budući je rad odradio na blagdan koji pada u dane od ponedjeljka do petka ima pravo na osnovnu plaću uvećanu za naknadu za rad na blagdan. Ukoliko tako stvarno odrađeni sati na kraju mjeseca prelaze mjesečni fond radnih sati, tužitelj ima pravo i na naknadu za prekovremene sate. Tužena u svojem obračunu plaće nema prikazan mjesečni fond radnih sati, već samo mjesečni fond sati, te stoga prekovremene sate krivo obračunava i isplaćuje. Ističe da mu nije isplaćena naknada za prekovremeni rad sukladno navedenim propisima za razdoblje od 18. ožujka 2015. pa do dana podnošenja zahtjeva za mimo rješenje spora odnosno do 18. ožujka 2020. Komisija nadležna za tumačenje kolektivnog ugovora u nekoliko svojih Zapisnika protumačila je čl. 44. st. 10. i 12. KU-a na način da je utvrdila da tužitelj ima pravo na naknadu za prekovremeni rad u trenutku kada prijeđe mjesečni fond radnih sati. Sa zahtjevom za mirno rješenje spora se obratio tuženoj, ali je isti odbijen u cijelosti.

2. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tužena je osporila tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, kako u pogledu osnove postavljenog tužbenog zahtjeva, tako i u pogledu visine tužbenog zahtjeva te isti smatra neosnovanim u cijelosti. Posebno ističe kako je u utuženom vremenskom razdoblju tužitelju obračunata i isplaćivana naknada za prekovremeni rad i dodatni sati rada za rad blagdanom, a sve sukladno Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike. Predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti kao neosnovan uz naknadu parničnog troška.

3. Tužitelj je podneskom od 26. lipnja 2023. (list 331 spisa) konačno postavio tužbeni zahtjev, uskladivši ga s nalazom i mišljenjem financijskog vještaka, tako da zahtijeva isplatu dodataka na plaću u bruto iznosu 666,85Eur sa zateznim kamatama tekućim od dospijeća pojedinih mjesečnih iznosa plaće do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, te troškovima postupka sa zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

4. O tužbenom zahtjevu tužitelja odlučeno je ovosudnom prvostupanjskom presudom od 22. ožujka 2024. koja je povodom žalbi tužitelja i tužene ukinuta rješenjem Županijskog suda u Sisku poslovni broj: Gž R- 54/2024 od 18. srpnja 2024. zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka koje upućuje prvostupanjskom sudu nakon provođenja nove glavne rasprave otkloniti te donijeti novu i na zakonu osnovanu odluku.

5. I u ponovljenom suđenju izvedeni su isti dokazi predloženi po strankama i to uvidom u:

- Zahtjev za mirno rješenje spora (stranica 5-7 spisa),

- evidenciju o radnom vremenu tužitelja i obračunske isprave za utuženo razdoblje (stranica 11-191, 233-293 spisa),

temeljem suglasnog prijedloga stranaka izveden je dokaz saslušanjem svjedoka SP, NP i ZP čitanjem iskaza istih danih u ovosudnim predmetima poslovni broj Pr-30/2020 na ročištu 20. svibnja 2022. i poslovni broj Pr-90/2018 na ročištu 29. travnja 2021. (stranica 207-2012 spisa), te Pr-29/2020 na ročištu 5. prosinca 2022. (stranica 315-316 spisa),

izveden je dokaz financijskim vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji Petri Blašković, iz Centra za financijska vještačenje d.o.o. od 5. svibnja 2023. (stranica 323-327, 341-342 spisa).

4.1. Nije izveden dokaz saslušanjem tužitelja i svjedoka LP jer je tužitelj na ročištu 11. ožujka 2024. povukao navedeni dokazni prijedlog uz obrazloženje da se u predmetnoj pravnoj stvari radi o pravnom pitanju o kojem je već zauzet stav, a dokazi u spisu su dovoljni za donošenje konačne odluke suda.

4.2. Odbijen je prijedlog tužene za dopunu izvedenog dokaza vještačenjem po vještaku financijske struke jer je vještakinja u cijelosti postupila po zadatku suda te svojim usmenim izlaganjem nalaza i mišljenja otklonila sve prigovore i primjedbe tužene (na matematički izračun), a djelomično zadatak je koji tužena predlaže u dopuni naložiti vještakinji vještakinja već prilikom izrade nalaza i mišljenja izvršila.

5. Svjedok NP prilikom saslušanja u predmetu ovog suda posl. br. Pr-90/2018 naveo je da poznaje (tamo) tužitelja za kojeg zna da je stariji pravosudni policajac koji je radio na poslovima vanjskog i unutarnjeg osiguranja. Nadalje je iskazao da je počeo tamo raditi 2012. od kada je sve do 2. prosinca 2020. bio voditelj odjela osiguranja i da zna koji su poslovi tužiteljevog radnog mjesta, jer ih je i on na jedan način organizirao. Dodao je da je za utuženo razdoblje u većini vremena siguran da je tužitelj radio u turnusima. Naveo je da kada tužitelj radi u turnusu radi 12- satno radno vrijeme, a onda je 24 sata slobodan, pa onda opet radi 12 sati, pa je 48 sati slobodan. Istaknuo je da je moguće da je tužitelj radio i u smjenskom radu, tj. osam sati prije podne ili poslije podne, kao i da je tužitelj radio na blagdane ili na neradne dane ovisno o turnusu tj. kako bi mu pao raspored rada u te dane. Iskazao je, da je tužitelju isplaćivana naknada ako je radio za blagdane ili u neradne dane na način da mu je prvo satnica umanjena na radni fond sati, a ne mjesečni fond sati i svaki sat koji bi bio veći od radnog fonda sati isplaćivao bi se kao prekovremeni sat rada, kao i to ako je službeniku turnus padao u dane blagdana ili neradnih dana, sukladno kolektivnom ugovorom, službenici bi dobivali dodatke koje u ukupnom zbroju iznose 150%. Istaknuo je da službenici koji rade u turnusu ne mogu imati tjedni fond sati prekovremenih, već samo mjesečni fond sati. Ako je mjesečni fond sati bio veći od fonda radnih sati, tek tada je službenik ostvarivao pravo na prekovremeni rad, što je redovito evidentirano i isplaćivano. Nadalje je iskazao da se pojam nadopune satnice odnosi na situaciju kada je službenik radio više od propisanog dnevnog fonda sati, neovisno da li je to blagdan ili neradni dan, isti bi mu se pisao kao prekovremeni rad. I to se redovito dostavljalo na obračun plaće.

6. Svjedok SP prilikom saslušanja u predmetu ovog suda posl. br. Pr-30/2020 iskazala je da poznaje tužitelja i da je zaposlena kod tužene u Kaznionici u Turopolju na poslovima obračuna plaće i računovodstva za Odgojni zavod u Turopolju. Evidentičari TP i DP postavljene su na poslove unosa evidencije koju prema unaprijed najavljenom rasporedu od strane voditelja osiguranja unose u kompjutor. Njen posao se sastoji u tom da nakon što one unesu podatke povlači podatke iz registra u sustav COP-a, provjerava da li je mjesečni fond sati točan, da li je unesen rad na blagdan ili nadopuna satnice, te unosi podatke o bolovanju. Provjerava za sve zaposlene osobe njihov mjesečni fond radnih sati. Ističe da kada osoba radi od ponedjeljka do petka svi imaju naknadu za blagdan, dok se pravosudnim policajcima (koji imaju rad organiziran u turnusu) rad na blagdan plaća uvećava za sve dodatke i nadopunu satnice, a sve preko mjesečnog fonda radnih sati, za pravosudne policajce se smatra da rade prekovremeni rad. Na poseban upit tužitelja nije znala odgovoriti tko točno utvrđuje koliko iznosi mjesečni fond radnih sati za svaki pojedini mjesec, pretpostavlja da je to određeno zakonom i dodatno ističe da dani u mjesecu od ponedjeljka od petka se pomože sa 8 i dobije se mjesečni fond sati, a mjesečni fond radnih sati se dobije da se ti isti dani pomnože, ali se izuzmu blagdani koji padaju od ponedjeljka do petka.

7. Svjedok ZP u svom iskazu, koji je dao kao svjedok u predmetu Pr-28/2020 na zapisnik na ročištu 3. svibnja 2022., naveo je da radi u Odgojnom zavodu Turopolje od 1993. Poznaje tužitelja jer rade zajedno, rade isti posao na isti način. Rade u turnusima na način da su radili 12 sati, 24 sata bili slobodni, a potom opet radili 12 sati i 48 sati bili slobodni i tako redom. Kada rade blagdanom, praznikom ili nedjeljom, takav rad im se obračunava i vodi kao redovan rad u turnusu. Satnica im se umanjuje na način da ista ne prelazi mjesečni fond redovnih sati, odnosno ista se prikazuje kao da su odradili puno manje sati od onoga što stvarno odrade i to iz razloga jer im se rad blagdanom, praznikom ili nedjeljom vodi kao redovan rad. Za rad blagdanom, nedjeljom ili praznikom dobiva uvećanu plaću. Naime, ista mu se uveća za 150%.

8. Sud iskaz svjedoka KP ocjenjuje vjerodostojnim u cijelosti jer je logičan i životan te u skladu i sa materijalnom dokumentacijom koju je tužena dostavila u spis.

8.1. Iskaz svjedoka NP ovaj prvostupanjski sud ocjenjuje vjerodostojnim u dijelu u kojem je isti iskazao da je tužitelj u utuženom razdoblju radio na poslovima unutarnjeg i vanjskog osiguranja, kao i da je tužitelj radio u turnusima i u smjenskom radu, te na blagdane kada su isti padali u dane od ponedjeljka do petka, kao i u neradne dane. Iskaz istog svjedoka dijelu u kojem svjedok navodi o načinu kako je tužitelju isplaćivana naknada ako je radio na blagdan ili u neradne dane, kao i to što znači pojam nadopune satnice sud ocjenjuje nevjerodostojnim jer je isti bio voditelj odjela osiguranja odnosno nema stručna znanja za procjenu ispravnosti financijskog obračuna radnih sati za tužitelja u utuženom razdoblju.

8.2. Iskaz svjedokinje SP ovaj sud ocjenjuje vjerodostojnim u dijelu u kojem je ista iskazala da se dani u mjesecu od ponedjeljka do petka računaju tako da se isti pomnože sa 8 i dobije se mjesečni fond sati, a mjesečni fond radnih sati se dobije da se ti isti dani pomnože ali se izuzmu blagdani koji padaju od ponedjeljka do petka. Međutim, dio iskaza u kojem navodi da ista ne zna tko točno utvrđuje koliko iznosi mjesečni fond radnih sati za svaki pojedini mjesec kao i da pretpostavlja da je to određeno zakonom ocjenjuje nevjerodostojnim iz razloga što je prethodno prije toga iskazala da radi obračun plaće i poslove računovodstva za Odgojni zavod u Turopolju kao i to da upravo ona provjerava za sve zaposlene osobe njihov mjesečni fond radnih sati.

9. Na temelju provedenog dokaznog postupka, ocjenom svakog dokaza zasebno i svih zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, u skladu s odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11. i 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22.,155/23.; - u daljnjem tekstu: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

10. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu neisplaćenih prekovremenih sati za utuženo razdoblje (ožujak 2015.-kolovoz 2020.) u mjesecima kada je tužitelj radio na blagdan, koji je padao u radni dan od ponedjeljka do petka.

11. Između stranaka je sporna osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.

12. Nesporno je da je tužitelj zaposlenik tužene tj. državni službenik zaposlen u Ministarstvu pravosuđa, u Odgojnom zavodu Turopolje, u Odjelu osiguranja, kao stariji pravosudni policajac.

13. Nesporno je da se tužitelj 18. ožujka 2020., dakle prije podnošenja tužbe u ovom predmetu, u smislu odredbe čl. 186. a ZPP obratio tuženoj sa zahtjevom za mirno rješenje spora (list 5-7 spisa), a koji odgovor tužene ne prileži spisu.

14. Temeljem čl. 44. st. 1. toč. 2. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine broj 93/08., 89/12., 104/13. - osnovni tekst i Dodatak I, 150/13., 153/13. - Dodatak II), a identično je propisao i čl. 38. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike KU 112/17. (Narodne novine broj 112/17.), svaki službenik ima pravo na uvećanje plaće od 50% za prekovremeni rad. Stavkom 10. istog članka KU-a propisano je da se prekovremenim radom službenika koji rade u smjenama ili turnusima, smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Odredbom čl. 44. st. 2. KU dodaci iz stavka 1. međusobno se ne isključuju osim dodatka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni. Prema odredbi čl. 44. st. 1. t. 5. KU (Narodne novine broj 93/08.) ako službenik ili namještenik radi na blagdane, neradne dane utvrđene zakonom i na Uskrs ima pravo na plaću uvećanu za 150%.

15. Prema odredbama važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike (KU 104/13. i KU 112/17.) plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Osnovna plaća je umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen službenik ili namještenik i osnovice za izračun plaće uvećan za 0,5% za svaku godinu radnog staža. Redovni mjesečni fond radnih sati je osnova za isplatu osnovne plaće, a redovni mjesečni fond radnih sati su sati koji se dobiju na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži sa brojem radnih sati u danu (dakle broj radnih dana x 8, čl. 44. st. 12.). Upravo na ovim stavkama čl. 44. KU tužitelj temelji svoj osnov potraživanja.

16. Komisija nadležna za tumačenje kolektivnog ugovora u nekoliko svojih Zapisnika protumačila je čl. 44. st. 10. i 12. KU-a na način da je utvrdila da tužitelj ima pravo na naknadu za prekovremeni rad u trenutku kada prijeđe mjesečni fond radnih sati, a koji se dobije na način da se broj radnih dana u mjesecu pomnoži s 8 sati, dok u taj fond sati ne ulaze blagdani i neradni dani određeni zakonom.

17. Tužitelj ovom tužbom ne potražuje sve prekovremene sate, već samo one koji nastaju u mjesecu u kojem blagdan spada pod radni dan, od ponedjeljka do petka. Cijeneći konkretan slučaj u smislu gore citiranih odredbi važećih Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike ovaj sud nalazi utvrđenim da službenik koji radi po redovnom rasporedu na blagdan, a koji pada na radni dan, ima pravo na plaću za taj dan uvećanu za 150% te ukoliko mu tada odrađeni dani prelaze mjesečni fond radnih sati, ima pravo i na prekovremeni rad. Dakle, kada službenik odradi posao na blagdan automatski ne ostvaruje pravo na prekovremeni rad, već tek na kraju mjeseca se ukaže razlika, da li je prešao fond radnih sati ili ne. Tužitelj prema redovnom rasporedu radi na blagdan, ali je to njemu kao i svim ostalim građanima RH neradni dan. Upravo stoga što radi na neradni dan ima pravo na dodatak za rad na blagdan, a ukoliko tako odrađeni sati prelaze mjesečni fond radnih sati, tužitelj ima pravo i na prekovremene sate. Kao što je već navedeno dodaci iz čl. 44. KU za prekovremeni rad odnosno rad na blagdan se međusobno ne isključuju. Neradni dani, odnosno dani blagdana su određeni Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj. Tužitelju su i ti dani, iako ih on po redovnom rasporedu možda i radi, ipak neradni dani po sili zakona, ali ih on zbog prirode svoga posla ponekad i odradi te tada dobije povećanu plaću. Dakle, radni i neradni dani u zatvorskom sustavu ne utvrđuju se dnevnom zapovjedi, već zakonom.

18. Stoga, ako tužitelj odradi svoj redovni raspored rada te posao odradi i na blagdan, ima pravo pored dodataka za rad blagdanom, pravo i na uvećanje plaće za prekovremeni rad, ali pod uvjetom da mu svi odrađeni sati prelaze mjesečni fond radnih sati. Stoga ovaj sud smatra da je tužena krivo isplaćivala prekovremene preko mjesečnog fonda sati, umjesto preko mjesečnog fonda radnih sati.

19. Nesporno je da je tužitelj u utuženom razdoblju poslove obavljao u turnusu i u smjenama, a kako to proizlazi iz evidencije tužene koja je bila predmetom vještačenja, da je iste poslove obavljao prema rasporedu radnog vremena tužene, da je mjesečno odrađivao sve radne sate i dane (osim u dane bolovanja kako su evidentirani), da u utuženom razdoblju nije koristio neplaćeni dopust. Iz evidencije o radu proizlazi da je tužitelj pored toga radio i na dane blagdana i neradne dane koji su padali između ponedjeljka i petka. Slijedom svega navedenog ovaj sud smatra da mu iste sate rada treba obračunati na kraju mjeseca u kojem je iste ostvario kao rad koji prelazi redovan mjesečni fond radnih sati, što znači da nije ničim uvjetovan.

20. Iz tumačenja Zajedničke komisije za tumačenje odredba i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike br. 1/8 od 29. svibnja 2013. razvidno je da je tužitelju pripadala puna osnovna plaća i kad nije dostigao redovan mjesečni fond radnih sati, jer mu je po istom tumačenju tuženik trebao osigurati puni mjesečni fond sati. Ujedno iz tumačenja prethodno navedene Komisije broj 19/44 od 20. prosinca 2013. proizlazi da tužitelj kada odradi sve svoje radne sate i dane, ali zbog rasporeda radnog vremena nije ostvario redovan mjesečni fond radnih sati ima pravo na osnovnu plaću u punom iznosu iz čl. 41. st. 2. Kolektivnog ugovora koji se ima primijeniti, te dodatke na plaću koje ostvari, a ti su dodaci rad na rad blagdana. Osnovna plaća službenika koji rade u redovnom radu od ponedjeljka do petka po 8 sati obračunava se na bazi redovnog mjesečnog fonda radnih sati i sati blagdana koji padaju od ponedjeljka do petka, dok se osnovna plaća za službenike koji rade u smjenama i turnusu osnovna plaća obračunava samo na osnovu redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Kao što je već navedeno Komisija nadležna za tumačenje kolektivnog ugovora u nekoliko svojih Zapisnika protumačila je čl. 44. st. 10. i 12. KU-a na način da je utvrdila da tužitelj ima pravo na naknadu za prekovremeni rad u trenutku kada prijeđe mjesečni fond radnih sati.

21. Obzirom na prihvaćen iskaz svjedoka ZP, kao i dio iskaza svjedoka NP i SP, kao logične i neposredno uvjerljive, ovaj sud nalazi utvrđenim da je tužitelj u utuženom razdoblju odradio sve sate, a kako to proizlazi iz evidencije tužene, kao i da niti jedan dan nije neopravdano izostao s posla niti je u utuženom razdoblju koristio neplaćeni dopust.

21.1. Slijedom navedenog, utvrđena je osnovanost tužbenog zahtjeva, dok je za potrebe utvrđenja visine tužbenog zahtjeva izveden dokaz financijskim vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji Petri Blašković, iz Centra za financijska vještačenja d.o.o.

22. Iz nalaza i mišljenja vještakinje od 5. svibnja 2023. (stranica 323-327 spisa) proizlazi da u skladu s postavljenim zadatkom, na temelju pregledane dokumentacije te prema utvrđenjima i izračunima iz nalaza, neisplaćena bruto plaća po osnovi prekovremenog rada, u mjesecima kada je tužitelj radio na blagdan koji pada u dane od ponedjeljka do petka te sati koje je tužitelj odradio na način koji su bili duži od dnevnog rada i duži od 40 sati tjedno, ukupno iznosi 666,85Eur, a izračun pojedinih mjesečnih iznosa i dospijeća istih dani su u Tabeli 2. na stranici 7-8 Nalaza i mišljenja (poleđina str. 326 i str. 327 spisa). Pritom je vještakinja iz dokumentacije utvrdila da tužena u pojedinim mjesecima nije iskazala sve sate koji su iskazani u evidencijama o korištenju radnog vremena te je utvrdila za svaki mjesec vještačenja mjesečni fond sati te fond sati blagdana u tjednu od ponedjeljka do petka te izračunala mjesečni fond radnih sati na način da je od mjesečnog fonda sati oduzela sate blagdana koji padaju u tjednu od ponedjeljka do petka.

23. Sud nalaz i mišljenje vještakinje od 5. svibnja 2023. ocjenjuje stručnim i objektivnim budući je izrađen na temelju dokumentacije koju je tužena dostavila u spis (obračunske liste plaća tužitelja i evidencije radnog vremena), a od strane stalne sudske vještakinje s dugogodišnjim iskustvom koja raspolaže potrebnim stručnim znanjem za njegovu izradu i u skladu sa zadatkom vještačenja i propisima koji su u utuženom razdoblju bili na snazi i primjenjuju se u konkretnom slučaju.

24. Nadalje, prema shvaćanju ovoga suda, izloženi prigovori tuženice u odnosu na nalaz i mišljenje vještaka nisu prigovori kojim bi tuženica osporavala matematičku točnost nalaza i mišljenja vještaka već se tiču pravnih pitanja.

24.1. S druge strane, tumačenja tužene ne mogu mijenjati ili ukidati propise radnog prava koji u konkretnom slučaju dolaze do primjene, a koje je pri vještačenju primijenila vještakinja, pri čemu se ističe da vještakinja nije za svaki sat rada blagdanom obračunala dodatak za prekovremeni rad niti je na sate koji su plaćeni pod šifrom 1198-Nadopuna satnice-blagdan i šifrom 10469- Nadopuna satnice obračunala dodatak za prekovremeni rad, već je prekovremene sate obračunala na način da je uspoređivala ostvarene sate (koji sukladno Kolektivnom ugovoru obuhvaćaju i nadopunu satnice) u određenom mjesecu u odnosu na mjesečni fond radnih sati (koji ne uključuje subote, nedjelje i blagdane koji padaju u tjednu od ponedjeljka do petka).

25. U skladu s cjelokupnom dokumentacijom u spisu, a pritom prihvaćajući nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti, sud je utvrdio da tužitelju pripada neisplaćena bruto plaća po osnovi prekovremenog rada u mjesecima kada je tužitelj radio na blagdan, koji pada u dane od ponedjeljka do petka, za utuženo razdoblje od ožujka 2015. do zaključno kolovoza 2020. u ukupnom bruto iznosu od 666,85Eur, koji iznos je i dosuđen tužitelju, te je odlučeno kao pod toč. I. izreke ove presude.

26. Identično pravno shvaćanje zauzeo je o tome Županijski sud u Zagrebu u svojim odlukama poslovni broj Gž R-2314/15 od 15. svibnja 2017., Gž R-878/2023 od 19. rujna 2023., Gž R-838/2023 od 5. listopada 2022. i Gž R-137/2023 od 16. studenog 2023., Županijski sud u Splitu u svojim odlukama poslovni broj Gž R-990/2021 od 25. kolovoza 2022., Gž R-817/2022 od 14. veljače 2023. i Gž R-387/2024 od 27. rujna 2024., Županijski sud u Vukovaru poslovni broj Gž R-38/2023 od 11. rujna 2023. i broj Gž R-39/2023 od 5. ožujka 2024.

27. Kako u smislu odredbe čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022.; dalje: ZOO) dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje pored glavnice i zatezne kamate to je u konkretnom slučaju, obzirom da tuženik kasni s ispunjenjem novčane obveze, valjalo

1 0

tužitelju priznati i zakonsku zateznu kamatu. No sud nije dosudio zatezne kamate na cjelokupni iznos bruto plaće.

28. Naime, u skladu s odredbama članka 45. stavak 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/11., 144/12., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14., 143/14. i 136/15.; dalje: ZPD) predujam poreza na dohodak obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac, isplatitelj primitka iz članka 14. istog Zakona ili sam porezni obveznik i to prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate.

29. Nadalje, odredbama članka 45. stavak 4. i 5. ZPD i članka 61. stavak 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine br. 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 79/13., 160/13. i 157/14.; dalje: Pravilnik) propisano je da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava tijekom istog mjeseca svakog poreznog razdoblja isplaćenog primitka od nesamostalnog rada iz čl. 14. toga Zakona i članka 11., 12. i 15. toga Pravilnika, umanjenog za obračunane i uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka po posebnim propisima i umanjenog za iznos uplaćenih premija osiguranja iz članka 12. stavak 9. i članka 16. stavak 2. toga Zakona, te umanjenog za osobni odbitak iz članka 36. stavak 1. i 2. istoga Zakona. Obračunati predujam poreza isplatitelj obustavlja i uplaćuje istodobno s isplatom primitka od nesamostalnog rada, kao porez po odbitku.

30. Imajući u vidu gore navedeno, porez na dohodak i prirez na dohodak, koji čine sastavne dijelove bruto plaće (uz neto plaću i doprinose), dospijevaju tek s isplatom, što znači da do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i prireza na dohodak pa se na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju, kako je to i presuđeno u točki I. izreke ove presude. Zatezna kamata dosuđena je od dana dospijeća svakog pojedinog iznosa pobliže navedenog u točki I. ove presude (prema pojedinim mjesečnim iznosima i dospijećima iz Tabele na str. 7-8 Nalaza i mišljenja (poleđina str. 309 i str.310 spisa), tj. od 16. u mjesecu za protekli mjesec, sukladno odredbi članka 84. stavak 3. Zakona o radu pa sve do isplate, i to po stopi iz čl. 29. st. 2. ZOO. 31. U odnosu na trošak postupka sud je donio odluku o istome temeljem čl. 154. st. 1., čl. 155., i čl. 164. ZPP-a, kao i temeljem odredaba Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 142/2012., 103/2014., 118/2014., 107/2015., 37/2022., 126/22., 138/23.; dalje Tarifa), pa je tužitelju uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora (666,85Eur), prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu od 26. lipnja 2023., dosuđen trošak u ukupnom novčanom iznosu 1.783,13Eur, a koji iznos se odnosi na trošak:

- sastava zahtjeva za mirno rješenje spora - 75 bodova (Tbr. 28. Tarife),

- sastava tužbe - 75 bodova(Tbr. 7./1. Tarife),

- sastava obrazloženog podneska od 26. lipnja 2023. – 75 bodova (Tbr. 8./1. Tarife),

- sastava podneska (kojim dostavlja potvrdu o uplati predujma za izvođenje dokaza financijskim vještačenjem) od 2. svibnja 2023. 18,75 bodova (Tbr. 8./3. Tarife),

- zastupanja na ročištima 30. kolovoza 2022., 13. travnja 2023., 11. ožujka 2024. i 4. prosinca 2024. - 75 bodova za svako (Tbr. 9./1. Tarife) odnosno ukupno 300 bodova,

1 1

- zastupanje na ročištu 17. veljače 2021., na kojem se raspravljalo samo o procesnim pitanjima te je odgođeno radi dostave dokaza – 37,5bodova (Tbr. 9./2. Tarife)

što zbrojeno čini ukupno 581,25 bodova što pomnoženo sa vrijednošću jednog boda 2,00Eur (Tbr. 54. Tarife) daje iznos priznatog troška postupka od 1.162,50Eur, koji uvećan za trošak PDV-a od 25 % (Tbr. 46. Tarife) ukupno iznosi 1.453,13Eur.

31.1. Nadalje, isti trošak se odnosi i na trošak predujma za financijsko vještačenje, koje je bilo potrebno provesti radi utvrđenja visine tužbenog zahtjeva u iznosu od 330,00Eur.

32. Tužitelju nije dosuđen potraživani trošak pristupa na ročište 12. listopada 2023. u vrijednosti 150,00Eur (+PDV) budući na isto ročište stranke nisu pristupile jer su telefonski obavještene o odgodi istog. Neosnovan je zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu 50,00Eur (+PDV), zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dana presuđenja pa do isplate. Naime, tužitelju nije priznat trošak za pristup na ročište za objavu presude u navedenom iznosu jer nije potreban za postupak u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP, a čiju bi naknadu stranka mogla osnovano zahtijevati, a sve tim više što intencija zakonodavca kada je propisano uručenje presude na ročištu za objavu i uručenje, odnosno dostavu presude putem e-oglasne ploče, sasvim sigurno nije bila na taj način povećavati troškove parničnog postupka, nego upravo suprotno. Istovremeno je isto postupanje i u suprotnosti s odredbom čl. 10. ZPP koja propisuje da će kako sud tako i stranke te svi drugi sudionici nastojati da se postupak provede sa što manje troškova.

33. Odluka o kamati na dosuđeni parnični trošak temelji se na odredbi čl. 151. ZPP koji se sukladno odredbi čl. 107. st. 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (NN 80/22.) primjenjuje i na postupke pokrenute i prije stupanja na snagu istog.

34. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki II. izreke ove presude.

U Velikoj Gorici 23. prosinca 2024.

Sutkinja:

Marina Caren Smolčić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba Županijskom sudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, u roku od 15 (petnaest) dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje, odnosno od dana dostave prijepisa ove presude, u slučaju neuredne obavijesti o ročištu na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. ZPP).