REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
Poslovni broj: Pp-19183/2023
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
PRESUDA
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Damiru Pleše, uz sudjelovanje Vlaste Janton Ferenčić kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o, PODRUŽNICA ZAGREBAČKE CESTE i JU, zbog prekršaja iz čl.6.st.5.i st. 6. uz primjenu čl. 293.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, povodom prigovora okrivljenika na obavezni prekršajni nalog PUZ I PPP Zagreb, klasa: 211-07/23-4/77555, od 16.10.2023. godine, nakon provedenog žurnog postupka, dana 23.12.2024. godine,
presudio je
I okrivljenik pravna osoba: ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., PODRUŽNICA ZAGREBAČKE CESTE, OIB: 85584865987, sa sjedištem u [adresa],
II okrivljenik: JU, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin J, rođen **.**.1987. godine u [adresa], državljanin RH, sa prebivalištem u [adresa],
k r i v i su
što dana 19.1.2023. godine u 18,00 sati, u Aveniji Većeslava Holjevca bb u Zagrebu, kao pravna osoba i odgovorna osoba, koji su nadležni za održavanje ceste nisu vodili brigu i poduzimali primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, tj. nisu održavali i štitili oštećenja na kolniku (udarnu rupu-ulegnuće asfalta kolnika), radi čega se dogodila prometna nesreća na način da je AU upravljao osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka], lijevom prometnom trakom zapadnog kolničkog traka Avenije Većeslava Holjevca u smjeru juga u Zagrebu, te je dolaskom na poziciju na kolniku 500 metara južnije od raskrižja sa Slavonskom avenijom, prednjim lijevim kotačem automobila, naletio na udarnu rupu (oštećen kolnik) dimenzija 50x50 cm, koja se nalazila na zapadnoj kolničkoj traci, na lijevom djelu lijeve prometne trake Avenije Većeslava Holjevca, a uslijed čega je nastala materijalna šteta,
čime su počinili prekršaj iz čl.6.st.1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv za I okrivljenika po čl. 6.st.5., uz primjenu čl. 293.st.1., a za II okrivljenika po čl. 6.st.6. uz primjenu čl. 293.st.1. istoga Zakona,
pa im se temeljem citiranog propisa,
i z r i č e
I okrivljenom ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., PODRUŽNICA ZAGREBAČKE CESTE, kao pravnoj osobi
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 790,00 eura,
II okrivljenom JU, kao odgovornoj osobi,
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 320,00 eura,
Temeljem čl. 33 .st. 10. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07,39/13,157/13 i 110/15 i 70/17) okrivljenici su obvezni platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku od 30 dana po primitku ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona.
Ako okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne, uplate dvije trećine izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna, prema priloženom predlošku uplatnice, smatrati će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena
Temeljem članka 139. stavak 6. Prekršajnog zakona okrivljenici se oslobađaju obaveze nadoknade troškova prekršajnog postupka iz čl.l38.st.2. toč.3.Prekršanog zakona.
Obrazloženje
PUZ I PPP Zagreb, izdala je obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika radi prekršajnog djela činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.
Na nalog su okrivljenici u zakonskom roku uložili prigovor, pa je sud nalog stavio izvan snage i proveden je žurni prekršajni postupak.
Okrivljenici su u svojoj pisanoj obrani suglasno naveli u cijelosti ostaju kod navoda iznęsenih u prigovoru protiv gore citiranog obveznog prekršajnog naloga, te se za navedena prekršajna djela ne smatraju krivima, obzirom na pogrešno utvrđeno činjenično stanje, povrede materijalnog prekršajnog prava, te bitne povrede odredaba prekršajnog postupka koje su povrede rezultirale zaključkom o ostvarenim obilježjima prekršaja koji okrivljenici nisu počinili.
Tužitelj je izdao obvezni prekršajni nalog kojim se okrivljenici proglašavaju krivim za počinjeni prekršaj iz čl. 6. st. 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odnosno što nisu vodili brigu i poduzimali primjerene mjere glede omogućavanja i sigurnog odvijanja prometa, tj. nisu održavali i štitili oštećenja na kolniku, uslijed čega je došlo do prometne nesreće s materijalnom štetom, slijedom čega im se izriče novčana kazna sukladno čl. 6. st, 5 i 6. istog Zakona
Okrivljenici se ne smatraju odgovornim za počinjeni prekršaj obzirom da nije jasno naznačeno mjesto počinjenja prekršaja jer dio spomenute Avenije Većeslava Holjevca predstavlja javno dobro u općoj upravi, a dio predstavlja nerazvrstanu cestu. Javne ceste su u javnim registrima upisane kao jąvno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Zagreba, dakle, sukladno čl. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, jedinica lokalne samouprave je o govorna za propuste u redovnom ili izvanrednom održavanju javnih cesta. Navedeno stajalište potvrđuje i VPS RH, u presudi posl. broj Pž-8859/11, od 06.0342014. godine. Zakon o komunalnom gospodarstvu, u čl. 2. st. 2. propisuje kako je jedinica lokalne samouprave dužna osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalne djelatnosti, a prema odredbi čl. 3. istog Zakona komunalnu djelatnost, između ostalog predstavlja održavanje javnih površina. Sukladno čl. 22. Zakona o komunalnom gospodarstvu jedinica lokalne samouprave i komunalni redari koji su odgovorni za održavanje tog dijela nerazvrstane i javne ceste, odgovorni su i za nebrigu glede omogućavanja i sigurnog odvijanja prometa.
Sama činjenica da je održavanje cesta jedinica lokalne samouprave povjerila 1. okrivljeniku, ne može na njega i odgovornu osobu 1. okrivljenika prenijeti i prekršajnu odgovornost.
Članak 1. Pravilnika o održavanju cesta propisuje da se odredbe tog podzakonskog akta primjenjuju u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s propisima kojima se ureduje komunalno gospodarstvo. Dakle, iz svega navedenog nedvojbeno proizlazi da okrivljenici ne mogu prekršajno odgovarati za štete nastale na cestama čije im je održavanje povjereno od strane jedinice lokalne samouprave.
II. Okrivljenici posebno skreću pozornost na odredbe Zakona o cestama, kao lex specialis u odnosu na Zakon o sigurnosti prometa na cestama, točnije odredbe čl. 83. u vezi s čl. 26. Zakona, a kojim je, između ostalog, propisana obveza upravljanja lokalnim cestama, a koja je povjerena županijskim upravama za ceste. lstim Zakonom propisane su obveze, a također određeni i prekršaji za propuste nastale na cestama u nadležnosti županijskih uprava za ceste. Okrivljenicima je obveza ophodnje i održavanja cesta prenesena aktima jedinice lokalne samouprave, stoga ne mogu prekršajno odgovarati za djela čije im izvršavanje nije propisano kao zakonska obveza.
Slijedom navedenog, za utvrđeni prekršaj pogrešno je primijenjeno materijalno pravo te stoga niti po toj osnovi okrivljenici ne mogu odgovarati za utvrđeni prekršaj, jer bi se pravilnom primjenom zakonskih odredbi čl. 113. Zakona o cestama kao lex specialis utvrdila prekršajna odgovornost upravo županijske uprave za ceste, a koja je isključivo nadležna i za upravljanje područjem lokalnih cesta, između ostalog i cestom na kojoj se dogodila materijalna šteta, a kako je opisano u obveznom prekršajnom nalogu.
III. Iz Pravilnika o ophodnji javnih cesta u čl. 3. proizlazi da se ophodnja javnih cesta uspostavlja i obavlja jednom mjesečno na lokalnim cestama, što 1. okrivljenik putem odgovorne osobe ophodara redovito i obavlja, dok do trenutka navodne prometne nesreće nije bilo prijave oštećenja na kolniku na liniji Avenije Većeslava Holjevca.
Okrivljenici nisu imali saznanja da postoji oštećenje kolnika u trenutku nastanka prometne nesreće, tako da isto nisu mogli sanirati ili obilježiti sve dok nisu zaprimili prijavu o štećenju.
IV. 1. okrivljenik nije izdao nalog za izvođenje radova na spomenutoj Aveniji, a redovitim mjesečnim ophodnjama takvi nedostaci nisu bili evidentirani. Dakle, jasno je da se ovdje radi o izvanrednoj situaciji na koju 1. okrivljenik objektivno nije mogao utjecati niti je odmah sanirati pri njezinom nastajanju. Okrivljenici opreza radi ističu kako je sukladno odredbama čl. 134. Zakona o gradnji, izvođač radova dužan osigurati i ograditi gradilište radi sigurnosti trećih, a način na koji je to dužan napraviti detaljno je propisan istim Zakonom. Također, u čl. 162. st. 1. toč. 11. propisana je prekršajna odgovornost upravo izvođača radova. Dakle, okrivljenici nisu naredili izvođenje radova na spomenutom križanju, niti su iste obavljali, a nedostatak održavanja kolnika predstavlja odgovornost osobe izvođača radova. Kako 1. okrivljenik nije izdao suglasnost za obavljanje radova na Aveniji, zbog nedostatka dokaza nije moguće s potrebitom sigurnošću utvrditi da bi se u ponašanju okrivljenika ostvarila obilježja bića prekršaja koje im se stavlja na teret. Uslijed nedostatka dokaza o osobi počinitelju prekršajnih djela, okrivljenici ne mogu odgovarati za štete nastale na kolniku bez točne konkretizacije mjesta počinjenja prekršaja, a koja šteta je mogla nastati od strane trećih osoba temeljem suglasnosti za prijekope izdane od strane lokalne samouprave. Dakle, pobijanom obveznom prekršajnom nalogu nedostaje uzročno posljedična veza između štetnika i štete, stoga sukladno načelu in dubio pro reo okrivljenici ne mogu odgovarati za prekršaj ukoliko se nedvojbeno ne utvrdi njihova odgovornost.
V. U odnosu na II. okrivljenika posebno se ističe kako isti ne može za navedeni prekršaj odgovarati kao odgovorna osoba 1. okrivljenika jer isti uopće nije određen kao ophodar za područje gdje se dogodila prometna nesreća, dok u spisu nedostaju odgovarajući dokazi koji bi nedvojbeno potvrdili njegovu prekršajnu odgovornost na način kako je to određeno pobijanim obveznim prekršajnim nalogom.
Uslijed svih gore navedenih razloga okrivljenici pobijaju i odluku o troškovima prekršajnog postupka.
VI. Okrivljenici se, dakle, ne smatraju krivim za prekršaj određen pobijanim obveznim prekršajnim nalogom te predlažu nadležnom sudu da nakon provedenog dokaznog postupka donese presudu kojom se okrivljenike oslobađa od krivnje za prekršaj za koji se terete.
U nadopuni svoje pisane obrane, okrivljenici su naveli da u u cijelosti ostaju kod navoda iznesenih u pisanoj obrani, te se za navedena prekršajna djela ne smatraju krivim, obzirom na pogrešno utvrđeno činjenično stanje, povrede materijalnog prekršajnog prava, te bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, a koje su povrede rezultirale zaključkom o ostvarenim obilježjima prekršaja koji okrivljenici nisu počinili.
I. Tužitelj je izdao obvezni prekršajni nalog kojim se okrivljenici proglašavaju krivim za počinjeni prekršaj iz čl. 6. st. 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odnosno što nisu vodili brigu i poduzimali primjerene mjere glede omogućavanja i sigurnog odvijanja prometa, tj. nisu održavali i štitili oštećenja na kolniku, uslijed čega je došlo do prometne nesreće s materijalnom štetom, te im se izriče novčana kazna sukladno čl. 6. st. 5. i 6. istog Zakona. Okrivljenici se ne smatraju odgovornim za počinjeni prekršaj obzirom da AVENIJA LU predstavlja lokalnu cestu, a koje sukladno odredbama čl.2. Zakona o cestama (dalje u tekstu: ZC) ulazi pod Širu definiciju javnih cesta koje su pod upravom županijske uprave za ceste.
Županijska uprava za ceste sukladno odredbama ZC-a je pravna osoba s isključivom nadležnošću za upravljanje, građenje, rekonstrukciju i održavanje županijskih i lokalnih cesta. Ista daje suglasnost za građenje komunalnih, vodnih i energetskih građevina, kao i građevina elektroničkih komunikacija i povezane opreme na javnoj cesti koje ne služe za potrebe javne ceste, dakle izvođači radova ugradnje komunalne infrastrukture moraju prije početka radova dobiti suglasnost županijske uprave za ceste (čl. 25. st. 7 ZC). Posebnom odredbom propisano je da je ista također odgovorna za održavanje raskrižja između dviju javnih cesta (čl. 28. ZC). Nadalje, sukladno čl. 33. ZC-a iako je županijska uprava za ceste nadležna za održavanje javnih cesta, ista izravno ne izvodi radove na njima već ih ustupa specijaliziranim pravnim ili fizičkim osobama. Također je izričito propisano da županijska uprava za ceste mora bez odgode, nakon saznanja, s ceste ukloniti sve prepreke koje bi mogle oštetiti javnu cestu ili ugroziti, ometati ili smanjiti sigurnost prometa na javnoj cesti, a dok se iste ne otklone dužna je taj dio ceste označiti prometnom signalizacijom (čl. 45. ZC-a). Međutim, bilo kakvo izvođenje radova bez suglasnosti županijske uprave za ceste nije dozvoljeno (čl.57 ZC). U kontekstu gornjih navoda propisana je i isključiva prekršajna odgovornost upravo županijske uprave za ceste (čl. 113. ZC). Dakle okrivljenici su pogrešno pasivno legitimirani u ovom postupku, jer nigdje nije zakonom propisano da bi za propuste u otklanjanju prepreka na javnim cestama koje su u nadležnosti županijske uprave za ceste, prekršajno odgovarali upravo ovdje okrivljenici. Dakle, u skladu s načelom nullum crimen sine lege, nulla poena sine lege, okrivljenici ne mogu odgovarati za biće predmetnih prekršaja.
II. Pravilnik o održavanju cesta detaljnije ureduje obveze županijske uprave za ceste, odnosno županijska uprava za ceste dužna je osigurati putem ophodarskih službi i izvođača radova održavanja ceste njihovu preglednost i sigurno prometovanje. Dužnosti određene županijskoj upravi proizlaze iz njezine temeljne obveze da se osigura sigurnost i prohodnost javnih cesta, stoga sama županijska uprava za ceste onda odgovara i za radnje onih kojima je ustupljeno obavljanje poslova u njezinoj nadležnosti.
Prilog: Pravilnik o održavanju cesta
III. Okrivljenici posebno upućuju na odredbe čl. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a koje ne određuju dovoljno na koji način su pravna osoba ili fizička osoba obrtnik dužni voditi brigu i koje su to primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, iz kojeg razloga se s obveznim prekršajnim nalogom arbitrarno donijela odluka kako su okrivljenici svojim ne postupanjem ostvarili obilježja prekršajnog djela iz spomenutog članka, dok je činjenična situacija puno drukčija i ne može se podvesti pod materijalno pravo na način kako je to određeno u obveznom prekršajnom nalogu.
Nadalje, u čl. 6. st. 3. istog Zakona stoji sljedeće:
„Javne ceste, njihovi pojedini dijelovi i objekti na njima, mogu se pustiti u promet tek nakon što se, na način propisan posebnim zakonom, utvrdi da s gledišta sigurnosti prometa udovoljavaju propisanim tehničkim normativima. ”
Dakle, upravo zbog nedovoljne određenosti obilježja prekršaja iz navedenog članka, isti u stavku 3. upućuje na lex specialis, a to je upravo Zakon o cestama, koji detaljno određuje nadležnosti i odgovornosti aktera u osiguranju sigurnosti prometa na cestama, odnosno popis obaveza koje su dužni osigurati i obavljati putem trećih specijaliziranih osoba, a eventualno nestručno izvođenje ustupljenih radova ili propuštanje uklanjanja prekopa ne može prenijeti prekršajnu odgovornost s osoba koje su zakonom propisane kao odgovorne na izvođače radova redovitog održavanja ceste kojima je ustupljeno faktično obavljanje poslova održavanja cesta. U slučaju poslova izvanrednog održavanja cesta kada je potrebno stručno znanje koje županijska uprava za ceste ne posjeduje putem svojim izvođača radova redovitog održavanja ceste, ugovaraju se poslovi s trećima koji posjeduju razinu stručnosti potrebnu za obavljanje izvanrednih poslova, a koji su onda u obvezi osigurati gradilište sukladno pravilima gradnje.
Okrivljenici ponovo napominju kako su na prijavu prekopa odmah reagirali dok redovnim kontrolama takav prekop nije utvrđen, a okrivljenici ne mogu znati za prepreke na cesti dok se iste ne prijave ili ne utvrde redovnom kontrolom. U tom smislu u prekršajnom nalogu nedostaje ne samo točno mjesto počinjenja prekršaja, nego još važnije, točno vrijeme počinjenja prekršaja.
2. okrivljenik posebno napominje da za navedenu dionicu nije određen kao osoba ophodar sukladno odredbama Pravilnika o ophodnji javnih cesta.
Uslijed svih gore navedenih razloga okrivljenici pobijaju i odluku o troškovima prekršajnog postupka.
VI. Okrivljenici se, dakle, ne smatraju krivim za prekršaj određen pobijanim obveznim prekršajnim nalogom te predlažu nadležnom sudu da nakon provedenog dokaznog postupka donese presudu kojom se:
I. okrivljenike oslobađa krivnje za prekršaj koji im se stavlja na teret II. ukida odluka o kažnjavanju okrivljenika novčanom kaznom
III. okrivljenici oslobađaju obveze naknade troškova ovog prekršajnog postupka.
U postupku je saslušan svjedok HU, koji je iskazao da je dana 19. 1. 2023.g. u noćnim satima odnosno bilo je predvečerje, ali je bio mrak, upravljao osobnim vozilom [registarska oznaka], i kretao se iz smjera zapada u pravcu istoka Slavonskom avenijom u Zagrebu, kod zgrade HRT-a, odnosno prošao je istu, krenuo je u desno vozilom na Most slobode, a na ovom mjestu se na mostu nalaze dvije kolničke trake u pravcu juga, a on se vozilom priključio na lijevu prometnu traku. Sjeća se da je promet bio gust u obje trake, i on se vozio u koloni u navedenoj traci, onoliko brzo koliko je to promet dopuštao. Još vozilom nije bio došao niti do polovine mosta i tada je na kolniku, u sekundi, vidio neku tamnu mrlju, i sljedećeg trenutka uslijedio je udarac na način da je sa prvim lijevim kotačem vozila udario u tu rupu i odmah je znao što je na stvari. Automatski je usporio i pokušao se se što prije prebaciti u desnu prometnu traku, kako ne bi ometao druge sudionike u prometu. Potom je usporenim kretanjem vozila uspio doći do šodranog parkirališta sa istočne strane Zagrebačkog velesajma, te je ovdje parkirao vozilo. Izašao je iz vozila pogledati da li ima štete, i vidio je da mu je prednja lijeva guma bila potpuno precvikana i da se odmah ispuhala i bio mu je oštećen naplatak na prednjem lijevom kotaču. Tada je pozvao policiju kojoj je objasnio što se dogodilo, gdje se dogodilo i gdje se nalazi. Prvo su došli do njegovog vozila, kratko pogledali vozilo i sa njime razgovarali, a potom su mu rekli da uđe sa njima u kombi i da im pokaže gdje se to dogodilo. Kombijem su se odvezli na Most slobode, u smjeru sjevera, okrenuli su se na prvom raskrižju, polukružno za suprotni smjer i potom su se počeli kretati Mostom slobode u smjeru juga u lijevoj kolničkoj traci i to usporeno kako bi oni detektirali to mjesto udara. Vidjeli su rupu, oni su upalili rotirke na vozilu, stali su, njemu su rekli da ostane u vozilu radi sigurnosti, a dva policajca su izašla van. Oni su kratko pogledali tu rupu, vratili se u kombi i kada su krenuli, rekli su da mora čekati drugu ekipu. Objasnili su mu da su iz Lučkog, a da se događaj zbio na području kojeg pokriva I PPP Zagreb. Potom je čekao drugu ekipu policije koja je stigla, i ponovila je istu proceduru koju je prethodno opisao, s kretanjem službenog vozila. Kada su se približili mjestu na kolniku gdje se prethodno nalazila rupa, on se bio uzrujao iz razloga što je ovdje rupa bila prije sat i pol vremena, a sad je nema. Tada je on izašao na kolnik sa policajcima i vidjeli su da je navedena rupa zakrpana i to asfaltom, a policajac mu je rekao da se vidi da je rupa friško zakrpana i to tzv. hladnim asfaltom. Primijetila se razlika u boji između starog asfalta, i ovog krpanog dijela, jer je bila noć, ali je vozilo policije tako stajalo da su svjetla bila uperena u rupu, a osim toga vidjelo se da je taj dio asfalta kojim je rupa krpana još uvijek bio uzdignut, blago, a što je značilo da ga kotači vozila još uvijek nisu uspjeli poravnati. Nakon toga su se ponovno spustili do njegovog vozila sa mosta i policijski službenik je sačinio zapisnik koji je potpisao, a oni su ga alkotestirali.
Zamjenica branitelja okrivljenika je navela da prigovara iskazu svjedoka kao neistinitom, u dijelu gdje isti navodi da je prometna nezgoda posljedica naleta na udarnu rupu, obzirom se udaljio s mjesta nesreće, pa se isto ne može locirati a nema pitanja za svjedoka.
Svjedok se osvrnuo na prigovor zamjenica branitelja na način da je naveo: „Probajte si zamisliti da sam svojim vozilom ostao na tom mjestu tada u prometu. Prvi puta, dva sata dok sam čekao prvu ekipu policije, a potom još sat i pol dok sam čekao drugu ekipu policije, koji bi to bio prometni kolaps bio. Da je postojala mogućnost da ja na tom dijelu ceste izađem vozilom van izvan oba prometna traka, ja bih to i učinio, ali u toj gunguli to nije bilo moguće.
U postupku je sud pročitao je dokaze koji prileže spisu i to: Popis nerazvrstanih cesta prvog reda na području grada Zagreba, ispis sa internetske stranice Zagrebačkog holdinga, Podružnica Zagrebačke ceste, Izvješće o počinjenom prekršaju od 24. 6. 2023.g, Zapisnik o očevidu od 5.10. 2023.g, Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu za okr. od 19. 1 2023.g., dopis I PPP Zagreb, upućen Zagrebačkom holdingu, Podružnica Zagrebačke ceste od 22.1. 2023.g., te je izvršio uvid u skicu mjesta događaja.
Iz sadržaja Popisa nerazvrstanih cesta prvog rada na području grada Zagreba proizlazi da je mjesto na kolniku na kojemu se predmetne zgode dogodila prometna nesreća u kojoj je sudjelovao UU upravljajući vozilom, sastavni dio nerazvrstane ceste I. reda na području grada Zagreba.
Iz sadržaja ispisa sa internetske stranice Zagrebačkog holdinga, Podružnica Zagrebačke ceste, proizlazi da temeljem Odluke Gradske skupštine Grada Zagreba o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti redovitog održavanja nerazvrstanih cesta na području Grada Zagreba, podružnica Zagrebačke ceste obavlja poslove održavanja, upravljanja i zaštite 2.644 km nerazvrstanih prometnica. Podružnica je zadužena i za održavanje vertikalne i horizontalne prometne signalizacije i opreme, između ostalih nabrojanih lokacija i na Mostu slobode.
Iz sadržaja Izviješća o počinjenom prekršaju, u bitnome, proizlazi da je dana 19.1.2023. godine u 18,00 sati utvrđeno počinjenje prekršaja od strane I okr. pravne osobe i II okr. odgovorne osobe, na načina da je CU upravljao osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka] lijevom prometnom trakom zapadnog kolničkog traka Avenije Većeslava Holjevca u smjeru juga u Zagrebu, te je dolaskom na poziciju na kolniku, 500 m južnije od raskrižja sa Slavonskom avenijom, prednjim lijevim kotačem automobila naletio na udarnu rupu dimenzija 50 x 50 cm , koja se nalazila na zapadnoj kolničkoj traci na lijevom dijelu lijeve prometne trake Ulice Većeslava Holjevca, a uslijed čega je nastala materijalna šteta.
Iz sadržaja Zapisnika o očevidu, u bitnome , proizlazi da je policijski službenik KU isti sačinio u svezi dojave CU dana **.**.2023. godine u 18,07 sati, te je očevid bio započeo dana 19.1.2023. u 21,30 sati, bio mu je također prisutan oštećenik CU, da se prometna nezgoda dogodila na mjestu koje prethodno opisuje oštećenik u svom iskazu, te policijski službenik u izvješću o počinjenom prekršaju, da je oštećenik u nezgodi sudjelovao upravljajući vozilom reg. oznake [registarska oznaka], koji je pomaknut sa lica mjesta radi nesmetanog odvijanja prometa, te da je do dolaska policijskih službenika na licu mjesta zatečena sanirana udarna rupa – hladnim asfaltom-grambitom.
Iz sadržaja Zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu za okrivljenika, proizlazi da on predmetne zgode u organizmu nije imao alkohola, kao niti droge ili lijekova.
Temeljem ovako iznijete obrane okrivljenika, kao i sadržaja dokumentacije koja je u postupku pročitana, sud smatra da je u postupku sa izvijesnošću utvrđeno da su okrivljenici počinili djelo prekršaja za koje se terete. Naime iz sadržaja dokaza provedenih u ovome postupku, te međusobnom komparacijom ovih dokaza, te njihovom slobodnom ocjenom, utvrđeno je da je oštećenik predmetne zgode upravljao osobnim vozilom Mostom slobode u Zagrebu, a kada je vozilom naletio na udarnu rupu na kolniku, koja tada nije bila sanirana, te je uslijed udarca oštetio svoje vozilo. Ova prometna nesreća se dogodila na Mostu slobode u Zagrebu, a na kojem održavanje kolnika nedvojbeno spada u nadležnost I okr. pravne osobe, a II okr. je nedvojbeno odgovorna osoba u pravnoj osobi u vrijeme počinjenja prekršaja. Sud je također prihvatio iskaz saslušanog svjedoka UU, kao vjerodostojan i istinit, obzirom je stekao uvjerenje da je okrivljenik u postupku uvjerljivo i dosljedno, potvrđujući svojim navodima navode iz optužbe, te ih dopunjujući i obrazlažući. Sud također smatra da su navodi ovog svjedoka u pogledu činjenice da predmetne zgode nije vozilom ostao na licu mjesta, već je isto parkirao na prvoj mogućoj sigurnoj lokaciji, gdje vozilom nije onemogućavao nesmetano odvijanje prometa, životni i razložni, te da je ovaj svjedok predmetne zgode nakon prometne nesreće postupao kao razumna i staložena osoba.
Uvidom u sadržaj provedenih dokaza, te njihovom međusobnom komparacijom, također je utvrđeno da ne egzistiraju prigovori okrivljenika iznijeti u njihovoj obrani, obzirom je u postupku utvrđeno da se predmetna prometna nezgoda dogodila na djelu ceste koji predstavlja nerazvrstanu cestu, pa samim time su neutemeljeni svi prigovori okrivljenika, da se u konkretnom slučaju radi o Javnoj cesti, a koje su ceste u javnim registrima upisane kao jąvno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Zagreba, pa bi sukladno čl. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, jedinica lokalne samouprave bila odgovorna za propuste u redovnom ili izvanrednom održavanju javnih cesta, te također sukladno navedenom su i neutemeljeni navodi okrivljenika koji upiru na primjenu Zakona o komunalnom redarstvu u konkretnom slučaju, pri čemu se podsjeća okrivljenike da je Ugovorom o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti redovitog održavanja nerazvrstanih cesta na području grada Zagreba, sklopljenog između I okrivljenika i Grada Zagreba, proizlazi da je za održavanje cestovne mreže Grada Zagreba isključivo odgovoran I okrivljenik, koji je dužan voditi brigu i poduzimati mjere glede omogućavanja i odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa. Obzirom na navedeno, također su neutemeljeni prigovori okrivljenika glede primjene Zakona o cestama, kao „lex specijalis“ u konkretnom slučaju ,obzirom je iz sadržaja provedenih dokaza razvidno da se predmetna prometna nezgoda nije dogodila na dijelu ceste za koji bi bila nadležna Županijska uprava za ceste. U odnosu na navode okrivljenika glede primjene Pravilnika o ophodnji, obzirom da okrivljenici uz svoje tvrdnje nisu dostavili nikakve dokaze da bi ophodnje u konkretnom slučaju, za određeni dio prometnice, poduzimali u skladu s postojećim propisima, a tvrdnja okrivljenika da predmetno oštećenje nisu sanirali iz razloga što o istom nisu imali nikakvih saznanja, ne može biti od značaja za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari, obzirom je iz dokaza u postupku utvrđeno da se radilo o tzv. udarnoj rupi na kolniku, koja zbog svojih dimenzija i karakteristika, te štete koju je prouzročila, nije mogla nastati odjednom. Iz navedenih razloga su neutemeljeni i prigovori okrivljenika temeljem potrebne primjene Zakona o gradnji u konkretnom slučaju, obzirom je jasno da odredbe ovog propisa nisu primjenjive na situaciju zbog čijeg se nastanka okrivljenici terete za počinjenje prekršaja u ovome postupku, a također su pravno irelevantni za postojeću situaciju navodi okrivljenika da II okr. ne može odgovarati za ovaj prekršaj jer nije određen kao ophodar za područje gdje se dogodila prometna nesreća, obzirom je u postupku neosporno utvrđeno da je upravo II okr. odgovorna osoba u pravnoj osobi I okr, te obzirom je sam I okr. na zahtjev tužitelja, istome dostavio upravo podatke II okr., označavajući istog odgovornom osobom I okr., te se odgovornost II okr. u konkretnom slučaju procjenjuje primjenom odredbe čl.61.st.1. Prekršajnog zakona, a ne njegovim neobavljanjem funkcije ophodara u konkretnom slučaju. U dopuni svoje pisane obrane okrivljenici su u cijelosti ostali kod navoda iz prethodno dostavljene pisane obrane, s time da dodatno upiru na nepostojanje odgovornosti na svojoj strani, temeljem svog stava da se prometna nezgoda dogodila na dijelu ceste iz nadležnosti Županijske uprave za ceste, iz čega proizlaze obaveze navedene županijske uprave u konkretnom slučaju, a ne okrivljenika. Ove naknadne navode okrivljenika, koji po njihovom stavu upiru na neodgovornost istih za predmetni prekršaj, sud je otklonio temeljem već prethodno u ovoj odluci navedenih utvrđenja, utvrđenih temeljem dokaza provedenih u postupku, a koje utvrđeno činjenično stanje upućuje na prekršajnu odgovornost okrivljenika, pa iste razloge nije ovdje potrebno po drugi puta navoditi. U dopuni svoje pisane obrane, okrivljenici ponovo napominju kako su na prijavu prekopa odmah reagirali dok redovnim kontrolama takav prekop nije utvrđen, a okrivljenici ne mogu znati za prepreke na cesti dok se iste ne prijave ili ne utvrde redovnom kontrolom. U odnosu na navedene navode treba istaknuti da se predmetne zgode nije radilo o prekopu na kolniku, već nesaniranoj udarnoj rupi, pa u konkretnom slučaju nije niti jasno što okrivljenici pokušavaju istaknuti svojim pozivanjem na prekop i njegovo neutvrđivanje redovitim kontrolama ili prijavom istog, kao i tvrdnju da su na prijavu prekopa odmah reagirali.
Stoga je sud okrivljenike proglasio krivima i izrekao im je ublažene novčane kazne u navedenim iznosima, za koje kazne smatra da su primjerene težini počinjenog prekršaja, stupnju njihove odgovornosti i stupnju povrijeđenosti zaštićenog dobra, te svim okolnostima slučaja, a sud smatra da će se ovakvim novčanim kaznama utjecati na okrivljenike da ubuduće ne čine ovakve prekršaje. Ako okrivljenici u roku od 30 dana od primitka presude plate 2/3 izrečene im novčane kazne, smatrati će se da su kaznu podmirili u cijelosti.
Prilikom odmjeravanja kazne, olakotne kao niti otegotne okolnosti na strani okrivljenika nisu utvrđene.
Temeljem propisa citiranog u izreci presude, okrivljenici su oslobođeni obaveze nadoknade troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu.
Ova presuda je pravomoćna.
U Zagrebu, dana 23.12.2024 . godine.
Zapisničarka
Sudac
Vlasta Janton Ferenčić
Damir Pleše
Dostavna naredba:
1. I okrivljeniku: ZAGREBAČKI HOLDING, PODRUŽNICA [adresa]
2. II okrivljeniku: JU, [adresa]
3. branitelju: Odvjetničko društvo Leko i partneri, Domagojeva 18, Zagreb 4. tužitelju: PUZ I PPP Zagreb
5. pismohrana - ovdje.
