Poslovni broj: UsI-967/2024-9

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sucu Ivanu Dadiću, uz sudjelovanje Zrinke Pivac kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja pod 1) CM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 2) GM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i pod 3) PM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], svi zastupani po opunomoćenicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva LJUBIČIĆ – VRDOLJAK & PARTNERI d.o.o., Split, Sukojišanska 4, protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, OIB: 84891127540, Zagreb, Gruška 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe EM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi promjene katastarskog upisa, nakon javne i usmene rasprave zaključene 27. studenog 2024. u prisutnosti zamjenice opunomoćenika tužitelja od pod 1) do pod 3) i zainteresirane osobe, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 23. prosinca 2024.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja od pod 1) do pod 3) kojim traže poništenje rješenja tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II-932-07/23-07/823, Urbroj: 541-11/4-24-2 od 11. ožujka 2024. i rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Klasa: UP/I 932-07/23-02/612, Urbroj: 541-28-02/7- 23-8 od 28. studenog 2023., podredno da sud poništi citirana rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela te predmet vrati tijelu prvog stupnja na ponovni postupak.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja od pod 1) do pod 3) za naknadom troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1.U pravovremenoj tužbi tužitelja podnesenoj ovom sudu 15. travnja 2024. godine protiv rješenja tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II-932-07/23-07/823, Urbroj: 541-11/4-24-2 od 11. ožujka 2024., tužitelji u bitnome nadvode kako činjenično stanje nije u dovoljnoj mjeri utvrđeno, da nisu izvedeni dokazi bitni za utvrđenje činjenica potrebnih za predmetni postupak, dok tužiteljima da nije omogućeno sudjelovanje u prvostupanjskome postupku, zbog čega su osporena rješenja nezakonita. Nadalje, tužitelji ukazuju na povredu načela saslušanja stranaka i načela neposrednosti pa ističu kako su osporeni akti protivni odredbi čl. 30. i čl. 98. Zakona o općem upravnom postupku, a potom citiraju odredbu čl. 90. stavak 6. i 7. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina te navode kako su stranke u upravnom postupku pred prvostupanjskim tijelom jasno navele kako traže da se postupi sukladno odredbi čl. 90. st. 7., kojim je propisano da se geodetski elaborat ne izrađuje ako su međe sporne, te odbije provedba Geodetskog elaborata br. 2020-038 na k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] izrađenog od društva GEOL d.o.o. iz Splita, a sve iz razloga što je dostavljen dokaz da je međa sporna, i to baš prijedlog kojim je pokrenut postupak ispravka međe pred Općinskim sudom u Splitu. Iz navedenog nedvojbeno proizlazi kako je međa sporna te kako je oko navedenoga u tijeku sudski postupak uređenja međa. Dakle, upravo suprotno navodima iz pobijanog rješenja, u postupku izrade elaborata međa je bila sporna, s obzirom kako je u tijeku bio sudski postupak uređenja međa, pa stoga samim time nije moglo biti doneseno pobijano rješenje dok su međe sporne, odnosno dok navedeni postupak nije završen. Osim toga, životno je i pravno nelogično da se u ovom postupku provede geodetski elaborat, a s druge strane je u tijeku sudski postupak uređenja međa, u kojem bi u slučaju da se na drugi način urede međe došlo do situacije da je pred različitim tijelima donesena potpuno drugačija odluka, te bi se doveli u apsurdnu situaciju. Štoviše, na ovakav način upravno tijelo degradira postupak koji se vodi pred sudom što je apsolutno neprihvatljivo. Također se ističe i kako je samo prvostupanjsko tijelo zaključkom od 26. listopada 2023. zatražilo od tužitelja da ukoliko posjeduju dokaz o spornosti međe u smislu odredbi čl. 90. st. 6. Zakona o državnoj izmjeru i katastru nekretnina, što se navodi i u pobijanom rješenju, a u svom očitovanju su tužitelji kako je to već navedeno dostavili dokaz da je u tijeku postupak uređenja međa, te se navedeni predmet vodi pred Općinskim sudom u Splitu pod poslovnim brojem R1-604/2023. Međutim, unatoč vlastitom traženju da se isto dostavi, kada su tužitelji dostavili dokaz o spornosti međa prvostupanjsko tijelo navodi kako isto nije bitno za donošenje predmetne odluke, iz čega proizlazi jasna kontradiktornost navoda prvostupanjskog tijela, koji zasigurno u ovoj fazi postupka ne bi tražili dokaz o spornosti međa da isto nisu smatrali ključnim za donošenje odluke, a sve u svezi s čl. 90. st. 6. Zakona o državnoj izmjeru i katastru nekretnina, stoga je jasno kako su ovakvi navodi prvostupanjskog tijela u cijelosti neosnovani te kako je međa upravo u trenutku izrade geodetskog elaborata bila sporna. Ističe se i kako su tužitelji kroz cjelokupni postupak osporavali provedbu geodetskog elaborata. Tužitelji su suvlasnici obiteljske kuće izgrađene na čest. zem. [katastarska čestica] ZU 17945 k. o. [katastarska općina], katastarske oznake kat. čest. [katastarska čestica] u naravi stambeni objekt s više stambenih jedinica, anagrafske oznake [adresa]. EM je vlasnik i posjednik obiteljske kuće smještene na nekretnini označenoj kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zemljišno knjižne oznake 4813/1 ZU 18695, k. o. [katastarska općina], anagrafske oznake [adresa]. U naravi riječ je o dvojnom objektu, izgrađenom tijekom 1970.-tih. Obiteljska kuća zainteresiranih stranaka u naravi na terenu je položena sjevernije od kuće EM, dakle, kuća EM se nalazi između kuće zainteresiranih stranaka i javnog puta. Među strankama je u tijeku spor radi smetanja posjeda koji se vodi pred Općinskim sudom u Splitu pod poslovnim brojem Psp-108/20 i upravo radi predmetnih nekretnina i to baš iz sljedećih razloga. Od vremena kupnje zemljišta, zatim izgradnje objekta sve do 7. srpnja 2020. tužitelj, njegova obitelj, pravni prednik tužitelja, otac tužitelja pod) 1 i pod 2) te suprug tužiteljice pod 3) sad pok. ŽM, pristupali su do svoje nekretnine, preko stepeništa, prolaza i prilaza koje vodi s javnog puta označenog kao 3706/19 k. o. [katastarska općina], a koji prolaz i stepenište se nalazi u naravi na nekretnini označenoj kao kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Dakle, riječ je o pristupnom prilazu kući tužitelja. Pristupni prilaz, put i stepenište koje predstavlja jedini mogući pristup nekretnini tužitelja s južne strane u naravi je smješteno na nekretnini označenoj kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ovakvim korištenjem predmetnog prilaza i stepeništa tužitelji su stekli služnost prolaza, što sve ne bi trebalo biti sporno. Sve navedeno potvrdit će brojni svjedoci. Osim navedenog na dijelu naznačene nekretnine nalazi se i vodovodni priključak za nekretninu tužitelja koji je postavljen još 1979. na temelju „Dozvole poduzeća Vodovod i kanalizacija Split broj priključka 11586 na ime ĆM“, pravnog prednika tužitelja. EM je prema naknadnim saznanjima tužitelja pokrenuo upravni postupak radi formiranja građevne čestice u kojem postupku je tužitelj nakon saznanja za isti ustao prigovorom. Međutim, dana 7. i **.**.2020. EM podiže zid od betonskih bloketa i betona kojim u potpunosti onemogućava i blokira tužiteljima pristup nekretnini. EM prethodno gradnji zida tužiteljima nije ni na koji način najavio gradnju te su isti doslovno preko noći ostali bez mogućnosti pristupa svojoj nekretnini na način na koji pristupaju već više od 50 godina. Radi svega navedenog tužitelj je pozvao policiju koja je dana 7. srpnja 2020. izašla na lice mjesta i konstatirala sve prednje navedeno. Slijedom izloženog, tužitelji su tužbenim zahtjevom predložili donošenje presude na način kako je to precizirano u izreci ove presude, te su pored toga predložili i da sud naloži tuženiku da im naknadi trošak spora.

2.Tuženik je u odgovoru na tužbu, između ostalog naglasio kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, kao i da u cijelosti ostaje kod navoda iznijetih u obrazloženju osporenog rješenja, slijedom čega je predložio sudu da odbije tužbeni zahtjev tužitelja.

3.Zainteresirana osoba na navode tužbe očitovala se na raspravi održanoj pred ovim sudom 27. studenog 2024. kada je navela da u cijelosti osporava sve tužbene navode tužitelja, kao i da smatra osporena rješenja zakonitima, slijedom čega je predložila sudu donijeti presudu kojom se odbija tužbeni zahtjev tužitelja.

4.U sporu je održana rasprava 27. studenog 2024. čime je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 36/24. - dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koju su pristupili zamjenica opunomoćenika tužitelja od pod 1) do pod 3) i zainteresirana osoba, dok nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je rasprava održana u njegovoj odsutnosti.

5.U dokaznom postupku sud je pročitao tužbu zajedno sa svim prilozima, odgovor na tužbu tuženika, te je pročitan spis upravnog tijela dostavljen od strane tuženika uz odgovor na tužbu.

6.Sud je odbio dokazne prijedloge tužitelja i to da se pribave i pregledaju spisi Općinskog suda u Splitu, poslovnih brojeva: R1-604/23 i Psp-108/20, te da se u svojstvu stranaka u ovom sporu saslušaju tužitelji od pod 1) do pod 3), to na okolnosti precizirane u tužbi i održanoj raspravi kao nepotrebne i suvišne, smatrajući da se pravilna i zakonita odluka može donijeti i bez izvođenja predloženih dokaza s obzirom na dokaze koji prileže spisu upravnog tijela dostavljenom uz odgovor na tužbu od strane tuženika i spisu upravnog spora, sve to imajući u vidu predmet ovog spora, a to je ocjena zakonitosti osporenih rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela.

7.Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.

8.Tužbeni zahtjev nije osnovan.

9.Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti osporenih rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela.

10.Naime, rješenjem prvostupanjskog tijela Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Klasa: UP/I 932-07/23-02/612, Urbroj: 541-28-02/7- 23-8 od 28. studenog 2023., u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina], mijenjaju se podaci o k. č. br. [katastarska čestica], na način kako je to precizno iskazano pod A) dosadašnje stanje i B) novo stanje izreke tog rješenja, a predmetno rješenje doneseno je pozivom na odredbu čl. 160. st. 1. toč. 8. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, br. 112/18 i 39/22).

11.Potom, osporenim rješenjem tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II- 932-07/23-07/823, Urbroj: 541-11/4-24-2 od 11. ožujka 2024. postupajući po žalbi tužitelja iz ovog spora, njihova žalba je odbijena, čime je potvrđeno naprijed citirano prvostupanjsko rješenje, to u bitnom iz identičnih razloga na koje se pozvalo tijelo prvog stupnja u svom rješenju, odnosno što je i tuženik smatrao da su ispunjene sve zakonske pretpostavke za predmetnom promjenom katastarskog upisa, slijedom čega je tuženik isto ocijenio pravilnim i zakonitim.

12.Među strankama ovog spora ukazuje se prijepornim je li tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužitelja podnesenu protiv prvostupanjskog rješenja, u svezi s čim je li činjenično stanje pravilno i potpuno utvrđeno i na isto potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo, kod kojeg stanja stvari je sporna zakonitost osporenih rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela u cijelosti.

13.Sukladno odredbi članka 90. st. 6. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, br. 112/18 i 39/22) geodetski elaborati, u primjeni ovog Zakona, smatraju se spornim ako je u trenutku izrade elaborata, u vezi s njima, u tijeku sudski postupak uređenja međe.

Sukladno odredbi čl. 90. st. 7. istog Zakona ako su granice katastarskih čestica sporne u smislu stavka 6. ovoga članka, geodetski elaborat se ne izrađuje. Prema odredbi čl. 91. istog Zakona da bi se geodetski elaborat mogao upotrebljavati, nadležní područni ured za katastar, odnosno ured Grada Zagreba, mora potvrditi da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra zemljišta te prevođenja katastarskih čestica u katastar nekretnina.

Na temelju odredbe članka 61. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine" broj 16/07, 152/08, 124/10, 56/13, 121/16 i 9/17) donesen je Pravilnik o geodetskim elaboratima („Narodne novine" broj 59/2018, dalje u tekstu - Pravilnik), koji je u primjeni od 1. rujna 2018., a kojim je propisan sadržaj i oblik geodetskih elaborata, način njihove izrade, pregledavanje i potvrđivanje. Sukladno čl. 6. st. 1. toč. 3. Pravilnika, geodetski elaborati mogu biti izrađeni u svrhu provedbe rješenja o utvrđivanju građevne čestice.

Prema čl. 9. st. 1. Pravilnika geodetski elaborat za provedbu akata odnosno planova prostornog uređenja izrađuje se za sve potrebe navedene u članku 7. stavku 1. ovoga Pravilnika.

Sukladno čl. 9. st. 5. Pravilnika geodetski elaborat iz stavka 1. ovoga članka obavezno sadrži potvrdu tijela nadležnog za prostorno uređenje o njegovoj usklađenosti s aktom odnosno planom u skladu s kojim je izrađen.

Sukladno čl. 9. st. 6. Pravilnika geodetski elaborat iz stavka 1. ovoga članka u smislu ovoga Pravilnika je parcelacijski elaborat sukladno Zakonu, odnosno propisima kojima se uređuje prostorno uređenje i gradnja.

14.Najprije je za istaknuti kako je u konkretnom slučaju tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem postupajući po žalbi tužitelja iz ovog spora istu odbio, te potvrdio prvostupanjsko rješenje naprijed citirane izreke, a ovo stoga što i ovaj sud nalazi da su u konkretnoj upravnoj stvari bile ispunjene sve zakonske pretpostavke za predmetnom promjenom katastarskog upisa kakve u vidu imaju mjerodavne naprijed citirane zakonske i podzakonske odredbe, kod kojeg stanja stvari je prvostupanjsko tijelo svoje rješenje donijelo pravilnom primjenom citiranih odredbi, te je stoga i tuženik pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužitelja izjavljenu protiv tog rješenja, pa ovaj sud cijeni kako osporeno rješenje tuženika, tako i rješenje prvostupanjskog tijela u cijelosti pravilnima i zakonitima, čijim pak donošenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

15.Sud nalazi potrebnim prije svega kazati kako iz podataka spisa dostavljenog uz odgovor na tužbu od strane tuženika, proizlazi da je prvostupanjsko rješenje doneseno povodom zahtjeva EM, zainteresirane osobe u ovom sporu, podnesenog tom tijelu 3. kolovoza 2023. i to za provedbu promjene u katastarskom operatu temeljem pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata kojemu zahtjevu je priložen geodetski elaborat od 15. lipnja 2020., broj elaborata: 2020-038. izrađenog od GEOL d.o.o., za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta u svrhu provedbe rješenja o utvrđivanju građevne čestice te u svrhu evidentiranja, brisanja ili promjene podataka o zgradama ili drugim građevinama na k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], koji je geodetski elaborat u skladu s čl. 91. st. 2. Pravilnika pregledan i potvrđen od prvostupanjskog tijela da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe održavanja katastra zemljišta potvrdom KLASA: 932-06/2023-02/551, URBROJ: 541- 28-05/2-23-7 od 3. kolovoza 2023., koji je također potvrđen i od Splitsko-dalmatinske županije, Grada Splita, Upravnog odjela za prostorno planiranje, uređenje i zaštitu okoliša, Odsjeka za provedbu dokumenata prostornog uređenja da je u skladu s aktom prostornog uređenja temeljem kojega je izrađen - rješenje o utvrđivanju građevne čestice.

16.Nadalje, sud ne nalazi osnovanim tužbene prigovore u kojima tužitelji ističu kako im u provedenom upravnom postupku nije omogućeno izjašnjavanje o bilo kojoj činjenici, okolnosti ili pravnom pitanju koje je važno za rješavanje konkretne upravne stvari, što da je u suprotnosti s odredbom čl. 30. Zakona o općem upravnom postupku, to pak stoga što je iz podataka upravnog spisa razvidno kako je prije donošenja rješenja prvostupanjsko tijelo provelo ispitni postupak na način što je zatražilo od tužitelja iz ovog spora pisano očitovanje o predmetnom geodetskom elaboratu s obzirom da nisu potpisali izvješće o utvrđivanju međa i drugih granica te o novom razgraničenju koje je sastavni dio geodetskog elaborata jer su izjavili prigovor koji je također sastavni dio geodetskog elaborata i to zaključkom od 4. rujna 2023. te je ujedno od tužitelja zatraženo da dostave pisano očitovanje u smislu čl. 90. st. 6. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, na koji način su tužitelji i postupili s obzirom da su u spis dostavili očitovanje s popratnom dokumentacijom od 19. rujna 2023., primjedbu na geodetski elaborat br. 2020-038 izrađen od GEOL. d.o.o. od 21. rujna 2023. i podnesak s popratnom dokumentacijom od 14. studenog 2023., kod kojeg stanja stvari je potpuno jasno da u provedenom upravnom postupku nije došlo do povreda procesnih prava na štetu tužitelja, kao i da im je omogućeno izjašnjavanje o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje predmetne upravne stvari, uslijed čega su tužbeni prigovori u kojima tužitelji tvrde suprotno u cijelosti neutemeljeni.

17.Također, sud nalazi potrebnim navesti kako iz podataka upravnog spisa proizlazi da je predmet ovog upravnog postupka zapravo provedba pravomoćnog rješenja o utvrđivanju građevne čestice KLASA: UP/I-350-05/19-05/000168, URBROJ: 2181/01-03-02/17-20-0007, od 11. ožujka 2020. izdanog od Splitsko-dalmatinske županije, Grada Splita, Upravnog odjela za prostorno planiranje, uređenje i zaštitu okoliša, Odsjeka za provedbu dokumenata prostornoga uređenja, kojim pak rješenjem se utvrđuje građevna čestica, odnosno zemljište nužno za redovnu uporabu zgrade u površini 245 m2 od dijela k. č. br. [katastarska čestica] (sud. č. zem. [katastarska čestica]), za koju građevinu geodetskom elaboratu prileže pravomoćno rješenje o izvedenom stanju KLASA: UP/I 361-03/12-04/00947, URBROJ: 2181/01-03-03/8-13-0007, od 31. srpnja 2013., izdano od Splitsko-dalmatinske županije, Grada Splita, Upravnog odjela za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Odsjeka za prostorno uređenje i graditeljstvo, Pododsjeka za prostorno uređenje. Ujedno, iz obrazloženja citiranog rješenja o utvrđivanju građevne čestice proizlazi kako se građevna čestica, odnosno zemljište za redovnu uporabu građevine formira po pravilima struke na način da na južnom i zapadnom djelu prati zidić kojim je omeđena okućnica, na istočnom dijelu se formira granica građevne čestice po izvedenim zidovima, a dijelom kao zemljište ispod zgrade na istočnoj fasadi, a na sjeveru se zadržava postojeća katastarska međa, također je razvidno i da je strankama u postupku omogućen uvid u spis radi očitovanja osobnim pozivom te izlaganjem na oglasnoj ploči na koji se poziv odazvao ĐM, [adresa], a koji je iskazao suglasnost. Stoga, predmet upravnog postupka koji je prethodio donošenju osporenih rješenja je provedba promjene u katastarskom operatu na način kako je to određeno rješenjem o utvrđivanju građevne čestice pri čemu se parcelacija u katastarskom operatu vrši na dosadašnje stanje upisanih osoba, s tim da je naznačeno rješenje o utvrđivanju građevne čestice zaseban upravni akt, koji je donesen u zasebnom upravnom postupku provedenom od strane drugog nadležnog upravnog tijela, a kojim su određeni veličina i oblik građevne čestice u prostoru te u kojem postupku su sve stranke uključujući i tužitelje iz ovog spora mogle iskazati nezadovoljstvo na način kako je određena građevna čestica, te su protiv tog rješenja imale na dispozicije ulagati propisane pravne lijekove. Konačno, za nadodati je i kako pitanje pristupnog puta građevini sa javnoprometne površine nije, niti može biti u nadležnosti upravnih tijela koja su donijela osporena rješenja, a niti je mjerodavnim Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisano da bi to pitanje predstavljalo bilo kakvu zapreku za evidentiranje promjene u katastarskom operatu temeljem pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata.

18.Što se pak tiče tužbenih prigovora koji se odnose na samu evidentiranu katastarsku promjenu, prije svega za kazati je kako u smislu odredbe članka 90. st. 6. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, br. 112/18 i 39/22) geodetski elaborati, u primjeni ovog Zakona, smatraju se spornim ako je u trenutku izrade elaborata, u vezi s njima, u tijeku sudski postupak uređenja međe, a stavkom 7. istog članka propisano je da, ukoliko takav postupak postoji, geodetski elaborat se ne izrađuje. Međutim, od bitnog je značaja to da navedeni trenutak izrade geodetskog elaborata kakvog navodi Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina u citiranim odredbama, obuhvaća postupak izrade geodetskog elaborata od strane za to ovlaštene osobe te postupak pregleda geodetskog elaborata od strane prvostupanjskog tijela pa sve do trenutka donošenja odluke o potvrđivanju, kod kojeg nedvojbenog stanja stvari, donošenjem odluke o potvrđivanju tehničke ispravnosti geodetskog elaborata izrada istog je okončana te od tog trenutka više nema mjesta primjeni odredbe čl. 90. st. 6. i 7. istog Zakona. U izloženom, svaki sudski spor uređenja međe pokrenut nakon datuma potvrđivanja tehničke ispravnosti geodetskog elaborata pokrenut je nakon izrade geodetskog elaborata, pa tako i onaj na koji se tužitelji neutemeljeno pozivaju. S tim u vezi, za naglasiti je kako je u konkretnoj upravnoj stvari geodetski elaborat potvrđen 3. kolovoza 2023., dok je izvanparnični postupak uređenja međe na koji se tužitelji pozivaju pokrenut podnošenjem prijedloga Općinskom sudu u Splitu dana 10. studenog 2023. u 15:36:03 sati elektronskim putem (prema obavijest o primitku elektroničkog podneska kao priloga podnesku tužitelja od 14. studenog 2023.), slijedom čega bez obzira što je postupak uređenja međe neupitno pokrenut, isti nije od nikakvog utjecaja na zakonitost rješenja čija ocjena zakonitosti je predmet ovog spora, to stoga što taj postupak nije pokrenut u vremenskom okviru kakvog u vidu imaju odredbe čl. 90. st. 6. i 7. istog Zakona, pa predmetni postupak uređenja međe nije od utjecaja na rješavanje predmetne upravne stvari, niti su zbog pokretanja tog postupka osporena rješenja nezakonita.

19.Slijedom iznijetog, s obzirom na odredbe mjerodavnih materijalnih i procesnih zakonskih odredbi te utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud zaključuje kako osporenim rješenjem tuženika, kao niti prvostupanjskim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, pa kako tužitelji u ovom sporu ne iznose pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari sud nije našao osnove za usvajanje njihove tužbe.

20.Uslijed izloženog, sud nalazi da je u provedenom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, na koje je potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo zbog čega je zakonito kako osporeno rješenje tuženika, tako i prvostupanjsko rješenje, s tim da u provedenom postupku nije došlo ni do povrede bilo kojeg od načela upravnog postupka kakva u vidu ima Zakon o općem upravnom postupku, pa tako niti onih koje neutemeljeno problematiziraju tužitelji u tužbi, a također i obrazloženje osporenog rješenja tuženika u cijelosti je u suglasju s mjerodavnom odredbom čl. 98. st. 5. istog Zakona, te nije protivno toj odredbi kako to paušalno tvrde tužitelji, uslijed čega tužbeni prigovori tužitelja nisu osnovani te nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovom upravnom sporu.

21.Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanog rješenja iz članka 128. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 47. stavak 3. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, radi čega je valjalo pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te presuditi kao u izreci ove presude.

22. Naposljetku, s obzirom da sukladno odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, pa kako je sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja, trebalo je sukladno citiranoj odredbi odbiti njihov zahtjev za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan, slijedom čega je valjalo odlučiti kao u izreci rješenja.

U Splitu, 23. prosinca 2024.

S U D A C

Ivan Dadić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje Visoki Upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- opunomoćenicima tužitelja odvjetnicima iz Odvjetničkog društva LJUBIČIĆ – VRDOLJAK & PARTNERI d.o.o., Split, Sukojišanska br. 4, uz zapisnik o objavi,

- tuženiku Državnoj geodetskoj upravi Republike Hrvatske, Samostalnoj službi za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, uz zapisnik od 27. studenog 2024., zapisnik o objavi i povrat spisa, po pravomoćnosti,

- zainteresiranoj osobi EM, iz [adresa], uz zapisnik o objavi,

- u spis.