Republika Hrvatska
Županijski sud u Vukovaru
Vukovar, Županijska 33
Broj: Gž-719/2024-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Vukovaru, OIB: 92599990351, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda: Željka Marin, kao predsjednika vijeća, te suca izvjestitelja Vesne Vrkić Perak i Ane Bosančić, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice IS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Bruni Čer, odvjetniku iz Koprivnice, protiv tuženika Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb, Magazinska cesta 69, OIB: 53056966535, zastupan po OD Mađarić & Lui iz Zagreba, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o žalbi tuženika, protiv presude Općinskog suda u Koprivnici broj:
P-388/2023. od 16. listopada 2024., na sjednici vijeća održanoj dana 23. prosinca 2024.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tuženika kao neosnovana, te se prvostupanjska presuda Općinskog suda u Koprivnici broj: P-388/2023. od 16. listopada 2024. potvrđuje.
Obrazloženje
1. Presudom Općinskog suda u Koprivnici broj: P-388/2023. od 16. listopada 2024. utvrđene su ništetnim odredbe Ugovora o kreditu od 25. listopada 2005. sklopljenog između stranaka i to odredba članka 1. u dijelu u kojem je ugovorena valuta u CHF i prema kojoj je vezana glavnica za švicarski franak po srednjem tečaju kreditora na dan korištenja i odredba članka 7. u dijelu teksta "u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju kreditora za CHF važećem na dan dospijeća", te da u tom dijelu ugovorne odredbe ne proizvode pravne učinke za ugovorne strane. Istom presudom naloženo je tuženiku da tužiteljici isplati s osnove preplate zbog promjene tečaja CHF iznos od 2.402,68 EUR-a sa zateznim kamatama na pojedinačne iznose kako je to pobliže navedeno u izreci kao i da tužiteljici naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.594,00 EUR-a.
2. Protiv navedene presude žalio se tuženik zbog bitne povrede odredaba postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predložio je da se pobijana presuda preinači i tužbeni zahtjev odbije uz naknadu troška ili ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba tuženika nije osnovana.
5. Prvostupanjski sud je potpuno i istinito utvrdio činjenično stanje i na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo, te nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. Zakona o parničnom postupku, a na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenjem ništetnosti ugovornih odredbi o valutnoj klauzuli, a slijedom toga i zahtjev za isplatu preplaćenog iznosa kredita.
7. Nesporno je između stranaka da su sklopile Ugovor o kreditu dana 25. listopada 2005. temeljem kojeg je tužiteljici isplaćen kredit u kunskoj protuvrijednosti iznosa od 38.000,00 CHF obračunato prema srednjem tečaju kreditora za CHF s rokom otplate od 84 mjeseca uz kamatnu stopu od 5,50% godišnje, a koja je promjenjiva odlukom banke.
Nije sporno ni to da je kamatna stopa tijekom otplate kredita više puta mijenjana, te da je kredit u cijelosti otplaćen.
8. Knjigovodstveno financijskim vještačenjem je utvrđeno da je zbog promjene tečaja CHF tijekom otplate kredita u odnosu na početno ugovoreno tužiteljica platila više iznos od 2..402,68 EUR-a.
9. Prvostupanjski sud opravdano utvrđuje nepoštenim odredbe o valutnoj klauzuli kojim je iznos kredita vezan za tečaj CHF spornog Ugovora o kreditu u smislu Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine" broj: 96/03.) kojima su regulirani pojam nepoštene ugovorne odredbe i okolnosti koje se uzimaju u obzir prilikom ocjene ugovora.
10. Protivno žalbenim navodima prvostupanjski sud se osnovano poziva na pravna stajališta sudova u postupku kolektivne zaštite potrošača u predmetu Trgovačkog suda u Zagrebu broj: P-1401/2012. u kojem se utvrđuje ništetnost ugovornih odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli vezanoj uz CHF, a koja je potvrđena u pogledu promjenjive kamatne stope presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj: Pž-7129/2013. od 13. lipnja 2014. i presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Revt-249/2014. od 9. travnja 2015., a u pogledu valutne klauzule presudom Visokog trgovačkog suda broj: Pž- 6632/2017. i presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Rev-2221/2018.
11. Prigovor zastare koji je tuženik istakao pravilno je odbijen, a što potvrđuje i pravni stav Vrhovnog suda Republike Hrvatske u predmetu broj: Rev-2245/2017., a prema kojem stavu su prekid i ponovni tijek zastare vezani za podnošenje tužbe u kolektivnom sporu i pravomoćnost presuda koje su donesene imajući u vidu svrhu postupka kolektivne zaštite potrošača.
Navedenom odlukom Vrhovni sud Republike Hrvatske, koja je obvezujuća za niže stupanjske sudove, je zauzeo pravni stav o tijeku i nastupu zastare, pa tužiteljica nije trebala podnijeti vlastitu tužbu nevezano za tijek postupka zaštite kolektivnih interesa.
Zastarni rok od pet godina iz članka 225. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18. i 126/21. – u nastavku teksta: ZOO) prekinut je podnošenjem tužbe u kolektivnom sporu, a ponovno je počeo teći pravomoćnošću odluka o ništetnosti ugovorenih odredbi.
Presuda Trgovačkog suda u Zagrebu broj: P-1401/2012. postala je pravomoćna 13. lipnja 2014. u pogledu ništetnosti ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi, a 3. rujna 2019. u pogledu ništetnosti ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli, a kako je tužba podnesena 9. lipnja 2023. zastara nije nastupila.
12. Tužiteljica nije trebala dokazivati da je sadržaj Ugovora o kreditu istovjetan sadržaju ugovora o kreditu koji su pobijani u navedenom predmetu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske jer je sporni Ugovor sklopljen 25. listopada 2005., a u kolektivnom sporu je utvrđeno da je između ostalih i tuženik u razdoblju kada je sklopljen predmetni Ugovor povrijedio kolektivne interese i prava potrošača jer je koristio ništetne i nepoštene ugovorne odredbe na način da je ugovorena redovna kamatna stopa koja je tijekom postojanja ugovorne obveze promjenjiva u skladu s jednostranom odlukom tuženika, a da se prije i u vrijeme zaključenja spornog ugovora o tome nije pojedinačno pregovaralo niti su utvrđeni egzaktni parametri i metode izračuna što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača.
13. Odredbom članka 502c. Zakona o parničnom postupku propisano je da se fizičke i pravne osobe mogu u posebnim parnicama za naknadu štete ili isplatu pozvati na pravno utvrđenje iz presude kojom će biti prihvaćeni zahtjevi iz tužbe iz članka 502a. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (tužba za zaštitu kolektivnih interesa i prava) i da je u tom slučaju sud vezan za utvrđenje u parnici u kojoj će se ta osoba na njih pozvati.
14. Sporni Ugovor sklopljen je upravo u periodu koji se navodi i u presudi Trgovačkog suda u Zagrebu broj: P-1401/2012., a knjigovodstveno financijskim vještačenjem je utvrđena visina preplate.
15. Sud Europske unije u predmetu C-118/2017 točka 45 je stajališta da se utvrđenjem ništetnosti navedenih odredbi omogućava ponovna uspostava pravne i činjenične situacije u kojoj bi se tužitelj nalazio da navedene (nepoštene) odredbe nisu korištene u ugovoru.
16. Tužbeni zahtjev u ovoj pravnoj stvari glasi i na isplatu, tužiteljica je kao dokaz da je preplatila iznose predložila vještačenje kojim je to i utvrđeno, pa je prvostupanjski sud pravilnom primjenom odredbe članka 1111. i članka 1115. Zakona o obveznim odnosima obvezao tuženika na isplatu utuženog iznosa na koji iznos je isti dužan platiti i zakonsku zateznu kamatu jer je nesavjesni stjecatelj. 17. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku, a ista je obrazložena i sukladna Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.
18. Slijedom izloženog, primjenom odredbe članka 368. stavak 1. Zakona o parničnom postupku žalbu tuženika valjalo je odbiti, a presudu prvostupanjskog suda potvrditi.
Vukovar, 23. prosinca 2024.
PREDSJEDNIK VIJEĆA
Željko Marin