Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: Gž-152/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Marini Tanti, u pravnoj stvari tužitelja PČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marko Krpan, odvjetnik iz Zagreba, Josipa Ruđera Boškovića 16, protiv tuženika GČ iz [adresa] Č.P. 631, Okr. Praha Zapad, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Jasminka Vrbanović, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Vrbanović & Štefičić d.o.o.Zagreba, Mesnička ul. 6, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-4193/17-20 od 13. prosinca 2022., 23. prosinca 2024.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba tužitelja PČ, ukida rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-4193/17-20 od 13. prosinca 2022. te se predmet vraća istom sudu na ponovan postupak, s tim da će se o troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odlučiti u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

„I. Odbacuje se tužba tužitelja od 28. srpnja 2017.

II. Odbija se prijedlog tužitelja za zabilježbu hipotekarne tužbe na nekretnini opisanoj kao 4. Suvlasnički dio: 10093/100000, Etažno vlasništvo (E-4) dijela zk.č.br. 4515/1 u naravi stambena zgrada u [adresa], sa 171 m2 površine, dvorište sa 234 m2 površine, te dvorište sa 5 m2 površine, ukupne površine 410 m2, a koji je suvlasnički dio neodvojivo povezan s pravom vlasništva na stanu 1. prvi kat, dvosobni stan oznake "D", površine 37,93 m s pripadajućim mjestom za ostavljanje motornog vozila oznake "PMD", u prizemlju površine 2,87 m2, sve u Planu posebnih dijela zgrade označeno tamnoplavom bojom, sve upisno u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjiženo kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova parničnog postupka.“

2. Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavio tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno ili nepotpunog utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku. Nadalje, tužitelj ističe ukoliko je sud prvog stupnja smatrao da ne postoji pravni interes za pokretanjem parničnog postupka, bio dužan na pripremnom ročištu odbaciti tužbu radi nedostatka pravnog interesa, a ne nakon gotovo 3 godine od zaključenja prethodnog postupka te provođenja svih dokaza i s tim u vezi prouzročenih troškova. Naime, tužitelj da je na pripremnom ročištu predložio dokaz saslušanjem javnog bilježnika Igora Martinovića, pa da je nejasno kako sud, izvodi zaključak da tužitelj nije tvrdio niti dokazivao da predmetni ugovor ne bi bio ovršna isprava. Ujedno ističe kako ne raspolaže izvornikom predmetnog ugovora o zajmu, a temeljem kojih bi tužitelj bio ovlašten pokrenuti ovršni postupak protiv ovdje tuženika. Obzirom na navedeno, predlaže drugostupanjskom sudu uvažiti žalbu i pobijano rješenje ukinuti u cijelosti te vratiti predmet na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu, uz nadoknadu troška žalbe

3. Tuženik u odgovoru na žalbu navodi da je razvidno kako tijekom prvostupanjskog postupka tužitelj nije tvrdio niti dokazivao da Ugovor o zajmu nije podobna ovršna isprava, te nije dostavio u sudski spis dokaz da je zahtijevao od javnog bilježnika Igora Martinovića da utvrdi, odnosno stavi potvrdu ovršnosti na Ugovor o zajmu. Dakle, u konkretnom slučaju ne radi se o omašci ili previdu tužitelja, već je apsolutno notorno da se radi o smišljenom postupanju tužitelja, a ovo iz razloga jer navodni potpisnik navodnog Ugovora o zajmu PČI uopće ne postoji, te se radi o fiktivnom pravnom poslu. Isto tako da, u obrazloženju predmetnog rješenja sud opravdano ističe kako „u razloge za osporavanje postojanja pravnog interesa svakako spadaju slučajevi u kojima tužitelj već raspolaže pravnim instrumentom kojim može ostvariti pravnozaštitni rezultat koji bi mogao ostvariti i na temelju meritorne odluke čije donošenje traži. Slijedom iznesenoga tuženik predlaže drugostupanjskom sudu da se žalba tužitelja kao neosnovana odbije, te da se u cijelosti potvrdi predmetno rješenje.

4. Žalba je osnovana.

5.Ispitujući prvostupanjsko rješenje, sukladno žalbenim navodima, ovaj drugostupanjski sud nalazi da je počinjena bitna povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi čl. 288. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 28/13 i 89/14, u daljnjem tekstu: ZPP) koji se ovdje primjenjuje na temelju čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 70/19 ) jer se navedena zakonska odredba odnosi na pitanje (ne)postojanja pravnog interesa tužitelja za podnošenje tužbi na utvrđenje, a u konkretnom slučaju riječ je o kondemnatornoj tužbi.

6. U ovoj fazi postupka sporno je da li postoji pravni interes tužitelja za podnošenje predmetne tužbe.

7. Iz pobijanog rješenja slijedi da tužitelj nije tvrdio, a niti dokazivao da predmetni Ugovor o zajmu nije podobna ovršna isprava u vidu odredba Zakona o javnom bilježništvu i Ovršnog zakona, pa prema ocjeni suda prvog stupnja, isti nema pravni interes za podnošenje predmetne tužbe jer na temelju ovršnoj javnobilježničkog akta, može ostvariti onu pravnu korist koju želi ostvariti tražeći kondemnatornu zaštitu.

8. Naime, odredbom čl. 288. st. 2. ZPP propisano je da osim rješenja koja je ovlašten donositi nakon prethodnog ispitivanja tužbe na pripremnom ročištu sud donosi i rješenje o odbacivanju tužbe, ako utvrdi da o tužbenom zahtjevu već teče parnica, da je stvar pravomoćno presuđena, da je o predmetu spora sklopljena sudska nagodba ili da ne postoji pravni interes tužitelja za podnošenje tužbe na utvrđenje.

8.1. Prednje navedena zakonska odredba odnosi se na pitanje (ne)postojanja pravnog interesa tužitelja za podnošenje tužbi na utvrđenje, a u konkretnom slučaju nije riječ o tužbi na utvrđenje, već se radi o kondemnatornoj tužbi, a što je u skladu i sa odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 1525/2017-2 od 19. studenoga 2019.

8.2. Isto tako, iz sadržaja spisa proizlazi da je zaključen prethodni postupak, pa tim više u konkretnom slučaju nije bilo mjesta primjeni odredbe čl. 288. st. 2. ZPP.

9. Slijedom navedenog, valjalo je uvažiti žalbu i u smislu odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak. 10. U nastavku postupka prvostupanjski sud će otkloniti bitnu povredu u postupanju, i pravilnom primjenom navedenih odredbi odlučiti o predmetnoj tužbi kao i o cjelokupnom trošku postupka.

11. Odluka o trošku u povodu žalbe tužitelja temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

U Zadru, 23. prosinca .2024.

Sutkinja

MarinaTanta