Baza je ažurirana 29.05.2026. zaključno sa NN 32/26 EU 2024/2679
- 1 - Revd 4223/2023-2
|
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Branka Medančića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja J. K. iz Z., OIB: ..., zastupanog po punomoćnici I. B., odvjetnici u Z., protiv tuženice Republike Hrvatske, OIB: ..., zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o prijedlozima tužitelja i tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-1340/2021-2 od 31. svibnja 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-4670/16-45 od 1. veljače 2021., u sjednici održanoj 3. siječnja 2024.,
r i j e š i o j e:
I. Dopušta se revizija tužitelja protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-1340/2021-2 od 31. svibnja 2022., u odnosu na pravno pitanje:
„Kada počinje teći zastara potraživanja imovinske štete vlasnika stana koji se nalazi u sustavu zaštićenog najma protiv Republike Hrvatske radi povrede njihova prava vlasništva, odnosno, obzirom na praksu Europskog suda za ljudska prava, a osobito recentnu odluku Europskog suda za ljudska prava u predmetu Arambašin protiv Hrvatske, može li se smatrati da zastarni rok počinje teći od 19. prosinca 2018. kada je Vrhovni Republike Hrvatske donio presudu Rev 2364/2016, odnosno, protekom 6 mjeseci nakon toga?
II. Dopušta se revizija tuženice protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-1340/2021-2 od 31. svibnja 2022., u odnosu na pravno pitanje:
„Odgovara li Republika Hrvatska vlasniku stana za naknadu štete, zbog prekomjernog ograničenja prava vlasništva uslijed uvođenja instituta zaštićene najamnine prema Zakonu o najmu stanova ako je vlasnik stana stekao isti kupoprodajom kada je u stanu već bio stanar odnosno osoba koja je stekla stanarsko pravo prema propisima koji su vrijedili do dana stupanja na snagu Zakona o najmu stanova?"
III. O troškovima postupka nastalim u povodu prijedloga za dopuštenje revizije, odlučit će se u konačnoj odluci o glavnoj stvari.
Obrazloženje
1. Tužitelj i tuženica podnijeli su prijedloge za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-1340/2021-2 od 31. svibnja 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-4670/16-45 od 1. veljače 2021.
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), revizijski sud je utvrdio da su pravna pitanja naznačena kao u izreci rješenja važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni.
3. Prema shvaćanju ovoga suda, od strane tužitelja postavljeno pravno pitanje zastare potraživanja naknade štete s naslova razlike odgovarajuće (tržišne) najamnine i zaštićene najamnine, važno je jer je riječ o pitanju o kojem je revizijski sud već zauzeo pravno shvaćanje (odluka broj Rev 1104/2018-3 od 22. siječnja 2019.) ali bilo bi potrebno preispitati praksu revizijskog suda zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane odlukom Europskog suda za ljudska prava Arambašin protiv Hrvatske (zahtjev br. 48981/17 i 49727/17, presuda od 23. lipnja 2022.) te odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-3482/2021 od 3. listopada 2023. u kojoj se navodi:
"Ocjena je Ustavnog suda da je potrebno šest mjeseci kako bi nakon promjene određenog pravnog stajališta razvoj sudske prakse dosegnuo takav (dovoljan) stupanj pravne sigurnosti da bi se moglo smatrati kako je javnost zaista postala svjesna prevladavajuće sudske prakse. Slijedom navedenog proizlazi da se tek nakon proteka šest mjeseci od zauzimanja stajališta Vrhovnog suda u rješenju od 19. prosinca 2018. u pogledu prava vlasnika na naknadu štete u visini razlike između tržišne i zaštićene najamnine, a kojim je Vrhovni sud promijenio prevladavajuću sudsku praksu, dakle od 19. lipnja 2019., sudska praksa kojom se utvrđuje kompenzacijsko pravno sredstvo postala stabilna i tek od tada su mogli početi teći zakonski rokovi za računanje i nastup zastare (vidi predmet ESLJP-a Arambašin protiv Hrvatske, navedeno, § 14.) propisani čl. 230. st. 1. ZOO-a:35/05-156/22."
4. U odnosu na pravno pitanje tuženice prema istaknutom razlogu važnosti postoji različita praksa nižestupanjskih sudova (presuda Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-1147/2019 od 16. srpnja 2020.), a i pravno shvaćanje revizijskog suda izraženo u odluci broj Rev 271/2023-2 od 18. travnja 2023. u odgovoru na pitanje u odnosu na koje je dopuštena revizija:
"Vlasnik stana u kojem se nalazi zaštićeni najmoprimac, a koji je vlasništvo stana stekao na temelju pravnog posla 2007., znajući da se u istom nalazi zaštićeni najmoprimac, nema pravo na naknadu štete u visini razlike između zaštićene i tržišne najamnine, tj. pravo na primjerenu naknadu zbog ograničenja njegova prava vlasništva na stanu zbog činjenice da se u predmetnom stanu do 2016. nalazio zaštićeni najmoprimac."
5. Stoga su ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje obje revizije, te je na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. alineja 1. i 4., u svezi čl. 387. st. 6. ZPP, riješeno kao u toč. I. i II. izreke.
6. Odluka iz toč. III. izreke ovog rješenja temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.
Zagreb, 3. siječnja 2024.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.