Republika Hrvatska
Općinski prekršajni sud u Splitu
Split, Domovinskog rata 4
Poslovni broj: Pp-14981/2024-16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Ani Belić Radovani, uz sudjelovanje Ane Pocrnje kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika OT, zastupan po branitelju Leonu Zrniću, odvjetniku u [adresa], zbog prekršaja iz članka 10. točke 5., kažnjiv po članku 22. stavku 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj 70/17, 126/19, 84/21, 114/22), povodom optužnog prijedloga Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, II. Policijske postaje Split broj: 511-12-24-P-1-373/21 od 7. srpnja 2021., nakon glavne i javne rasprave održane 19. prosinca 2024. u prisutnosti okrivljenika i branitelja okrivljenika i odsutnosti ovlaštenog tužitelja na temelju članka 167. stavka 5. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22), 23. prosinca 2024. objavio je i
p r e s u d i o j e
okrivljenik: OT, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin PT i O, rođen **.**.1964. u [adresa], SSS, zidar, zaposlen, mjesečna primanja cca 1.200,00 eura, dobrog imovnog stanja, oženjen, otac troje djece, državljanin RH, s adresom stanovanja u [adresa], prekršajno kažnjavan,
k r i v j e
što je 3. srpnja 2021. u 10:00 sati u Splitu, Put sv. Ižidora 71C, ispoljio ekonomsko nasilje u obitelji spram bivše supruge FT tako što je promijenio cilindar brave ulaznih vrata kuće i ostave čime je onemogućio bivšoj supruzi pristup i korištenje zajedničke imovine,
čime je okrivljenik OT počinio prekršaj iz članka 10. točke 5., kažnjiv po članku 22. stavku 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, pa mu se na temelju citiranih propisa
i z r i č e
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 260,00 (dvjesto šezdeset) EURA Okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom ista naplatiti prisilno.
Okrivljenik se upozorava da ako u naprijed navedenom roku uplati dvije trećine novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena (članak 152. stavak 3. Prekršajnog zakona).
Okrivljenik je dužan na ime troškova prekršajnog postupka uplatiti novčani iznos od 100,00 (sto) eura, u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom isti naplatiti prisilno.
Obrazloženje
1. Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, II. Policijska postaja Split podnijela je optužni prijedlog pod gornjim brojem protiv okrivljenika, a zbog prekršaja iz članka 10. točke 5., kažnjiv po članku 22. stavku 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
2. Općinski prekršajni sud u Splitu je donio presudu pod brojem Pp-8434/2021-10 od 30. rujna 2022. u kojoj je okrivljenik proglašen krivim zbog prekršaja iz članka 10. točke 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 2.000,00 kuna (264,45 eura). Na presudu okrivljenik je uložio žalbu te je Visoki prekršajni sud RH rješenjem Ppž-12448/2022 prihvatio osnovanom žalbu okrivljenika OT, ukinuo pobijanu prvostupanjsku presudu i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Sudu je naloženo da ispita svjedokinju NT jer da postoje nejasnoće u dokaznom postupku te da su stranke i sudionici postupka nedostatno ispitani na sporne, a odlučne činjenice.
3. Okrivljenik OT je u svojoj obrani naveo da iskazuje kao i u postupku pod brojem Pp-8434/2021 te da dodaje da su on i njegova bivša supruga FT podijelili kuću tako da svatko ima svoj ulaz i nesmetano koristi svoj dio. Sporne prigode kuća se koristila zajednički s tim da on nije živio u kući te je imao ključ glavnog ulaza dok ključ sporednog ulaza da nije imao. Da je sa suprugom NT tog dana popodne došao do kuće te da je mislio uzeti brusilicu i kabel i išao je na glavni ulaz te je stavio ključ u bravu te je nešto škljocnulo i da nije mogao ući pa da je pozvao bravara da promijeni bravu jer da je imao samo ključ tog ulaza. Kad je došao bravar vidjeli su da se s unutarnje strane brave nalazi ključ i da zato nije mogao otključati bravu i tada da je bravu promijenio. Daje promijenio i bravu od bočnih vrata jer da se bojao da mu drugi put ne bude ključ i s unutarnje strane te brave. Na posebno pitanje suda da li je zvao suprugu isti je izjavio da je zvao ali da se nije javila te kada mu je predočen iskaz koji je dao na zapisniku od 1. rujna 2022. u kojem je naveo da je zvao suprugu kad je vidio da ne može ući u stan, a ne kada je promijenio bravu isti je izjavio da je tada pogrešno to naveo.
4. U postupku je saslušana svjedokinja žrtva FT, bivša supruga okrivljenika, koja je navela da se u to vrijeme 3. srpnja 2021. vodila parnica u vezi podjele imovine i njen bivši suprug joj je osporavao vlasništvo međutim, naknadno je došla presuda u kojoj je ona vlasnica polovice kuće i ista je fizički podijeljena tako da svatko ima svoj dio koji koristi. U to vrijeme ona da je živjela u kući, a njen bivši suprug je živio sa svojom novom suprugom, a u kući postoji glavni ulaz i sporedni ulaz. Kad su gradili kuću da su dobili tri snopa ključeva na kojima su se nalazili ključevi glavnog ulaza i sporednog ulaza. Jedan snop je držao njezin bivši suprug, a ona da je imala druge ključeve, a roditelji njenog bivšeg supruga su držali treći snop ključeva. Ključevi sporednog ulaza koji su bili njeni da su visjeli na ulazu na kukici na zidu. Njezin stariji sin, a sinovi više nisu živjeli sa njom, je imao ključ sporednih vrata koje su mu napravili da može ući i ostaviti bicikle. U odnosu na glavni ulaz zaista je ostao ključ s unutarnje strane jer da bi se ona zaključavala, a kako je izašla na sporedni ulaz slučajno da nije izvukla te ključ, međutim u sporednom ulazu nisu bili ključevi i normalno se moglo otključati isti s ključevima. Da ne zna da li je njen bivši suprug imao ključ od sporednog ulaza i da li ih je on izgubio. Da zna da on ima ključ potkrovlja jer je vodio kćer i zeta da ostavljaju neke stvari, a i kumu je dao ključ od potkrovlja da ostavi neke stvari pa je i s tim ključevima mogao ući u potkrovlje, a kako je imao dakle ključeve od glavnog ulaza i potkrovlja, morao je imati i ključeve bočnih vrata i nije imalo potrebe da mijenja bravu na bočnom ulazu. On nju da nije zvao jer da bi vidjela pozive na mobitelu. Kad je došla kući, a već je bio mrak, da se zbunila jer nije mogla otključati ni glavni ulaz ni bočni ulaz, pa da je nazvala sina koji relativno blizu stanuje da donese svoj ključ. Kad je došao ni on da nije mogao otključati nijedna vrata pa da su posvijetlili mobitel i vidjeli ostatke na podu koji su potekli od mijenjanja brave. Sin da je zvao njenog bivšeg supruga, njegovog oca, jer da su pretpostavili da je on namjerno mijenjao brave, ali se on nije javio i ona da je nazvala policiju. Kad je došla policija da su dali broj mobitela njenog bivšeg supruga te ga je i policajac nazvao pa se nije javio. Otišla je s policajcima u II. PP i kad je sve završilo sin je došao po nju te su i u policiji joj sugerirali da najbolje da ide spavati kod sina, a da nije ni imala drugi izbor, pa da je te večeri prespavala kod sina, a da nije imala svoje osobne stvari jer su joj iste bile u kući u koju nije mogla ući. Sutradan da je tako otišla na posao i oko 11:00 sati da ju je nazvao bivši suprug i ljutitim glasom kazao da može doći po ključeve na gradilište, ali da neće dobiti ključeve glavnog ulaza već samo sporednog. Da nije znala ni na kojem je gradilištu, a da nije imala ni automobil te da je radila u Dugopolju pa da je zvala sina da uzme ključeve od oca što je on i učinio i dao joj je ključeve bočnog ulaza i 2 i pol godine dok nisu fizički podijelili kuću, da je imala samo ključeve bočnog ulaza kroz koji je ulazila, njeni prijatelji i gosti i smatrala je to jako ponižavajućim da nema ključeve glavnog ulaza. Nakon što su se podijelili dio kuće s glavnom ulazom je pripao njoj i tek sad ima ključeve glavnog ulaza i sporednog ulaza jer je taj dio kuće pripao njoj.
4.1. Izvršeno je suočenje između okrivljenika i svjedokinje. Okrivljenik u početku ne želi gledati svjedokinju te na kraju govori da ju je nazvao da joj kaže za bravu, ali da se ista nije javila, dok svjedokinja gledajući u okrivljenika navodi da ju nije nazvao da joj kaže. Na posebno pitanje suda zašto je mijenjao i drugu bravu isti je izjavio da je to već iskazao i da je mijenjao iz razloga da mu bivša supruga ne bi ostavila ključeve iznutra pa da ne može ući kad želi u zajedničku imovinu. Izjavio je da je ista brava bila i na glavnim i na pomoćnim vratima i kad je dao ključeve bočnih vrata da je mogla ući i na glavna vrata. Ne spori da je mijenjao i bočnu bravu. Svjedokinja je izjavila da nije točno da je bočna brava i brava na glavnim vratima bila jednaka pa da je mogla ući i sa ključevima bočne brave i na glavna vrata. On da joj je baš i naglasio da će joj dati samo ključeve bočnih vrata, a ne glavnih vrata tako da ona, kao što je i rekla, nije ulazila na glavna vrata jer nije mogla. Na posebno pitanje branitelja okrivljenika kada je došla policija ista je izjavila da se ne može točno sjetiti ali da to piše u zapisniku te misli da je došla oko 22:30 sati. Inače da je imala na svom snopu ključeve od glavnih i bočnih vrata dok bivši suprug nije promijenio, a njeni ključevi od potkrovlja su visjeli iza vrata. Na posebno pitanje zašto u 2 i pol godine nije zatražila ključeve glavnih vrata ista je izjavila da je tražila ali da nije htio dali i da čak ima i snimku njegovog odgovora. Na posebno pitanje da li je s ključevima bočnih vrata pokušala otvoriti glavna vrata ista izjavljuje da se ne sjeća ali da svakako nije ulazila kroz glavna vrata i da joj je rekao da joj ne da ključ glavnih vrata već sporednih vrata.
5. U postupku je saslušana svjedokinja NT, supruga okrivljenika, koja je navela da se sjeća događaja od 3. srpnja 2021. kad je bila nedjelja te da je njen suprug, ne zna iz kojeg razloga, htio nešto ići uzeti u stan, a da je ona bila s njim i vidjeli su da nikoga nema kod kuće, a on je u sebe imao ključeve glavnog ulaza kojeg je jedino i imao te je pokušao otvoriti vrata ali nije mogao te je nešto puklo u bravi i oni da su preko interneta pozvali bravara koji je došao te je promijenio bravu da bi mogao ući u kuću. Poznato joj je da je u toj kući tada živjela njegova bivša supruga koja i sada tamo živi. Da se sada ne može izjasniti zbog čega je on baš trebao tada ući u kuću ali je i on bio vlasnik i imao je pravo ući, a nije mogao. Bravar je promijenio bravu glavnog ulaza, a promijenio je i bočni ulaz da bi on imao ključeve oba vrata da se ne bi dogodilo da ne može ući kad drugi put dođe jer je imao samo ključeve glavnog ulaza. Da ne zna da li su to promijenjene različite brave ili je ista brava bila na ista vrata. Smatra da nije važno da li su bili isti ključevi ili različiti jer nije sporno da je ona trebala dobiti ključeve da može ući u stan. Da se ne sjeća da bi se oni tada dogovorili kako će riješiti njen ulazak u stan i da li je netko nekoga nazvao. Oni da su nakon što su se brave promijenile otišli i ne sjeća se da li je njen suprug zvao svoju bivšu suprugu tada. Koliko zna sutra ujutro je došao sin po ključeve na radno mjesto njenog supruga, a mogli su doći i dan ranije pa je ona mogla prespavati u kući. Kad je bravar otvorio glavna vrata s unutarnje strane se nalazio ključ. Njezin suprug da nije imao ključ sporednih vrata. Na posebno pitanje branitelja da li joj je poznato da li FT znala da njen bivši suprug nije imao ključeve sporednog ulaza, izjavila je da FT znala da on nema ključ sporednih vrata.
6. U postupku je pročitan iskaz svjedoka PT, sina okrivljenika, sa zapisnika od 27. rujna 2022., na što okrivljenik nije imao primjedbi, a u kojem je iskazao da zna da je njegov otac imao ključeve od glavnog ulaza, a da ne zna da li je imao ključeve i od sporednog ulaza odnosno prolaza kroz ostavu, a i on sam da je imao ključeve od glavnog ulaza, a izgubio je ključeve od sporednog ulaza. Da se ne sjeća kako je doznao da otac ne može ući u kuću, vjerojatno da mu je on to kazao, ali da se zaista ne sjeća. Inače da je to kuća u kojoj sada živi njegova majka sa svojim suprugom, a otac da dolazi povremeno jer oni još tu imovinu nisu podijelili. On da tu ne živi i ne zna gdje vise neki drugi ključevi ako ih eventualno ima. U vezi samog događaja od srpnja 2021. da se sjeća da ga je nazvala majka jer da ne može ući u kuću, a bila je nekoliko dana u Zadru i da je on došao i pokušao otključati glavna vrata svojim ključem, međutim da nije mogao pa da su otišli do sporednih vrata i vidjeli su piljevinu na podu te su odmah zaključili da su brave izmijenjene. Sjeća se da su zvali oca, ali da ne zna s čijeg mobitela, njegovog ili majčinog, ali samo da zna da se nije javio. Pozvali su policiju koja je napravila zapisnik, a kako majka nije mogla ući tu večer da je spavala kod njega. Sutradan da je stupio u kontakt s ocem i otišao po ključeve, a on da mu je da samo ključ od sporednih vrata koji je dao majci. Na posebno pitanje svjedok je izjavio da je on otišao po ključeve da ne bi došlo do nekakve ponovne svađe između njegovih roditelja pa da je želio to spriječiti i pomoći majci. Dok otac nije napravio novu bravu uvijek da se izlazilo i ulazilo kroz glavna vrata. Inače ključevi od potkrovlja da se nalaze u kući, a ne zna da li njegov otac ima te ključeve sa sobom ili zna da neki njihovi prijatelj, npr. njegov krizmani kum u potkrovlju drži neke predmete ali da ne zna da li njegov otac ima te ključeve.
7. U daljnjem dokaznom postupku pročitana je Potvrda Ministarstva pravosuđa RH, Odjela za prekršajne evidencije iz koje je vidljivo da je okrivljenik pravomoćno prekršajno kažnjavan zbog prekraja iz članka 53. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
7.1. Sud je odbio prijedlog branitelja okrivljenika za saslušanjem bravara jer su činjenice oko promjene brave već dovoljno utvrđene i nesporno je da su promijenjene obje brave, što nije potrebno ponovno dokazivati u postupku.
8. U završnoj riječi branitelj okrivljenika je istaknuo kako iz dosadašnjeg tijeka postupka proizlazi da okrivljenik nije počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret odnosno da nisu ostvareni elementi bića prekršaja koji mu se stavlja na teret pa predlaže sudu da istog oslobodi od optužbe, podredno odbije optužbu.
9. Nesporno je da su okrivljenici bivši supružnici te su u smislu članka 8. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji isti osobe na koje se primjenjuje Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji.
9.1. Nesporno je da je u vrijeme počinjenja prekršaja bivša supruga okrivljenika FT živjela u kući koja u to vrijeme nije bila podijeljena, a radilo se o bračnoj stečevini pa je i okrivljenik imao pravo ulaziti u isto. Nesporno je da na kući postoji glavni i sporedni ulaz te da su s unutrašnje strane glavnog ulaza ostali ključevi te okrivljenik nije mogao otključati glavni ulaz kada je htio ući u stan, a u njemu nije bila njegova bivša supruga. Nesporno je da je okrivljenik te prilike promijenio bravu na glavnom i na sporednom ulazu. Nesporno je da bivša supruga okrivljenika, kad se vratila kući, nije mogla ući jer su obje brave bile promijenjene.
10. Ovaj sud smatra da je za ostvarenje bića ovog prekršaja, kao što je i navedeno u članku 10. točki 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, između ostalog, onemogućavanja korištenja zajedničke imovine. Naime, odredba članka 10. točke 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisuje da je ekonomsko nasilje u obitelji zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci.
10.1. Ukoliko okrivljenik i nije posjedovao ključ od sporednog ulaza, promjenom brave na glavnom ulazu isti je mogao ući u kuću te nije bilo potrebe za mijenjanjem brave na sporednom ulazu osim da bi svoju bivšu suprugu onemogućio u korištenju zajedničke imovine. To što bi bravu na sporednom ulazu promijenio jer da se bojao da mu i drugi put ne bude ključ s unutarnje strane te brave, nije razlog za mijenjanje iste, tim više što je bio svjestan da promjenom obje brave njegova bivša supruga neće moći ući u kuću. I okrivljenik i njegova sadašnja supruga, svjedokinja NT, izjavili su da su obje brave na kući promijenjene, a da li se radi o jednakim bravama na oba ulaza za ovaj sud nije od važnosti jer okrivljenik nije obavijestio o tome svoju bivšu suprugu te ona dvije i pol godine ulazi isključivo na sporedni ulaz jer joj je okrivljenik dao samo jedne ključeve te je naglasio da su isti od sporednog ulaza. Okrivljenik je bio svjestan da njegova bivša supruga neće moći ući u kuću jer su promijenjene obje brave te je očito istu onemogućio u korištenju njihove zajedničke imovine odnosno kuće u kojoj je njegova bivša supruga živjela i sada živi pa je morala prespavati izvan kuće. Nesporno je da je okrivljenik sutradan dao ključeve njihovom zajedničkom sinu, a što ne isključuje odgovornost okrivljenika za navedeni prekršaj jer sama činjenica da je ista tog dana odnosno večeri do sutradan bila onemogućena koristiti kuću i svoje stvari, a što čini ekonomsko nasilje onemogućavanja korištenja zajedničke imovine. Ovaj sud je priklonio svoju vjeru iskazu žrtve FT koja je izjavila da se njen bivši suprug nije javljao na mobitel te je isto potvrdio i njihov zajednički sin, a pretpostavila je da je baš on namjerno mijenjao brave ali kako se isti nije javio da je pozvala policiju. On da se naknadno nije javio ni policijskom službeniku kojemu je dala broj svog bivšeg supruga. Nema nikakvog razloga da se žrtva obrati policiji i da spava izvan kuće ukoliko bi je bivši suprug nazvao da joj kaže za bravu, tim više što joj promijenjene ključeve kuće nije predao. Samo držanje okrivljenika prilikom suočenja kada u početku nije želio gledati svjedokinju ukazuje da isti ne govori istinu te sud nije prihvatio prigovor branitelja okrivljenika da okrivljenik nije u prvom navratu uopće razumio što sud od njega traži jer je istome jasno bilo rečeno da se provodi suočenje i da pogleda u oči svoju bivšu suprugu, a čiji pogled je izbjegavao. Osim toga ostaje činjenica da okrivljenik nakon što je promijenio obje brave, nije ključeve predao svojoj bivšoj supruzi da bi ista mogla koristiti njihovu zajedničku imovinu u kojoj je živjela.
11. Na temelju ovako provedenog postupka ovaj sud je našao sve elemente prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog u izreci ove presude pa je okrivljenika proglasio krivim i kaznio novčanom kaznom kao gore.
12. Odredba članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisuje da tko počini nasilje iz članka 10. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 260,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana.
13. Prilikom određivanja vrste kazne ovaj Sud je okrivljeniku izrekao blažu (novčanu) kaznu, umjesto kazne zatvora jer do sada nije prekršajno kažnjavan zbog prekršaja iz područja nasilja u obitelji, pa sud smatra da će se izricanjem novčane kazne postići svrha kažnjavanja. Istom je izrečena novčana kazna u najmanjem iznosu propisane novčane kazne za navedeni prekršaj, uzimajući u obzir da je okrivljenik sutradan predao ključeve žrtvi da bi joj omogućio korištenje zajedničke imovine te sud smatra da će se izricanjem novčane kazne u navedenom iznosu postići da okrivljenik ubuduće ne čine ovakve i slične prekršaje.
13.1. Nadalje, sud je u smislu odredbe članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona upozorio okrivljenika OT da ako u naprijed navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, da će se smatrati kako je novčana kazna u cjelini uplaćena (članak 152. stavak 3. Prekršajnog zakona).
14. Okrivljenik je obvezan naknaditi troškove postupka na temelju članka 138. stavka 2. točke 3. i stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona. Paušalna svota sudu određena je s obzirom na složenost, trajanje postupka i imovno stanje okrivljenika.
U Splitu 23. prosinca 2024.
Zapisničarka
Sutkinja
Ana Pocrnja, v.r.
Ana Belić Radovani, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi nadležnom sudu, a putem ovog Suda, bez takse u 2 (dva) istovjetna primjerka.
Dostaviti:
- okrivljeniku,
- branitelju okrivljenika,
- svjedokinji-žrtvi,
- ovlaštenom tužitelju,
- u spis.
