Poslovni broj: Us I-509/2024-9

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sucu Marici Goreta, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Nataše Brajević, u upravnom sporu tužitelja ZU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]., protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za ljudske potencijale, Službe disciplinskog sudovanja, Drugostupanjskog disciplinskog suda, Zagreb, Vukovarska 33., OIB: 26859615942, zastupanog po generalnom opunomoćeniku (zaposlenika tuženika) BU, temeljem generalne punomoći pohranjene u Uredu predsjednice ovog Suda, radi teže povrede službene dužnosti, nakon održane javne rasprave zaključene dana 29. studenog 2024., u prisutnosti tužitelja, opunomoćenika tužitelja i opunomoćenika tuženika, dana 23. prosinca 2024.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja, koji glasi:

„I.Tužba se uvažava.

II.Poništava se Rješenje Republika Hrvatska, Ministarstvo unutarnjih poslova, Uprava za ljudske potencijale, Služba disciplinskog sudovanja, Odjel drugostupanjskog disciplinskog sudovanja, Klasa: UP/II-114-04/23-02/84, Urbroj: 511-01-158-24-6 od dana 4. siječnja 2024. godine.

III.Poništava se Rješenje Prvostupanjskog disciplinskog suda Osijek, Klasa: NK-UP/I-114-04/22-02/223, Urbroj: 511-01-158-23-13 od dana 29. ožujka 2023. godine.

IV.Obustavlja se postupak protiv policijskog službenika ZU, sin Z, rođenog **.**.1966. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa], policijski službenik Ravnateljstva policije, stalno raspoređen na radno mjesto pomoćnika načelnika Uprave za granicu prekogranični kriminalitete (radno mjesto ukinuto Pravilnikom o unutarnjem redu MUP-a RH, Klasa: 011-02/22- 01/33, Urbroj: 511-01-152-22-16 od dana 25. ožujka 2022. godine, u zvanju glavni policijski savjetnik, VSS, u službi u MUP-u od 1991. godine, disciplinski nekažnjavan, godišnje ocjene za 2015/3, 2016/3, 2018/, 2020/4, nije sindikalni povjerenik, oženjen, otac dvoje djece, odlikovan Spomenicom Domovinskog rata i Spomenicom domovinske zahvalnosti da bi dana 15. svibnja 2020. godine putem internetske aplikacije Whatsapp poslao VU načelniku PP Omiš fotografiju Obavijesti o počinjenom prekršaju koju je PP Omiš dostavila t.d. Kontakt-Commercium d.o.o., uz komentar: „Tako ti je kada te tvoji kažnjavaju", „To je kada išli k tebi, ja i dva profešura“ zatim da bi mu dostavio fotografiju obrasca Obavijest o vozaču i uplatnice, te poruku: „Nemoj zaboraviti u ponedjeljak da ne prođu rokovi.", čime da bi počinio povredu službene dužnosti iz čl. 96. st. 1. toč. 7. Zakona o policiji, opisane kao nedolično ponašanje u službi ili izvan službe kada šteti ugledu policije.

V.Policijski službenik ZU, sin B, rođen **.**.1966. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa], policijski službenik Ravnateljstva policije, stalno raspoređen na radno mjesto pomoćnika načelnika Uprave za granicu za prekogranični kriminalitet (radno mjesto ukinuto Pravilnikom o unutarnjem redu MUP-a RH, Klasa: 011-02/22-01/33, Urbroj: 511-01-152-22-16 od dana 25. ožujka 2022. godine, u zvanju glavni policijski savjetnik, VSS, u službi u MUP-u od 1991. godine, disciplinski nekažnjavan, godišnje ocjene za 2015/3, 2016/3, 2018/, 2020/4, nije sindikalni povjerenik, oženjen, otac dvoje djece, odlikovan Spomenicom Domovinskog rata i spomenicom domovinske zahvalnosti nije odgovoran što da bi dana 15. svibnja 2020. godine putem internetske aplikacije Whatsapp poslao VU načelnika PP Omiš fotografiju Obavijesti o počinjenom prekršaju koju je PP Omiš dostavila t.d. Kontakt-Commercium d.o.o., uz komentar. „Tako ti je kada te tvoji kažnjavaju", „To je kada smo išli k tebi, ja i dva profešura.", zatim da bi mu dostavio fotografiju obrasca Obavijest o vozaču i uplatnice, te poruku: „Nemoj zaboraviti u ponedjeljak da ne prođu rokovi.", čime da bi počinio povredu službene dužnosti iz čl. 96. st. 1. toč. 7. Zakona o policiji, opisane kao nedolično ponašanje u službi ili izvan službe kada šteti ugledu policije.“

r i j e š i o  j e

Odbija se zahtjev tužitelja za nadoknadom troškova ovog upravnog spora.

Obrazloženje

1.Osporavanim rješenjem tuženika, Klasa: NK UP/II-114-04/23-02/84, Urbroj: 511-01-158-24-6 od 04. siječnja 2024. (dalje: osporavano drugostupanjsko rješenje) riješeno je:

„1.Po službenoj dužnosti vrši se pravna prekvalifikacija djela činjenično opisanog u zahtjevu za pokretanje disciplinskog postupka protiv ZU broj:

Klasa:NK-114-04/22-02/157, Urbroj: 511-01-42-22-9 od 5 .svibnja 2022. godine, te se isto pravno kvalificira kao teža povreda službene dužnosti iz članka 96. točka 7. Zakona o policiji opisana kao nedolično ponašanje u službi ili izvan službe kada se teško šteti ugledu policije.

2.Djelomično se usvaja žalba glavnog ravnatelja policije, te se poništava rješenje Prvostupanjskog disciplinskog suda MUP-a u Osijeku, broj Klasa: NK-UP/I- 114-04/22-02/223, Urbroj: 511-01-158-23-13 od 29. ožujka 2023. godine.

3. ZU, OIB [osobni identifikacijski broj], sin Z, rođen **.**.1966. godine u [adresa], s prebivalištem u [adresa], policijski službenik Ravnateljstva policije, stalno raspoređen na radno mjesto pomoćnika načelnika Uprave za granicu za prekogranični kriminalitet (radno mjesto ukinuto Pravilnikom o unutarnjem redu MUP-a RH, Klasa: 011-02/22-01/33, Urbroj:511-01-152-22-16 od 25. ožujka 2022. godine, disciplinski nekažnjavan, godišnje ocjene za 2015/3, 2016/3, 2020/4, nije sindikalni povjerenik, oženjen, otac dvoje djece, odlikovan Spomenicom Domovinskog rata i Spomenicom Domovinske zahvalnosti, ODGOVORAN JE što je „dana 15. svibnja 2020. godine kao voditelj Službe gospodarskog kriminaliteta i korupcije u Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj putem internetske aplikacije Watsapp, tadašnjeg načelnika Policijske postaje Omiš VU izvijestio kako je od postaje kojom rukovodi zaprimio obavijest o počinjenom prekršaju broj: 511-12-30/05-8-1275-1/2020 od 1. veljače 2020. godine, kojom se tražila dostava podataka o vozaču koji je prema izvješću o počinjenom prekršaju broj 1004225520, 1. veljače 2020. godine u 15:12 sati u Lokvi Rogoznici vozilom registarske oznake [registarska oznaka] počinio prekršaj prekoračenja dopuštene brzine iz članka 53. stavak 1. Zakona o sigurnosti na prometa na cestama za koji je predviđena novčana kazna od 1000,00 kn, navodeći u porukama koje je VU uputio: „Tako ti je kada te tvoji kažnjavaju“, „To je kada smo išli k tebi, ja i dva profešura“, „Nemoj zaboraviti u ponedjeljak da ne prođu rokovi“, kako bi otklonio svoju prekršajnu odgovornost, a na opisani način je ZU s namjerom potaknuo VU da kao službena osoba iskoristi svoj položaj i ovlasti i prekorači granice svojih ovlasti kako bi ZU izbjegao plaćanje izrečene novčane kazne od 1000,00 kn“, pa je time počinio težu povredu službene dužnosti iz zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka opisanu u članku 96. točka 7. Zakona o policiji kao „nedolično ponašanje u službi ili izvan službe kada teško šteti ugledu policije“, te mu se temeljem članka 110.stavak 2.točka 1. Zakona o policiji izriče disciplinska kazna novčana u visini od 20% od posljednje plaće isplaćene za puni mjesec proveden na radu, na vrijeme od 3 mjeseca (3x20%) a NIJE ODGOVORAN za dio činjeničnog opisa koji glasi: „što je za posljedicu imali da je načelnik VU obavio provjere u informacijskom sustavu MUP-a te utvrdio da supruga ZU, ŠU ispunjava uvjete za izdavanje mjere upozorenja, te je stručna referentica za prekršajni postupak u Policijskoj postaji Omiš UU ispunila obrazac za dostavom podataka o vozaču na ime ŠU, kao da je ona 1.veljače 2020.godine počinila prometni prekršaj, nakon čega je povodom tog obrasca tročlana radna grupa navedene Policijske postaje ŠU izdala pisano upozorenje pod brojem 511-12-30/05-7-228-1/2020 od 1.veljače 2020.godine i obavijestilo je dopisom od 14.srpnja 2020. da je njena zamolba, koju inače nije niti podnosila, prihvaćena, te joj je izdano pisano upozorenje.

4.Odbija se žalba prijavljenog policijskog službenika ZU izjavljena protiv rješenja Prvostupanjskog disciplinskog suda MUP-a u Osijeku, broj: Klasa: NK- UP/I-114-04/22-02/223, Urbroj: 511-01-158-23-13 od 29. ožujka 2023. godine kao neosnovana.“

2.Prvostupanjskim rješenjem prvostupanjskog disciplinskog suda MUP-a u Osijeku, NK-UP/I-114-04/22-02/223, Urbroj: 511-01-158-23-13 od 29. ožujka 2023. (dalje: prvostupanjsko rješenje) riješeno je: „ ZU, OIB [osobni identifikacijski broj], sin Z, rođen **.**.1966. godine u [adresa], s prebivalištem u [adresa], policijski službenik Ravnateljstva policije, stalno raspoređen na radno mjesto pomoćnika načelnika Uprave za granicu za prekogranični kriminalitet (radno mjesto ukinuto Pravilnikom o unutarnjem redu MUP-a RH, Klasa: 011-02/22- 01/33, Urbroj:511-01-152-22-16 od 25.ožujka 2022.godine), disciplinski nekažnjavan, godišnje ocjene za 2015/3, 2016/3, 2018/4, 2020/4, nije sindikalni povjerenik, oženjen, otac dvoje djece, odlikovan Spomenicom Domovinskog rata i Spomenicom Domovinske zahvalnosti, o d g o v o r a n j e što je dana 15. svibnja 2020. godine kao voditelj Službe gospodarskog kriminaliteta i korupcije u Policijskoj upravi splitsko- dalmatinskoj putem internetske aplikacije Watsapp, tadašnjeg načelnika Policijske postaje Omiš VU izvijestio kako je od postaje kojom rukovodi zaprimio obavijest o počinjenom prekršaju broj: 511-12-30/05-8-1275-1/2020 od 1. veljače 2020. godine, kojom se tražila dostava podataka o vozaču koji je prema izvješću o počinjenom prekršaju broj 1004225520, 1. veljače 2020. godine u 15:12 sati u Lokvi Rogoznici vozilom registarske oznake [registarska oznaka] počinio prekršaj prekoračenja dopuštene brzine iz članka 53. stavak 1. Zakona o sigurnosti na prometa na cestama za koji je predviđena novčana kazna od 1000,00 kn, navodeći u porukama koje je VU uputio: „Tako ti je kada te tvoji kažnjavaju“, „To je kada smo išli k tebi, ja i dva profešura“, „Nemoj zaboraviti u ponedjeljak da ne prođu rokovi“, kako bi otklonio svoju prekršajnu odgovornost, čime je počinio težu povredu službene dužnosti iz čl. 96. st. 1. toč. 7. Zakona o policiji, opisanu kao: „nedolično ponašanje u službi ili izvan službe kada teško šteti ugledu policije, te mu se temeljem čl. 110. st. 2. toč. 1. Zakona o policiji, u vezi s čl. 17. st. 1. toč. 2. Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti službenika, izriče disciplinska kazna: novčana kazna u mjesečnom iznosu od 10% od posljednje plaće koja mu je isplaćena za puni mjesec proveden na radu na vrijeme od tri mjeseca (10% x 3 mj.), a n i j e o d g o v o r a n za dio izreke: što je za posljedicu imalo da je načelnik VU obavio provjere u informacijskom sustavu MUP-a te utvrdio da supruga ZU, ŠU ispunjava uvjete za izdavanje mjere upozorenja te je stručna referentica za prekršajni postupak u Policijskoj postaji Omiš UU ispunila obrazac za dostavom podataka o vozaču, na ime ŠU, kao i da je ona 1. veljače 2020. godine počinila prometni prekršaj, nakon čega je povodom tog obrasca tročlana radna grupa navedene Policijske postaje ŠU izdala pisano upozorenje pod brojem 511- 12-30/05-7-228-1/2020 od 1. veljače 2020. godine i obavijestilo dopisom od 14. srpnja 2020. da je njena zamolba, koju inače nije niti podnosila, prihvaćena te joj je izdano pisano upozorenje a na opisani način je ZU s namjerom potaknuo VU da kao službena osoba iskoristi svoj položaj i ovlasti i prekorači granice svojih ovlasti kako bi ZU izbjegao plaćanje izrečene novčane kazne od 1000,00 kuna čime bi počinio težu povredu službene dužnosti iz čl. 96.st.1. toč. 3. Zakona o policiji, opisano kao: zlouporaba položaja u službi ili izvan službe ili prekoračenje ovlasti u službi.“

3.Tužitelj pravodobno podnesenom tužbom ovome sudu pobija osporavano drugostupanjsko rješenje od 04. siječnja 2024. iz svih zakonom predviđenih razloga. U tužbi se naime u bitnome navodi da utvrđenje suda glede postojanja odgovornosti policijskog službenika nije na zakonu utemeljeno i da je protivno materijalnim dokazima i ispravama koje prileže spisu. Ističe se kako poruke i fotografije koje se navode u inkriminiranom postupanju niti objektivno a niti subjektivno ne mogu biti podobne da bi se iste smatrale poticanjem. Kod međusobne komunikacije dvije osobe da su samo te osobe relevantne da iskažu što se poslanim fotografijama i porukama željelo poručiti sugovorniku, odnosno što je primatelj poruka i fotografija shvatio da mu se istima želi poručiti. U navedenoj situaciji da bi se isto doista utvrdilo da je nužno bilo u provedenom postupku izvesti dokaz saslušanjem osobe kojoj su inkriminirane poruke i fotografije slane, a što da nije učinjeno, pa da samim time niti činjenično stanje nije moglo biti potpuno i pravilno utvrđeno. Štoviše, po opisu postupanja pri počinjenju prijavljene teže povrede službene dužnosti činjenični opis da je identičan činjeničnom opisu postupanju kojim bi se tako opisanom ponašanju tužitelja ostvarila obilježja kaznenog djela protiv službene dužnosti – zloporaba položaja i ovlasti, propisanog i opisanog u članku 291. stavak 1. Kaznenog zakona. S obzirom na identičnost činjeničnog opisa teže povrede službene dužnosti i kaznenog djela da je razvidno da se odgovornost tužitelja za navedenu povredu može utvrditi isključivo ukoliko se utvrdi odgovornost za počinjenje kaznenog djela, a kako ista odgovornost tužitelja nije utvrđena isti da opisanim postupanjem, sve kada bi bilo istinito, a što da tužitelj osporava, nije mogao počiniti težu povredu službene dužnosti za koju ga se tereti u predmetnom postupku. Utvrđenje o odgovornosti tužitelja za težu povredu službene dužnosti za koju ga se tereti u predmetnom postupku da se temelji isključivo na pretpostavci da bi tužitelj počinio prometni prekršaj na koji se odnose fotografije koje je slao drugom policijskom službeniku, te da je taj policijski službenik kao načelnik policijske postaje prekoračio granice svojeg ovlaštenja nesankcioniranjem tužitelja za počinjene prometne prekršaje. Međutim, tužitelj da nije počinio prometni prekršaj na koji se odnose fotografije koje je slao drugom policijskom službeniku te da taj policijski službenik kao načelnik policijske postaje uopće nije mogao prekoračiti granice svojeg ovlaštenja nesankcioniranjem tužitelja za počinjeni prometni prekršaj. VU, kao policijski službenik kojem su inkriminirane poruke i fotografije upućene, da kao načelnik Policijske postaje Omiš u inkriminiranom razdoblju nije niti bio nadležan za poduzimanje službenih radnji za sankcioniranje prometnih prekršaja, niti je iste poduzeo odnosno propustio poduzeti te da nije mogao utjecati na službene osobe koje su iste poduzeli, odnosno propustile poduzeti. Načelnik policijske postaje da sukladno odredbama Zakona o policiji, Zakona o policijskim poslovima i ovlastima kao i podzakonskim propisima kojima se reguliraju policijski poslovi i ovlasti da rukovodi cjelokupnim radom policijske postaje čiji je načelnik, dok da je postupanje u odnosu na prekršaje iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama u inkriminiranom razdoblju u Policijskoj postaji Omiš bilo u nadležnosti nižerangiranih policijskih službenika. Navedeno da je potvrđeno i ispravama koje su dostavljene u spis predmeta u postupku koji se kod Županijskog suda Split vodi pod brojem Kov-Us-18/2022 u kojima je PP Omiš izdavala mjere upozorenja temeljem odluka Povjerenstva PP Omiš koje se sastoji od tri člana, a VU da nije bio član Povjerenstva. Navedeno da su u istom postupku potvrdili i svi saslušani svjedoci policijski službenici PP Omiš. Da tužitelj nije počinio prometni prekršaj na koje se odnose fotografije koje je slao drugom policijskom službeniku da je razvidno i iz neprijeporno utvrđenih činjenica u istom kaznenom postupku. Tako da je u odnosu na obavijest dostavljenu t.d. Kontakt- Commercium d.o.o. saslušanjem svjedokinje policijske službenice PP Omiš ĆU utvrđeno da je po istoj obavijesti pok. OU donio podatke za vozačicu ŠU, a da mu je ona samo pomogla popuniti obrazac o podacima za vozača po njegovoj zamolbi. Štoviše, postupajući po istom prekršaju Povjerenstvo PP Omiš u sastavu DU, pomoćnik načelnika za sigurnost cestovnog prometa, ĐU i ĆU, da je sukladno Uputi Ravnateljstva MUP-a utvrdilo da ŠU kao počiniteljica prekršaja ispunjava sve zakonske uvjete za izdavanje mjere upozorenja. U odnosu na presuđenu pravnu kvalifikaciju pobijanih rješenja ističe se kako je ista apsurdna, jer da se doličnost postupanja može procjenjivati samo u odnosu na onoga na koga se nedolično postupa, a to da je u ovom slučaju VU, kao osoba kojoj bi bile upućene nedolične poruke i fotografije. Nadalje se navodi da je osobito neshvatljivo utvrđenje tuženika iz obrazloženja pobijanog rješenja da bi nedoličnost proizlazila iz činjenice da bi inkriminirane poruke i fotografije bile dostupne djelatnicima Državnog odvjetništva u istražnom postupku zbog kaznenog djela, budući se radi o postupku i podacima koji su tajni, a otkrivanje tajnosti podataka da predstavlja kazneno djelo, pa da je razvidno da u kaznenom istražnom postupku u odnosu na tajnu dokaznu građu ne postoji svojstvo doličnosti. Ističe se nadalje da je tuženik pogrešno u obrazloženju pobijanog rješenja zauzeo stajalište o zastari disciplinskog progona vezujući je uz trenutak podnošenja zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka, jer da se radi o jednostranom pravnom aktu jedne od stranaka u disciplinskom postupku koji da ne može proizvesti nikakve obvezujuće pravne posljedice za drugu stranu, pa da postupak nije niti mogao početi teći do trenutka zaprimanja istog od strane tužitelja. Pobijana odluka da se već iz tog razloga ukazuje nezakonitom. Slijedom svega navedenog tužitelj tužbenim zahtjevom traži da se njegova tužba uvaži, da se poništi osporavano drugostupanjsko rješenje, kao i prvostupanjsko rješenje, te da se utvrdi da tužitelj nije odgovoran za počinjenje predmetne povrede službene dužnosti.

4.Tuženik u odgovoru na tužbu poriče kao neosnovane navode iz tužbe u bitnome navodeći da su zamolbeno putem prvostupanjskog disciplinskog suda u Splitu saslušani svjedoci VU, ŠU, JU, ŽU, HU i ĆU, da na ispitivanje svjedoka nije pristupio uredno pozvani tužitelj već da je pristupio njegov opunomoćeni branitelj Nediljko Ivančević, odvjetnik iz Splita, te zastupnici podnositelja zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka TU i MU, da su isti propisno upozoreni na posljedice davanja lažnog iskaza, da je pred prvostupanjskim disciplinskim sudom u Osijeku dana 21.ožujka 2023. održana usmena rasprava tijekom koje da je uvršten u spis Zapisnik o ispitivanju navedenih svjedoka. da niti tužitelj a niti njegov opunomoćenik nisu pristupili na usmenu raspravu zbog financijskih razloga te da su bili suglasni da se ista održi bez njihovog prisustva a tužitelj da je pisanim putem iznio svoju obranu. Nadalje se u odnosu na tužbene navode ističe da postupci i radnje zbog kojih se provodi određeni disciplinski postupak mogu imati i elemente prekršajnih odnosno kaznenih djela, a što da ne znači da nadležna disciplinska tijela ne mogu provoditi zasebni disciplinski postupak protiv službenika zbog počinjenja disciplinske povrede i to stoga što se u disciplinskom postupku utvrđuje postojanje disciplinske odgovornosti službenika a ne njegova kaznena odgovornost, pri čemu da eventualno postojanje njegove prekršajne odnosno kaznene odgovornosti ne utječe na odlučivanje o postojanju disciplinske povrede. Osim toga svrha disciplinskog postupka da je osiguranje urednog i učinkovitog djelovanja službe kroz održavanje radne discipline uz zaštitu ugleda i časti službe unutarnjih poslova a odluke disciplinskih sudova da se ne temelje na kaznenoj odgovornosti prijavljenog službenika već na utvrđenju da je isti svojim ponašanjem počinio težu povredu službene dužnosti te da se po istome disciplinski postupak znatno razlikuje od kaznenog postupka. Samim tim da u disciplinskom postupku ne dolazi do opasnosti kršenja ljudskih prava u opsegu u kojem je to moguće u kaznenom postupku te da su posljedice u disciplinskom postupku bitno drukčije nego posljedice u kaznenom postupku (odluka Ustavnog suda RH broj: U-III-4798/2010 od 12. lipnja 2014.) Nadalje tuženik navodi da je u osporenom rješenju na jasan i nedvojben način obrazložio zbog čega drži da je tužitelj svojim ponašanjem počinio upravo težu povredu službene dužnosti iz članka 96. točka 7. Zakona o policiji opisanu kao nedolično ponašanje u službi ili izvan službe kada teško šteti ugledu policije te da se poradi izbjegavanja ponavljanja upućuje na isto. Tuženik smatra neosnovanim i tužbeni navod koji se odnosi na zastaru pokretanja disciplinskog postupka pozivajući se na odredbu članka 104. stavak 2. Zakona o policiji te članak 109. stavak 2. istog Zakona, koje odredbe i citira, te navodi da se u obrazloženju pobijanog rješenja detaljno očitovao vezano uz dane saznanja glavnog ravnatelja policije o djelu i počinitelju, kao i o datumu podnošenja zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka te smatra nespornim da je postupak pokrenut u zakonom propisanim rokovima (odluka Ustavnog suda RH broj U-III-3902/2018 od 15. prosinca 2020.). Nadalje tuženik ističe da je nakon potpuno i pravilno utvrđenog činjeničnog stanja djelomično usvojio žalbu glavnog ravnatelja policije te u odnosu na osuđujući dio izreke pobijanog rješenja prilikom odlučivanja o vrsti i visini disciplinske sankcije postupio sukladno odredbi članka 111. stavka 1. Zakona o policiji, te da je tužitelju izrekao primjerenu disciplinsku kaznu za počinjenu težu povredu službene dužnosti, dok da je u odnosu na dio činjeničnog opisa utvrdio da tužitelj nije odgovoran. Slijedom svega navedenog, smatrajući da je pobijano rješenje u svemu zakonito, tuženik predlaže tužbu i tužbene zahtjeve odbiti kao neosnovane u cijelosti.

5.Tužitelj se u podnesku od 19. listopada 2024. usprotivio navodima iz odgovora na tužbu navodeći da tuženik u istome samo ponavlja navode iz obrazloženja svojih odluka te da se ničim ne očituje na konkretne i precizne tužbene navode zbog kojih tužitelj tuženikove odluke drži nezakonitim. Ističe naime da se tuženik u navodima iz odgovora na tužbu ničim ne očituje na nepodobnost fotografija i poruka iz SMS komunikacije da iste predstavljaju odlučne činjenice za donošenje odluka u provedenom disciplinskom postupku. U odnosu na iskaze saslušanih i predloženih svjedoka tuženik da se niti u odgovoru na tužbu ne očituje na sadržaj njihovih iskaza s obzirom na činjenični opis teže povrede službene dužnosti. Nadalje, da se u obrazloženjima odluka koje se pobijaju u ovom upravnom sporu iskazi saslušanih svjedoka ne navode kao dokazi koji su uzeti kao relevantni za donošenje odluke o disciplinskoj odgovornosti tužitelja, pa da se samim time saslušanje predloženih svjedoka u ovom upravnom sporu ukazuje nužnim za potpunost i pravilnost utvrđenja činjeničnog stanja u odnosu na činjenice koje se u obrazloženju pobijanih odluka navode kao dokazi koji su uzeti kao relevantni za donošenje odluka o disciplinskoj odgovornosti tužitelja. Ustrajao je u tužbenim navodima prema kojima se obilježja teže povrede službene dužnosti nedoličnim ponašanjem u službi ili izvan službe kada teško šteti ugledu policije ne može ostvariti prema drugom policijskom službeniku a niti prema djelatnicima državnog odvjetništva koji postupaju kao tijelo kaznenog progona u okviru svojih zakonskih ovlaštenja. Ističe da se o navedenom stajalište zauzela i sudska praksa u presudi Visokog upravnog suda RH broj Usž-1777/2023-2 od 08.svibnja 2024. u kojoj da je u toč. 11.1 obrazloženja izrekom navedeno da neprimjereno ponašanje ili izražavanje u nazočnosti ograničenog broja osoba policijskih službenika nije dostupno većem broju osoba i da ne može štetiti ugledu policijske službe. Ustrajao je i u prigovoru zastare vođenja disciplinskog postupka iz razloga iznijetih u tužbi.

6.U podnesku od 11. studenog 2024. tužitelj vezano za istaknuti prigovor zastare vođenja disciplinskog postupka dodatno navodi da je iz spisa tuženog tijela neprijeporno da je postupanje za koje je tužitelj u disciplinskom postupku bio terećen da bi počinio povredu službene dužnosti bilo izvršeno dana 15. svibnja 2020., dok da je zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka upućen putem pošte preporučeno pošiljkom tužitelj preuzeo dana 17. svibnja 2022. Iz navedenog da proizlazi da je sukladno odredbi članka 109. Zakona o policiji rok protekao dana 16. svibnja 2022., odnosno dan prije nego je tužitelj putem pošte preporučenom pošiljkom dana 17. svibnja 2022. zaprimio zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka. Upravo iz tog razloga da je od strane u tom postupku ovlaštenog disciplinskog tužitelja protiv tužitelja bio pokrenut disciplinski postupak u kojem da je terećen za tešku povredu službene dužnosti iz članka 96.stavak 3. Zakona o policiji s koruptivnim elementom, a za što da je u provedenom disciplinskom postupku pravomoćno utvrđeno da tužitelj nije odgovoran, kako bi se izbjegla primjena zakonskih zastarnih rokova, jer da su kod povreda s koruptivnim elementom propisani dulji zastarni rokovi. Slijedom navedenog tužitelj smatra da je zbog proteka roka za pokretanje disciplinskog postupka trebalo obustaviti disciplinski postupak pa je tužitelj uredio tužbeni zahtjev na način da se dodaje nova točka IV. kojom traži da se obustavi postupak koji se protiv njega vodi zbog predmetne povrede službene dužnosti te da dosadašnja točka IV tužbenog zahtjeva postaje točka V.

7.U sporu je održavanjem rasprave 29. studenog 2024. i razmjenom podnesaka strankama omogućeno izjašnjavanje o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet spora, u smislu članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, br. 36/24 – dalje: ZUS).

8.Tužitelj je po svom opunomoćeniku na raspravi ustrajao u svemu izloženom u tužbi i podnescima te je ustrajao u dokaznim prijedlozima.

9.Tuženik je po svom opunomoćeniku ustrajao pri navodima iz odgovora na tužbu navodeći da je u istom detaljno i argumentirano obrazloženo postupanje drugostupanjskog tijela.

10.U dokaznom postupku sud je čitao cjelokupnu dokumentaciju sadržanu u spisu upravnog spora te spisu tuženog tijela dostavljenog uz odgovor na tužbu dok su odbijeni dokazni prijedlozi tužitelja da se sasluša tužitelj kao stranka spora, da se saslušaju svjedoci VU, FU, ĆU, CU, LU, DU, ĐU i EU te da se pribavi i izvrši uvid u spis Županijskog suda u Splitu broj Kov-Us-18/2022, kao suvišnih za donošenje odluke u ovom sporu držeći da se pravilna i zakonita odluka može donijeti na temelju podataka spisa predmeta, ocjenom dokaza sadržanih u istom.

11.Stranke nisu imale drugih dokaznih prijedloga.

12.Tužitelj je po svom opunomoćeniku zatražio i popisao troškove ovog upravnog spora.

13.Nakon ocjene izvedenih dokaza i razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 114. ZUS-a ovaj sud utvrđuje da tužbeni zahtjev nije osnovan.

14.Iz sadržaja spisa tuženog tijela dostavljenog uz odgovor na tužbu proizlazi da je glavni ravnatelj policije dana 05. svibnja 2022. podnio zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka protiv tužitelja zbog teže povrede službene dužnosti opisane u članku 96. stavak 1. točka 3. Zakona o policiji a koji zahtjev je kod nadležnog prvostupanjskog disciplinskog suda zaprimljen dana 11. svibnja 2022; da je rješenjem prvostupanjskog disciplinskog suda od 29. ožujka 2023., nakon održanih usmenih rasprava te čitanja dokumentacije u spisu, riješeno da je tužitelj odgovoran da je počinio težu povredu službene dužnosti iz članka 96. stavak 1. točka 7. Zakona o policiji, činjenično i pravno opisanu u izreci prvostupanjskog rješenja, te mu je izrečena novčana kazna u mjesečnom iznosu od 10% od posljednje plaće koja mu je isplaćena za puni mjesec proveden na radu u vrijeme od tri mjeseca (3x10), dok je u dijelu činjeničnog opisa djela oslobođen odgovornosti, a kako je to pobliže navedeno u izreci tog rješenja; da je na to rješenje žalbu izjavio tužitelj te podnositelj zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka; da je drugostupanjskim rješenjem od 04. siječnja 2024. po službenoj dužnosti izvršena pravna prekvalifikacija djela na način da se pravno kvalificira kao teža povreda službene dužnosti iz članka 96. točka 7. Zakona o policiji opisana kao nedolično ponašanje u službi ili izvan službe kada teško šteti ugledu policije te je tužitelj proglašen odgovornim za počinjenje te teže povrede službene dužnosti kako je to činjenično i pravno opisano u izreci tog rješenja te mu je izrečena novčana kazna u visini 20% od posljednje plaće isplaćene za puni mjesec proveden na radu na vrijeme od tri mjeseca (3x20) dok je u dijelu činjeničnog opisa djela oslobođen odgovornosti, kako je to pobliže opisano u izreci tog rješenja.

15.Nije osnovan prigovor tužitelja koji se odnosi na zastaru disciplinskog progona.

16.Naime, odredbom članka 104. stavak 2. Zakona o policiji („Narodne novine“ broj: 34/2011, 130/2012, 89/2014, 151/2014, 33/2015, 121/2016, 66/2019 – dalje: ZoP) propisano je da postupak zbog teže povrede službene dužnosti pokreće čelnik tijela ili nadležni rukovoditelj danom predaje zahtjeva za pokretanje postupka nadležnom disciplinskom sudu.

17.Odredbom članka 109. stavak 2. ZoP-a propisano je da pokretanje disciplinskog postupka zbog teže povrede službene dužnosti zastarijeva u roku od godine dana od dana saznanja za počinjenu povredu i počinitelja, a najkasnije u roku od 2 godine od dana kada je povreda počinjena. Ako u roku od 2 godine od dana pokretanja postupka ne bude donesena izvršna odluka, postupak će se obustaviti zbog zastare vođenja postupka. U slučajevima težih povreda službene dužnosti koje imaju obilježja korupcije, zastara vođenja postupka nastupa u roku od 4 godine od dana pokretanja disciplinskog postupka. Stavkom 3. istog članka je propisano da se zastara vođenja postupka prekida se svakom postupovnom radnjom nadležnog tijela usmjerenoj ka odlučivanju o disciplinskoj odgovornosti ili zakonitosti i ustavnosti upravnog akta te nakon svakog prekida zastara počinje iznova teći. U svakom slučaju apsolutna zastara vođenja postupka nastupa protekom dvostruko onoliko vremena koliko je prema zakonu propisana zastara vođenja disciplinskog postupka.

18.Iz sadržaja spisa tuženog tijela dostavljenog uz odgovor na tužbu je razvidno da je Uprava kriminalističke policije dopisom od 04. svibnja 2022. izvijestila Ured glavnog ravnatelja policije o provedenom kriminalističkom istraživanju nad tužiteljem i postojanju osnovane sumnje da je isti zajedno s policijskim službenikom VU počinio kazneno djelo Poticanje na zlouporabu položaja i ovlasti iz članka 291. stavak 1. u svezi s člankom 37. Kaznenog zakona. Tužitelju je, a kako je to razvidno iz zapisnika istog datuma na temelju članka 105. ZoP-a i članka 8. Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti policijskih službenika („Narodne novine“ broj: 141/2011 – dalje Pravilnik) omogućeno da se očituje o težoj povredi službene dužnosti te da se izjasni o svim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima vezanim uz isto. Navedenog dana tj. 04. svibnja 2022. je glavni ravnatelj policije i saznao za disciplinsko djelo i počinitelja. Potom je, po kompletiranju spisa, glavni ravnatelj policije 05. svibnja 2022. podnio zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka protiv tužitelja a koji zahtjev je kod nadležnog prvostupanjskog disciplinskog suda zaprimljen dana 11. svibnja 2022. Kako se tužitelj tereti da je težu povredu službene dužnosti počinio dana 15. svibnja 2020. to, iz svega navedenog, nedvojbeno proizlazi da nije protekao rok od godine dana od saznanja za djelo i počinitelja a niti rok od dvije godine od dana počinjenja djela a koji rok je propisan citiranom odredbom članka 109. ZoP-a odnosno, kada se imaju u vidu sva prednja utvrđenja, nedvojbeno proizlazi da je predmetni upravni postupak pokrenut u zakonom propisanom roku te da u konkretnom slučaju nije nastupila ni relativna a ni apsolutna zastara disciplinskog progona. Stoga su bez osnove tvrdnje tužitelja da je tuženik u obrazloženju osporavanog rješenja pogrešno zauzeo stajalište o zastari disciplinskog progona vezujući ga uz trenutak podnošenja zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka. Iz odredbe članka 104. stavak 2. ZoP-a jasno proizlazi da postupak zbog teže povrede službene dužnosti pokreće čelnik tijela ili nadležni rukovoditelj danom predaje zahtjeva za pokretanje postupka nadležnom disciplinskom sudu. Dakle, tužitelj pogrešno smatra da postupak nije mogao početi teći do trenutka zaprimanja zahtjeva od strane tužitelja (tužitelj nesporno zaprimio zahtjev preporučenom poštom dana 17. svibnja 2022.).

19.Sporno je među strankama je li tužitelj, kao policijski službenik, počinio težu povredu službene dužnosti iz članka 96. stavka 1. točka 7. ZoP-a opisanu kao „nedolično ponašanje u službi ili izvan službe kada šteti ugledu policije" na način kako mu se to u konkretnom slučaju stavlja na teret.

20.Odredbom članka 93. ZoP-a propisano je da policijski službenik odgovara za povredu službene dužnosti ako povjerene poslove i zadatke ne obavlja savjesno, stručno i u predviđenim rokovima, ako se ne pridržava Ustava, zakona, drugih propisa i pravila o ponašanju za vrijeme službe ili izvan službe kada šteti ugledu službe (stavak 1.). Policijski službenik odgovara za povrede službene dužnosti ako je povredu učinio namjerno ili iz krajnje nepažnje (stavak 2.). Kaznena, odnosno prekršajna odgovornost ne isključuje odgovornost za povredu službene dužnosti ako djelo koje je predmet kaznenog ili prekršajnog postupka ujedno predstavlja i povredu službene dužnosti (stavak 3.). Oslobođenje od kaznene, odnosno prekršajne odgovornosti ne pretpostavlja oslobađanje od odgovornosti i za povredu službene dužnosti ako je počinjeno djelo propisano kao povreda službene dužnosti (stavak 4.).

21.Odredbom članka 96. stavak 1. ZoP-a propisano je da su teže povrede službene dužnosti, između ostalih, nedolično ponašanje u službi ili izvan službe kada teško šteti ugledu policije (točka 7.).

22.Odredbom članka 110. stavka 2. ZoP-a propisano je da se za teže povrede službene dužnosti mogu izreći sljedeće kazne: 1. novčana kazna u mjesečnom iznosu do 20% od posljednje plaće koja mu je isplaćena za puni mjesec proveden na radu, na vrijeme od 1 do 6 mjeseci, 2. zaustavljanje promicanja u zvanju od 2 do 4 godine, 3. Zaustavljanje napredovanja u službi u trajanju od 2 do 4 godine, 4. premještaj na drugo radno mjesto iste ili niže složenosti poslova istog stupnja obrazovanja, 5. uvjetna kazna prestanka državne službe, 6. prestanak državne službe.

23.Odredbom članka 111. stavka 1. ZoP-a je propisano da se pri određivanju vrste kazne uzimaju u obzir težina počinjene povrede i nastale posljedice, stupanj odgovornosti policijskih službenika, okolnosti u kojima je povreda počinjena te olakotne i otegotne okolnosti na strani policijskih službenika.

24.Člankom 17. Pravilnika propisano je da disciplinski sud može odlučiti: 1. da prijavljeni policijski službenik nije odgovoran za težu povredu službene dužnosti, 2. da je prijavljeni policijski službenik odgovoran za težu povredu službene dužnosti u cijelosti ili djelomice te mu izreći kaznu.

25.Odredbom članka 30. ZoP-a propisano je da je policijski službenik dužan, između ostalog, poštivati odredbe Etičkog kodeksa policijskih službenika.

26.Odredbom članka 31. ZoP-a je propisano da je policijski službenik dužan poštivati dostojanstvo, ugled i čast svake osobe kao i druga temeljna prava i slobode čovjeka. Policijski službenik dužan je i izvan službe ponašati se tako da ne šteti ugledu službe.

27.Uvidom u spis predmetnog upravnog postupka ovaj sud smatra da je u konkretnom slučaju upravni postupak zakonito proveden u skladu s pravilima upravnog postupka koja propisuje ZUP i ZoP-a, da je tužitelju omogućeno da u tom postupku iznese svoju obranu, da su u tom postupku, pribavljeni i provedeni na zakonit način svi relevantni dokazi te su, po ocjeni ovoga suda, na temelju tih dokaza pravilno utvrđene odlučne činjenice i pravilno je riješena predmetna upravna stvar. Tuženik je za svoja utvrđenja dao valjano argumentirane razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud.

28.Naime, iz sadržaja spisa tuženog tijela dostavljenog uz odgovor na tužbu proizlazi da je tužitelj, kao policijski službenik Ravnateljstva policije koji je raspoređen na radno mjesto pomoćnika načelnika Uprave za granicu za prekogranični kriminalitet, drugog policijskog službenika i to VU, tadašnjeg načelnika PP Omiš, dana 15. svibnja 2020. putem internetske aplikacije Whatsapp izvijestio o obavijesti o počinjenom prekršaju broj: 511-12-30/05-81275-1/2020 od 01. veljače 2020. izdanoj od PP Omiš. Tom obavijesti koja je dostavljena tvrtki Kontakt- Commercium d.o.o. [adresa]., se tražila dostava podataka o vozaču koji je prema izvješću o počinjenom prekršaju broj: 1004225520, dana 01. Veljače 2020. u 15:12 sati u Lokvi Rogoznici vozilom registarske oznake [registarska oznaka] počinio prekršaj prekoračenja dopuštene brzine iz članka 53. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama a za koji prekršaj je predviđena novčana kazna od 1000,00 kn. Toj obavijesti priložen je nalog za nacionalno plaćanje te tiskanica – Podaci o vozaču u kojoj je trebalo navesti ime i prezime, OIB, datum rođenja, mjesto prebivališta i adresa vozača, uz upozorenje da se traženi podaci dostave u roku od 15 dana preporučeno redovnom poštom li elektroničkom poštom te je bilo potrebno popuniti i podatke o osobi koja je dala podatke (ime i prezime, datum rođenja, OIB te svojstvo: vlasnik, osoba kojoj je vozilo povjereno ili odgovorna osoba u pravnoj osobi uz potpis. Spisu prileži i preslik dostavnice-povratnice iz koje je razvidno da je sve navedeno označena tvrtka zaprimila dana 15. veljače 2020. Sve navedeno, osim dostavnice-povratnice, istog dana tužitelj je putem internetske aplikacije Whatsapp dostavio VU (tadašnjem načelniku Policijske postaje Omiš) uz poruke u kojima je naveo: „Tako ti je kada te tvoji kažnjavaju“, „To je kada smo išli k tebi, ja i dva profešura“, „Nemoj zaboraviti u ponedjeljak da ne prođu rokovi“.

29.Nadalje proizlazi da je VU istog dana, nakon što je od tužitelja putem internetske aplikacije Whatsapp zaprimio gore navedene fotografije i poruke, a kako je razvidno iz Evidencije Službe za informatiku o korištenju IS MUP-a, izvršio provjeru u IS MUP-a podataka za ŠU (supruga tužitelja) i ČU (sina tužitelja).

30.Iz iskaza svjedoka VU (zapisnik zamoljenog prvostupanjskog disciplinskog suda u Splitu od 30. studenog 2022.) proizlazi da je sa tužiteljem bio u prijateljskim odnosima; da mu je bilo poznato da je OU, pokojni zet tužitelja, bio vlasnik tvrtke u čijem vlasništvu je predmetno vozilo te da je isti predmetno vozilo dao na korištenje tužitelju; da je poznavao sada pok. OU te da ga je i vidio nakon što mu je poslana obavijest o počinjenju predmetnog prekršaja te da ga je o istom usmeno izvijestio prilikom susreta. Nadalje, iz iskaza svjedoka VU nedvojbeno proizlazi da je dana 15. svibnja 2020. u IS MUP provjeravao podatke za ŠU i ČU (suprugu i sina tužitelja) na zamolbu tužitelja, koji da mu je rekao da je predmetne prigode navedenim vozilom upravljala njegova supruga ŠU te da ga je pitao da li ona ispunjava uvjete za izdavanje upozorenja s obzirom da do sada nije kažnjavana. Stoga da je u IS MUP-a i provjerio te utvrdio da ŠU ispunjava uvjete za izdavanje upozorenja te da je o tome obavijestio tužitelja. Što se tiče ČU naveo je da se ne sjeća zbog čega je vezano za istog vršio provjere u IS MUP-a. Svjedok je iskazao i da se sjeća zamolbe KU vezano za izdavanje mjere upozorenja.

31.Spisu prileži službena zabilješka od 28. travnja 2022. o izjavi ĆU (upravni referent, zaposlena u PP Omiš na mjestu stručnog referenta za prekršajni postupak) na okolnosti davanja obavijesti predmeta urudžbenog broja: 511-12-30/05- 8-1275-1/2020 i protokola zaprimanja i otpreme pismena. Iz ove izjave je razvidno da je, nakon što joj je predočen ispunjeni obrazac koji se odnosi na podatke o vozaču, ista izjavila da prepoznaje vlastiti rukopis u dijelu obrasca u kojem su rukom pisani podaci o vozaču dok za dio u kojem su rukom ispisani podaci osobe koja je dala podatke izjavila da nije sigurna je li to njezin rukopis. Navela je i da se ne sjeća da li joj je VU, načelnik Policijske postaje Omiš, dao navedeni obrazac ili joj naložio da ga ona ispuni, a nije s mogla ni sjetiti kako je navedeni obrazac zaprimljen. Vezano za to da nema otiska prijamnog štambilja izjavila je da se prijemni štambilj u pravilu stavlja na protokolarno zaprimljena pismena, a kada se pismeno zaprimi mimo protokola, ona osobno da zbog obima posla ne ide kod tajnice, kod koje stoji prijemni štambilj, već da pismeno uloži u pripadajući predmet te da se takvo pismeno ne evidentira kao ulazno.

32. ĆU je u svojstvu svjedoka saslušana i tijekom disciplinskog postupka (zapisnik od 30. studenog 2022.). U svom iskazu je, nakon što je upućena na predmet svjedočenja odnosno na okolnosti popunjavanja obrasca s podacima o vozaču ŠU, navela da se s obzirom da se sve desilo 2020. te obzirom na protek vremena ne sjeća detalja tog predmeta, a nakon što joj je predočen obrazac o dostavi podataka za vozača, iskazala je da se tog obrasca sjeća, da ju je OU zamolio da mu pomogne u popunjavanju obrasca a što je ona i učinila te popunila obrazac a da ga je OU potpisao. Navela je i da je on sam došao kod nje u ured koji se nalazi u blizini ureda načelnika PP ali da se ne sjeća da li mu je ona osobno dala obrazac za popunu podataka ili ga je OU imao sa sobom.

33.Iz operativne evidencije prekršaja za ŠU razvidno je da je u rubrici dokument evidentiran zapisnik brzina; da je u rubrici datum evidentiran 01. veljače 2020.; da je sa istim datumom evidentirana i mjera upozorenja te da je evidentirana obavijest o počinjenom prekršaju istog datuma. Spisu prileži i službena zabilješka od 13. srpnja 2020. tročlane radne grupe (DU, pomoćnik načelnika za promet, ĆU, referent za prekršajni postupak, i ĐU, policijski službenik) prema kojoj je u PP Omiš dana 16. svibnja 2020. ŠU dostavila zamolbu za izdavanje upozorenja te je navedena tročlana grupa utvrdila da postoje uvjeti za primjenu odredbi iz članka 295. stavak 1. točka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te predložila da se istoj izreče pisano upozorenje. Ova službena zabilješka je potpisana i po načelniku VU koji je dopisom od 14. srpnja 2020. izvijestio ŠU da ispunjava zakonske uvjete za izdavanje pisanog upozorenja te joj je u prilogu dostavljeno pisano upozorenje od 01. veljače 2020.

34.Nadalje, spisu prileži dopis Centra za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja od 3. lipnja 2022. sa mišljenjem vještaka (odnosi se na snimke nadzorne kamere i identifikaciju vozača predmetnog vozila registarske [registarska oznaka]) iz kojeg proizlazi da je obradom fotografije vidljiva naglašena kontura lica jedne osobe u svojstvu vozača, lice osobe je jače konstitucije dok su ostale komponente nejasne te da zbog loše kvalitete fotografije ista nije pogodna u svrhu identifikacije temeljem propisanih smjernica Centra za biometrijsku morfološku usporedbu.

35. ŠU koja je saslušana u prvostupanjskom disciplinskom postupku (zapisnik od 30. studenog 2022.) je u svom iskazu navela da je na mjestu suvozača sjedio tužitelj. Međutim, uvidom u fotografije predmetnog prekršaja, bez obzira na kvalitetu fotografije, vidljivo je da je mjesto suvozača prazno.

36.Spisu prileži i kaznena prijava Službe za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Split od 04. svibnja 2022. iz koje je razvidno da je tužitelj deveto osumnjičeni zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo poticanja na kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 291. stavak 1. Kaznenog zakona u svezi članka 37. istog Zakona.

37.Polazeći od citiranih odredbi te od svih prednjih utvrđenja, a posebno od nesporne činjenice da je tvrtka Kontakt Commerce dana 15. svibnja 2020. zaprimila obavijest o počinjenom prekršaju sa uplatnicom i obrascem – podaci o vozaču, da je tužitelj putem internetske aplikacije Whatsapp istog dana tj. 15. svibnja 2020. navedenu dokumentaciju uz poruke „Tako ti je kada te tvoji kažnjavaju“, „To je kada smo išli k tebi, ja i dva profešura“, „Nemoj zaboraviti u ponedjeljak da ne prođu rokovi“ proslijedio VU, tadašnjem načelniku PP Omiš, da je VU potom istog dana tj. 15. svibnja 2020. u IS MUP provjeravao podatke za ŠU i ČU (suprugu i sina tužitelja), da je referentica ĆU potom osobno popunila podatke u obrascu – podaci o vozaču, ovaj sud smatra da sva prednja utvrđenja upućuju na to su u konkretnom slučaju ostvarena sva bitna obilježja teže povrede službene dužnosti iz članka 96. stavak 1. točka 7. ZoP-a kako je to pravno i činjenično opisano u izreci osporavanog rješenja tuženika.

38.Suprotno tužbenim navodima, tuženik, po ocjeni ovoga suda, pravilno zaključuje da je predmetnim postupanjem tužitelj postupio na način koji nije doličan policijskim službenicima jer se nedolično ponašanje smatra svako ponašanje koje je propisom određeno kao kažnjivo, kao i svako drugo društveno neprihvatljivo ponašanje kojim se narušava vlastiti ugled ili ugled službe u cjelini i pri tome pravilno ukazuje da je interes policijske službe da se njeni službenici ne ponašaju nedolično ne samo u službi nego i izvan službe. Pravilno upućuje i na Etički kodeks policijskih službenika („Narodne novine“ broj: 64/12) prema kojem policijski službenik u svim prilikama čuva svoj ugled i ugled policijske službe kao i da osobnim primjerom iskazuje poštovanje dobrih običaja, da slijedi etička načela i službe i dosljedno provodi zakon. Nije sporno da su sa tužiteljevim ponašanjem u konkretnom slučaju upoznati drugi policijski službenici kao i djelatnici DORH-a čime je, kako pravilno zaključuje i tuženik, teško nanio štetu ugledu policije. Pri tome, po ocjeni ovoga suda, nisu od utjecaja tužbeni navodi da se radi o postupku i podacima koji su tajni te, suprotno navodima tužitelja, na konkretni slučaj nije primjenjiva presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Usž-1777/2023-2 od 08. svibnja 2024. jer se u tom postupku radilo o neprimjerenom ponašanju/izražavanju o pomoćniku načelnika odvijalo u zatvorenom prostoru u nazočnosti ograničenog broja ljudi, a što ovdje nije slučaj.

39.U predmetnim porukama i fotografijama koje je tužitelj dana 15. svibnja 2020. putem internetske aplikacije Whatsapp dostavio tužitelju se, kako to i tužitelj navodi u tužbi, ništa ne traži, ništa ne nudi niti dogovara. Međutim, kao logično se postavlja pitanje zbog čega je onda tužitelj VU dostavljao predmetne fotografije (obavijesti o počinjenom prekršaju, obrazac-podaci o vozaču, uplatnicu) i poruke „Tako ti je kada te tvoji kažnjavaju“, „To je kada smo išli k tebi, ja i dva profešura“, „Nemoj zaboraviti u ponedjeljak da ne prođu rokovi“. Isti je očito, kako to i tuženik pravilno zaključuje, očekivao da VU poduzme određene radnje kako bi se od njega otklonila prekršajna odgovornost odnosno da je slanjem fotografija i citiranih poruka potaknuo VU da poduzme određene radnje kako bi izbjegao plaćanje novčane kazne u iznosu od 1.000,00 kn.

40.Vezano za tužbene navode koji se u bitnome odnose na to da se disciplinska odgovornost tužitelja za predmetnu povredu može utvrditi isključivo ukoliko mu se utvrdi odgovornost za počinjenje kaznenog djela, a koja odgovornost da nije utvrđena, za reći je da je disciplinski postupak protiv policijskih službenika upravni postupak, čija je svrha uredno i učinkovito obavljanje službe, uz zaštitu časti i ugleda policijskih službenika i službe unutarnjih poslova u cjelini. Stoga se u disciplinskom postupku primjenjuju i različiti dokazni standardi nego u kaznenom postupku. Kaznena i disciplinska odgovornost međusobno odvojene odgovornosti, koje se utvrđuju u dva potpuno neovisna postupka koji ne utječu jedan na drugoga, uslijed čega sud smatra da je tuženik tijekom upravnog postupka zakonito i pravilno utvrdio da je tužitelj odgovoran za teže povrede službene dužnosti. Ukazati je i na odredbe članka 93. stavak 3. i 4. ZoP-a koje propisuju da kaznena, odnosno prekršajna odgovornost ne isključuje odgovornost za povredu službene dužnosti ako djelo koje je predmet kaznenog ili prekršajnog postupka ujedno predstavlja i povredu službene dužnosti. Oslobođenje od kaznene, odnosno prekršajne odgovornosti ne pretpostavlja oslobađanje od odgovornosti i za povredu službene dužnosti ako je počinjeno djelo propisano kao povreda službene dužnosti. Obzirom na navedeno ovaj sud nije smatrao potrebnim pribavljati spis Županijskog suda u Splitu broj Kov- Us-18/2022, pa je taj dokazni prijedlog tužitelja odbijen.

41.Ovaj sud je odbio i dokazni prijedlog tužitelja za saslušanjem svjedoka VU i ĆU, obzirom da su ti svjedoci dali valjane izjave na zapisnik pred zamolbenim prvostupanjskim disciplinskim sudom u Splitu, koje prileže spisu tuženika, te je njihovo ponovno saslušanje nepotrebno. Tužitelj nije pristupio na raspravu za saslušanje svjedoka pred zamoljenim prvostupanjskim disciplinskim sudom u Splitu, iako je uredno pozvan, već je pristupio njegov branitelj, koji je, ukoliko je to smatrao potrebnim, svjedocima mogao postavljati pitanja i dr. Obzirom na sva prednja nesporna utvrđenja ovaj sud nije smatrao potrebnim saslušavati ni tužitelja pa je i taj dokazni prijedlog tužitelja odbijen. Odbijen je i dokazni prijedlog za saslušanje svjedoka NU, GU, koji su sa ĆU, kao tročlana radna grupa sačinili službenu zabilješka od 13. srpnja 2020. iz koje proizlazi da su utvrdili da postoje uvjeti za primjenu odredbi iz članka 295. stavak 1. točka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te predložili da se ŠU izreče pisano upozorenje. Sud je odbio i prijedlog tužitelja za saslušanjem svjedoka FU, CU, LU i EU smatrajući da je, obzirom na sva prednja utvrđenja, saslušanje istih nepotrebno.

42.Slijedom svega navedenog, a imajući u vidu provedene dokaze odnosno prednja utvrđenja te gore citirane zakonske odredbe, ovaj sud drži da je tuženik pravilno utvrdio da je tužitelj odgovoran za teže povrede službene dužnosti opisane odredbama članka 96. stavak 1. točka 7. ZoP-a kao „nedolično ponašanje u službi ili izvan službe kada teško šteti ugledu policije“ a kako to i tuženik pravilno utvrđuje u osporavanom rješenju od 04. siječnja 2024. u obrazloženju kojeg je vrlo detaljno i argumentirano odgovorio na sve navode i prigovore tužitelja iz njegove žalbe, a koje razloge kao zakonite i pravilne prihvaća i ovaj sud.

43.Pri odmjeravanju vrste i visine disciplinske kazne (novčane kazne u visini 20% od posljednje plaće koja je tužitelju isplaćena za puni mjesec proveden na radu od tri mjeseca (3x20%) sukladno članku 111. stavak 1. ZoP-a u konkretnom slučaju je pravilno uzeta u obzir težina počinjene povrede, nastale posljedice, stupanj odgovornosti tužitelja, okolnosti pod kojima su povrede počinjene, kao i olakotne i otegotne okolnosti. Tužitelju su kao olakotne okolnosti uzete u obzir disciplinska nekažnjavanost, dobre godišnje ocjene, odlikovanost Spomenicom Domovinskog rata i Spomenicom domovinske zahvalnosti a kao otegotna okolnost cijenjeno je da se radi o rukovodećem policijskom službeniku. Pri tome izbor disciplinske kazne u konkretnom slučaju podliježe slobodnoj (diskrecijskoj) ocjeni nadležnog tijela, u okviru zakonom dane ovlasti i u skladu sa svrhom radi koje je ta ovlast dana dok je upravnosudski nadzor zakonitosti pojedinačne odluke donesene primjenom slobodne ocjene ograničen na zakonitost takve odluke, granice ovlasti i svrsi radi koje je ovlast dana. Citiranom odredbom članka 110. stavkom 2. točkom 1. ZoP-a propisano da se za teže povrede službene dužnosti može izreći novčana kazna u mjesečnom iznosu do 20% od posljednje plaće koja mu je isplaćena za puni mjesec proveden na radu, na vrijeme od 1 do 6 mjeseci. Disciplinske kazne izriču u svrhu odgojnog utjecaja na počinitelja i druge policijske službenike te održavanja radne discipline i pravila ponašanja u službi i izvan službe.

44.Slijedom svega navedenog, ovaj sud osporavano rješenje tuženika cijeni pravilnim i zakonitim. U upravnom postupku koji je prethodio donošenju osporavanog rješenja nisu povrijeđena pravila postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje ove upravne stvari, činjenično stanje je pravilno i potpuno utvrđeno te je pravilno primijenjen materijalni propis na temelju kojeg je riješena ova upravna stvar. Prigovori tužitelja nisu osnovani niti su od utjecaja na drugačije rješavanje ove upravne stvari.

45.Kako nisu ostvareni ni razlozi ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 47/09, 110/21), na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti to je na temelju odredbe članka 116. ZUS-a tužbeni zahtjev valjalo kao neosnovan odbiti odnosno presuditi kao u izreci.

46.Kako tužitelj nije uspio u predmetnom upravnom sporu to je temeljem odredbe članka 147. stavak 1. ZUS-a valjalo odbiti zahtjev istog za naknadom troškova predmetnog upravnog spora te odlučiti kao u izreci rješenja.

U Splitu, 23. prosinca 2024.

S U D A C

Marica Goreta

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave.

DNA:

-tužitelju po opunomoćeniku,

-tuženiku,

-u spis.